fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Ekološka država zatrpana sa 348 “divljih deponija”

Konstatovano je da su u Glavnom gradu Podgorica registrovane 23 nelegalne deponije i osam u Gradskoj opštini Golubovci, sada opštini Zeta, ali da su sve sanirane.

U Crnoj Gori reciklaža još nije zaživjela. Razlog tome je što je prošle godine od 280.452 tone komunalnog otpada koji su sakupila komunalna preduzeća reciklirano svega 14,35 odsto, a u taj procenat se uračunavaju 4.732 tone papira, plastike, metala i stakla, te 23.000 tona sakupljene ambalaže od strane pravnih lica i 15.477 tona “zelenog” otpada.

To pokazuju podaci iz Izvještaja o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom u Crnoj Gori za 2021. godinu, a ako bi se gledalo samo ono što se najčešće nalazi u prirodi na divljim deponijam, a to su papir, plastika, metal i staklo, nivo reciklaže tih materijala je svega 1,6 odsto. U izvještaju koji je verifikovala i Vlada navodi se da naša država i dalje ima veliki problem sa neuređenim odlagalištima otpada, a zvanično ih je popisano čak 348. Inače, Crna Gora je Ustavom definisana kao ekološka država, a samo Podgorica i Bar imaju sanitarne deponije, dok sve ostale opštine odlažu smeće na privremenim odlagalištima koja često izgledaju kao “divlje deponije”.

– Naslijeđeni nemaran odnos prema otpadu, manjak kulture življenja, oslikava se na svakom dijelu naše teritorije. Posledica toga je veliki broj neuređenih odlagališta, obično na vrlo vidnim mjestima, pored puteva na obalama rijeka. Uklanjanje i saniranje neuređenih odlagališta je u nadležnosti lokalnih samouprava, koje u najvećoj mjeri nemaju dovoljno kapaciteta u infrastrukturnom i kadrovskom smislu. Komunalna preduzeća ulažu napore na uklanjanju neuređenih odlagališta, ali se ne dugo zatim na istim lokacijama pojavljuju nove količine otpada, najčešće kabastog, zelenog i građevinskog tipa. U cilju rješavanja ovog problema u narednom periodu planira se sprovođenje niza aktivnosti u cilju efikasnijeg inspekcijskog nadzora (analiza broja i iznosa novčanih kazni u oblasti upravljanja otpadom, razmatranje uspostavljanja drugog modela inspekcijskog nadzora u odnosu na postojeći i drugo) – piše u vladinom izvještaju.

Konstatovano je da su u Glavnom gradu Podgorica registrovane 23 nelegalne deponije i osam u Gradskoj opštini Golubovci, sada opštini Zeta, ali da su sve sanirane.

– Glavni grad Podgorica ipmlementirao je aplikaciju preko interneta koja omogućava građanima da prijavljuju nelegalno odložen otpad na teritoriji Podgorice. Po prijavi i verifikaciji, komunalno preduzeće izlazi na teren i čisti nelegalno odložen otpad, a podnosiocu prijave šalje notifikaciju uz fotografiju očišćene lokacije. Vrijeme potrebno za realizaciju i odgovor na prijavu zavisi od vrste prijave, ali obično nije duži od dva do tri dana od dana podnošenja. Aplikacija i pravnim subjektima daje mogućnost registracije i podnošenja prijave, zahtjeva za sklapanje ugovora o besplatnom odvozu ambalažnog otpada, s tim da je opštinsko komunalno preduzeće i prije startovanja aplikacije sa velikim brojem subjekata sklopilo ugovore o besplatnom odvozu ambalažnog otpada, čime se u određenoj mjeri utiče na adekvatno upravljanje otpadom i odvojeno sakupljanje ove vrste otpada na prostoru Podgorice – ističe se u vladinom izvještaju.

Direktor Ekološkog poreta Ozon Aleksandar Perović ocijenio je za “Dan” da ovakav izvještaj u kontekstu poglavlja 27 jasno pokazuje ne samo da nema nikakvih pomaka, već se radi o sve haotičnijem stanju, pa vjeruje da ni oni koji zatvaraju oči pred problemima i diplomatskim pristupom ublažavaju činjenično stanje, a ovog puta neće moći, a da ne konstatuju problem.

– Izvještaj je krunski dokaz nesposobnosti sistema da unaprijedi postojeće, katastrofalno stanje u oblasti upravljanja otpadom i pravo je zastiđe za nadležne institucije, ali i za cjelokupno društvo. U ovom dokumentu, svako ko ga pročita, može potvrditi da su sve kritike koje upućujemo svih ovih godina možda i preblage, da tu više nema prostora za konstruktivne predloge, već samo za pozivanje na odgovornost onih koji ignorišu i obesmišljavaju zakone. Kada pogledate broj popisanih divljih depoonija, koji svakako nije tačan, jer u svakoj opštini ima još lokacija koje su opterećene nekontrolisanim odlaganjem različitih vrsta otpada, pa i opasnog, morate osjetiti gorčinu i razočaranje u sistem – izjavio je Perović.

 

Izvor: Dan

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Rajnke sa mitropolitom Joanikijem: Crkve i vjerske zajednice važne za održavanje atmosfere mir i razumijevanja

U Crnoj Gori crkve i vjerske zajednice imaju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje građana, ocijenili su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) su saopštili da se Joanikije sastao sa Rajzing Rajnke i njenim saradnicima u Cetinjskom manastiru.

“Sagovornici su se u razgovoru saglasili da u Crnoj Gori, kao multietničkoj i viševjerskoj državi, Crkve i vjerske zajednice imaju svoju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje svih crnogorskih građana”,  kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Rajnke prenijela da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za pitanja vjerskih sloboda i sveukupne stabilnosti u regionu.

Ona je, kako se dodaje, naglasila potrebu poštovanja vjerskih i drugih ljudskih prava svih bez razlike, kako od države, tako i međusobno među građanima i vjerskim zajednicama.

Iz MCP su rekli da je Joanikije upoznao Rajzing Rajnke sa najvažnijim vjerskim, humanitarnim, prosvjetnim i kulturnim aktivnostima Mitropolije, iskazavši posvećenost bogoslužbenom životu, kao temelju svih drugih poduhvata i napora.

“Rajzing Rajnke i Joanikije su razmijenili stavove i o drugim aktuelnim pitanjima koja se tiču uloge Crkve i vjerskih zajednica u savremenom crnogorskom društvu, saglasivši se da je dijalog najbolje sredstvo za prevazilaženje svih izazova “, navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Konkurs u trećem roku početkom iduće sedmice

Konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore (UCG) u trećem upisnom roku, za studijsku 2024/25. godinu, biće raspisan početkom naredne sedmice.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore (www.ucg.ac.me).

UCG organizuje elektronsko prijavljivanje na predmetni konkurs u skladu sa programom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

“Izuzetno, ukoliko prijavu nije moguće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice”, saopteno je iz UCG.

Podsjećaju kandidate koji su primljeni u prvom i drugom roku da je potpisivanje ugovora o studiranju posljednji korak upisa na Univerzitet Crne Gore.

“Pored mogućnosti potpisivanja putem elektronske lične karte, dostupne od prošle godine, ove godine je studentima na raspolaganju i dodatna opcija koju je omogućio Crnogorski Telekom besplatnim promo paketom eTrust “, navodi se u saopštenju.

Ugovor o studiranju budući studenti potpisuju elektronski, nakon završetka procedure upisa, u studentskoj službi fakulteta ili akademije na kojoj su aplicirali.  Nakon prijema studenta, na portalu e-Upis (upisi.edu.me) dostupna je elektronska verzija njihovog Ugovora o studiranju, koju studenti mogu elektronski potpisati i postaviti na e-Upis sajt.

Usluga elektronskog potpisivanja Ugovora o studiranju razvijena je prošle godine u okviru projekta “E-usluge kao odgovor na Covid-19”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvom javne uprave. Cilj projekta je podsticanje mladih na korišćenje digitalnih servisa u interakciji sa institucijama, bez čekanja u redovima i prikupljanja dokumenata.

Continue Reading

Priroda i društvo

Lakušić: Odlaganje otpada u Zeti prijetnja za životnu sredinu i javnu bezbjednost

privatna arhiva

“U naselju Cijevna, u opštini Zeta, u neposrednoj blizini rijeke Cijevne, u krugu asfaltne baze podgoričkog preduzeća “Putevi”, deponovan je industrijski otpad za koji se nezvanično tvrdi da je grit – opasan materijal prepun toksičnih supstanci”, izjavio je Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda.

On upozorava na ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva.

“Prema tvrdnjama zaposlenih, ovaj otpad nije pravilno odložen,” naglasio je, dodajući da grit sadrži teške metale i druge opasne materije koje mogu kontaminirati tlo, podzemne vode i rijeke.

Lakušić je istakao opasnost zbog blizine otpada rijeci Cijevni.

“Posebno je ugroženo izvorište Bolje sestre, koje je ključni izvor pitke vode za veliki dio stanovništva Crne Gore. Ukoliko bi došlo do zagađenja ovih vodotoka, posljedice bi bile katastrofalne. Došlo bi do ozbiljnog ugrožavanja osnovnih uslova za život, uključujući zdravlje ljudi”, kazao je Lakušić.

Pored toga, Lakušić je ukazao na informacije koje dolaze od ekoloških aktivista, rekavši da postoje indicije da je jedno privatno preduzeće, takođe, odlagalo sličan opasni otpad u blizini rijeke Morače, u Drugoj sanitarnoj zoni zaštite.

“Ova zona je zakonski zaštićena zbog svoje važnosti za očuvanje čistoće vodnih resursa,” naglasio je, dodajući da svaki pokušaj nelegalnog odlaganja otpada u ovim zonama predstavlja grubo kršenje zakona i direktnu prijetnju ekosistemu.

Lakušić je istakao da se “otpad navodno odlagao u rupe koje su ostale nakon nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska,” što, prema njegovim riječima, čini ovaj ekološki zločin dvostruko ozbiljnijim.

“Ovakvi postupci ne samo da pokazuju krajnju neodgovornost preduzeća koja učestvuju u ovakvoj praksi, već i nedostatak adekvatnog nadzora i odlučne reakcije od strane nadležnih institucija,” rekao je Lakušić, naglašavajući potrebu za hitnom reakcijom države kako bi se sanirala ugrožena područja i spriječilo ponavljanje sličnih incidenata.

Na kraju, Lakušić naglašava da “ovo pitanje ne smije ostati neprimijećeno, niti smije biti potisnuto u drugi plan,” dodajući da zaštita prirodnih resursa, posebno vode, mora biti prioritet.

“Rijeke Cijevna i Morača, kao i izvorište Bolje sestre, ne smiju postati žrtve nebrige i neodgovornosti” , zaključujući da je reakcija neophodna kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije i obezbijedilo dugoročno očuvanje ovih dragocjenih prirodnih resursa.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto