Priroda i društvo

Prijave podnijelo 727 zviždača, u 48 slučajeva pronašli korupciju

Od osnivanja Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) pa zaključno sa 1. decembrom, zviždači su podnijeli ukupno 727 prijava dok je Agencija po službenoj dužnosti pokrenula još 57 postupaka. Najveći broj postupaka, 257, se odnosi na utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije vezano za oblast radnih odnosa (oko 35 odsto), kako u institucijama na koje se primjenjuju opšti propisi o radu tako i u državnim organima kod kojih se u pogledu radnih odnosa primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima. U Analizi postupaka iz oblasti radnih odnosa, ASK je konstatovala da je do sada u 48 slučajeva utvrđena korupcija prilikom zapošljavanja.

– Odsjek za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača je analizirao sve postupke po prijavama zviždača, uključujući i one koji su pokrenuti po službenoj dužnosti, u periodu od početka rada Agencije, odnosno od 1. januara 2016. pa do 1. decembra ove godine, a koji su za predmet imali ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u oblasti radnih odnosa u organima vlasti, te posebno u javnim preduzećima i ustanovama i drugim pravnim licima čiji je većinski vlasnik ili osnivač država odnosno opština, a kod kojih se u pogledu zasnivanja radnog odnosa i prava iz istog i po osnovu istog primjenjuju opšti propisi o radu. Od ukupno 257 postupaka koji su se odnosili na oblast radnih odnosa (zasnivanje radnog odnosa, prestanak radnog odnosa, zloupotreba prava iz rada i po osnovu rada), do sada je u 48 slučajeva utvrđeno da postoji ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije – piše u analizi ASK.

Takođe, kako navode, u najvećem broju slučajeva utvrđeno je da ovakva praksa, u smislu člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije, može uticati na narušavanje integriteta u javnom sektoru, odnosno narušavanje zakonitog, nezavisnog, nepristrasnog, odgovornog i transparentnog postupanja u svim procedurama vezano za oblast radnih odnosa.

– Iz navedenog razloga, Agencija je svim institucijama kod kojih je utvrdila postojanje ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije dala preporuke za otklanjanje korupcijskih rizika, odnosno uputila institucije šta treba preduzeti da bi se ugrožavanje javnog interesa spriječilo. Stepen realizacije datih preporuka iznosi preko 95 odsto, dok u onim slučajevima gdje su se institucije oglušile, tj. nijesu postupile po datoj preporuci, Agencija je postupila u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, odnosno u smislu čl. 53 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, obavijestila je organ koji vrši nadzor nad radom tih institucija i podnijela posebne izvještaje Skupštini Crne Gore – navodi se u analizi.

Oglase raspisivali na dan ili vikendom

Podsjećanja radi, piše u analizi, Agencija je u cilju preventivnog djelovanja suzbijanja rizika od korupcije i narušavanja integriteta u javnom sektoru, tokom 2017, 2018. i 2019. godine po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbom člana 54 Zakona o sprečavanju korupcije, pokrenula 34 postupka za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa pri oglašavanju slobodnih radnih mjesta i to u trajanju od jednog dana ili u danima vikenda od strane javnih preduzeća, javnih ustanova drugih pravnih lica čiji je većinski vlasnik ili osnivač država odnosno opština.

– Agencija je dala 494 preporuke, koje su se odnosile na unaprijeđenje transparentnosti otklanjanje korupcijskih rizika u postupcima zapošljavanja kod 121 institucije. Pristupajući sistemski ovom pitanju, a shodno nadležnostima iz člana 78 Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija je donijela mišljenje od 25.10.2017. godine na Nacrt zakona o radu, u kome je u cilju zaštite javnog interesa, uputila na razmatranje potrebe izmjene zakona o radu i o zapošljavanju i ostarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti u dijelu zapošljavanja u javnom sektoru na način da obaveza oglašavanja slobodnog radnog mjesta bude konstitutivni elemenat zasnivanja radnog odnosa sa preciziranjem početka i dužine trajanja oglasa za slobodno radnom mjesto, uz obavezu donošenja odluke o izboru kandidata u određenom roku. S tim u vezi, zakonodavac je uvažio preporuke Agencije u članu 24 Zakona o radu, predvidio da javni oglas ne može trajati kraće od tri dana – navodi se u analizi.

Sledeće

Blokade saobraćaja u Nikšiću, Mojkovcu i na Cetinju

Ne propustite

Ekološka država zatrpana sa 348 “divljih deponija”

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.