Ekonomija
Crna Gora prvi put bilježi registrovanu nezaposlenost ispod osam odsto
Crna Gora je ostvarila istorijski rezultat na tržištu rada. Prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje stopa registrovane nezaposlenosti u maju 2026. iznosi 7.84 odsto, što predstavlja najnižu registrovanu stopu nezaposlenosti od kada Zavod vodi ovu statistiku.
“Ovim je prvi put u istoriji Crne Gore stopa registrovane nezaposlenosti pala ispod granice od osam odsto, potvrđujući kontinuitet pozitivnih kretanja na tržištu rada i rezultate mjera koje Vlada Crne Gore sprovodi u oblasti ekonomije, zapošljavanja i unapređenja životnog standarda”, saopštila je Vlada.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore na kraju maja nalazilo se 24.751 nezaposleni.
“U poređenju sa krajem 2023. godine, kada je bilo registrovano gotovo 40 hiljada nezaposlenih lica, broj nezaposlenih smanjen je za više od 15 hiljada, odnosno za približno 38 odsto. Posmatrano u odnosu na maj 2024. godine, kada je bilo registrovano 35.415 nezaposlenih lica, broj nezaposlenih smanjen je za 10.664, odnosno za gotovo trećinu”, dodaje se u saopštenju.
Još snažnije govori podatak da je stopa registrovane nezaposlenosti krajem 2020. godine iznosila 20,48 odsto, dok danas iznosi 7,84 odsto.
“Pozitivni trendovi prisutni su u svim regionima države. U maju 2026. godine stopa registrovane nezaposlenosti iznosila je 28,47 odsto u sjevernom regionu, 4,57 odsto u centralnom regionu i 2,31 odsto u primorskom regionu. Iako sjever i dalje bilježi najveću stopu nezaposlenosti, upravo je ovaj region u fokusu razvojnih politika i programa zapošljavanja kojima se podstiču investicije, otvaranje novih radnih mjesta i ravnomjerniji regionalni razvoj”, naveli su iz Vlade.
Ekonomija
Zečević: Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju
Ministar saobraćaja Radoš Zečević smatra da bi Aerodromi trebalo da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju pod rukovodstvom dobrog domaćeg menadžmenta. Ne spori da bi rekonstrukcije puteva trebalo planirati tako da ne remete turističku sezonu ali poziva sve na strpljenje i razumijevanje. Zbog terena i vremenskih prilika kaže da nije moguće uvijek radove izvoditi mimo sezone, baš kao u slučaju rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari.
Nakon što je Vlada krajem jula uputila Skupštini prijedlog da poništi odluku o davanju Aerodroma pod koncesiju, ministar saobraćaja Radoš Zečević nema informaciju kada bi o tome mogli da raspravljaju poslanici. Ipak, kada je u pitanju budućnost vazdušnih luka, Zečević kaže, da zbog skorog preuzimanja funkcije nije uspio da se detaljno upozna sa svim argumentima za i protiv, pa za sada o tome ima samo lični stav.
“Mislim da je to zlatna koka jedne države, da bi u principu trebalo investirati i napraviti komfor za sve putnike koji slijeću i polijeću sa aerodroma Podgorice, podići nivo sa milion, čini mi se, i stotina hiljada na desetak miliona, koliko se i koncesionar bio obavezao u roku od pet godina, i tako dalje. Ja lično mislim da sve može da organizuje dobar menadžment, domaća pamet, što se kaže”, rekao je Zečević.
Komenatrišući to što svake sezone turiste dočekujemo sa radovima na više putnih pravaca Zečević smatra da nije dobra poruka ali poziva sve na strpljenje. Objašnjava da se najnoviji slučaj obustave saobraćaja zbog rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari nije mogao odgoditi kao što su tražili turistički privrednici zbog specifičnosti radova i temperatura na tom području.
“Moramo, nažalost, da trpimo nekad, radi opšteg boljitka. Eto, ja zaista samo želim, apelujem, da izvođači radova to što su dogovorili i argumente koje su nam ovdje plasirali, vjerujem da su tačni, da to što su obećali i ispune, tako da bar imamo čistu situaciju za sljedeću sezonu”, kazao je ministar.
A, u sezoni 2029. na pruzi će biti tri nova voza čime će se, kako su ranije dogovorili Zečevićevi prethodnici, osavremeniti dosadašnji dotrajali vozni park. Očekuje se modernizacija cijele pruge i potpuna rekonstrukcija od Bara do Podgorice, a ministar nije zadovoljan dosadašnjom dinamikom realizacije tih planova.
“Nedopustivo je da su odobrena sredstva od raznih evropskih institucija, banaka, fondova, i tako dalje, a da se tapka u mjestu nekoliko godina zbog, ne znam, neke struke domaće koja, recimo, ne izvršava na vrijeme preuzete obaveze. E sad, znači, ja sam tu, želim dinamiku, da dam dinamiku, novu dinamiku, svim tim poslovima, i zaista mogu slobodno da obećam, sad pitanje je mjeseca, kad će tenderi izaći na vidjelo”, kazao je on.
Na početku mandata Zečević se suočio sa štrajkom upozorenja radnika Željezničkog prevoza. Ne spori da će radnici imati podršku Ministarstva ali poručuje da probleme moraju rješavati u okviru firme s Bordom direktora. Insistiraće kaže na kolektivnom ugovoru na nivou željeznice, kako bi se ujednačili koeficijenti za ista zanimanja u sva četiri željeznička preduzeća.
Ekonomija
Crna Gora prva u regionu po kvalitetu usluga
Crna Gora ima najbolji kvalitet usluge na prodajnim mjestima u regionu, pokazalo je ovogodišnje istraživanje „Regionalna usluga – GUEST“. Sa rezultatom od 86,7 odsto zauzela je prvo mjesto među šest država, zabilježivši ujedno najveći napredak u odnosu na prošlu godinu.
Rezultat Crne Gore poboljšan je za 9,3 procentna poena, što je najveći rast među svim državama obuhvaćenim istraživanjem, koje je sprovela hrvatska agencija Heraklea u saradnji sa partnerskim agencijama za tajnu kupovinu iz regiona. Kako prenosi Glas Istre, istraživanje je sprovedeno od 1. do 30. juna, a tajni kupci obišli su ukupno 400 prodajnih mjesta u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
Obuhvaćeni su objekti iz autoindustrije, finansijskog sektora, maloprodaje, turizma i ugostiteljstva, drugih uslužnih djelatnosti, kao i benzinske stanice.
Na drugom mjestu našla se Slovenija sa rezultatom od 84,7 odsto, što predstavlja poboljšanje od 6,3 procentna poena u odnosu na 2025. godinu. Bosna i Hercegovina zauzela je treće mjesto sa 83,11 odsto, ali je njen rezultat za dva procentna poena slabiji nego prošle godine.
Hrvatska je četvrta sa 77,56 odsto, dok je Srbija zauzela peto mjesto sa 76,4 odsto. Najslabije je rangirana Sjeverna Makedonija, sa rezultatom od 66,3 odsto.
Kvalitet usluge ocjenjivan je kroz pet osnovnih elemenata: pozdrav, utvrđivanje potreba i želja kupca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalnost na posjeti.
Naziv GUEST nastao je od početnih slova engleskih riječi Greet, Understand, Explain, Suggest i Thank, koje označavaju ključne faze odnosa zaposlenog prema kupcu.
Na nivou cjelokupnog regionalnog uzorka najbolji rezultat ostvaren je u poznavanju proizvoda – 94 odsto. Ipak, ta kategorija je u odnosu na prošlu godinu zabilježila pad od 0,75 procentnih poena. Posmatrano prema djelatnostima, najbolju uslugu pružila je finansijska industrija, sa rezultatom od 84,8 odsto.
Najviše prostora za poboljšanje ima maloprodaja, koja je ostvarila 71,1 odsto. Heraklea je hrvatska agencija specijalizovana za „mystery shopping“, odnosno tajnu kupovinu, i članica je međunarodnog strukovnog udruženja MSPA.
Ova metoda podrazumijeva angažovanje prethodno obučenih osoba koje se ponašaju kao redovni kupci, ali prema unaprijed utvrđenom scenariju prate i bilježe kvalitet pružene usluge. Nakon što kompanija definiše šta želi da provjeri, agencija priprema upitnik, scenario i uputstva za tajne kupce.
Oni potom posjećuju određena prodajna mjesta, raspituju se o proizvodima ili koriste usluge, a nakon posjete sastavljaju detaljan izvještaj. Tajna kupovina ne mjeri subjektivno zadovoljstvo potrošača, već provjerava da li su tokom konkretnog kontakta ispunjeni unaprijed određeni standardi – da li je kupac pozdravljen, da li je zaposleni utvrdio njegove potrebe, poznavao ponudu i zahvalio na posjeti.
Rezultati se koriste kao osnova za poboljšanje usluge, edukaciju zaposlenih i provjeru primjene poslovnih standarda. Heraklea ovu vrstu istraživanja sprovodi u maloprodaji, bankama, autoindustriji, turizmu i ugostiteljstvu, pozivnim centrima, na benzinskim stanicama, u drugim uslužnim djelatnostima i institucijama. Ovogodišnje istraživanje „Regionalna usluga – GUEST“ sprovedeno je 18. put.
Ekonomija
Đukanović: Struja neće poskupjeti
Cijena električne energije za sada neće biti povećavana, poručio je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović, ističući da trenutno ne postoje ni najave ni okolnosti koje bi ukazivale na promjenu cijene struje.
„U ovom trenutku nema najava, niti okolnosti koje bi ukazivale na promjenu cijene električne energije. Ukoliko bi se tržišni ili poslovni uslovi u narednom periodu promijenili na način koji bi zahtijevao razmatranje takve odluke, javnost i naši potrošači bili bi o tome pravovremeno i transparentno informisani“, kazao je Đukanović u intervjuu za Regionpress.
On je pojasnio da EPCG odluku o cijeni aktivne električne energije može donijeti tokom cijele godine i da eventualna korekcija nije vezana za određeni datum.
„Kada govorimo o formiranju cijene električne energije, važno je podsjetiti da EPCG odluku o cijeni aktivne energije može donijeti u bilo kojem periodu godine, odnosno da takva odluka nije vezana za konkretan datum. Propisana obaveza je da potrošači o eventualnoj promjeni budu obaviješteni najmanje petnaest dana prije njene primjene. Od 1. januara 2023. godine EPCG samostalno donosi odluke o izmjenama cijena električne energije, vodeći računa o tržišnim kretanjima, poslovnim rezultatima kompanije i drugim relevantnim okolnostima“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, prilikom odlučivanja o cijeni struje u EPCG ne posmatraju samo poslovne rezultate kompanije, već i posljedice koje bi eventualno povećanje imalo po građane i privredu.
„Pitanje cijene električne energije za nas nikada nije isključivo poslovno ili tržišno pitanje. Prilikom donošenja odluka ove vrste sagledavamo širi kontekst i vodimo računa o njihovom uticaju na građane i privredu. Naš cilj je da pronađemo održivu ravnotežu između stabilnog poslovanja kompanije i interesa naših kupaca“, istakao je Đukanović.
Đukanović smatra posebno značajnim to što, uprkos inflaciji i rastu troškova života, cijena električne energije nije bilježila značajniji rast, ocjenjujući da je njena stabilnost doprinijela očuvanju standarda građana.
„Njena stabilnost predstavljala je važan faktor očuvanja životnog standarda građana, jer je domaćinstvima omogućila veću izvjesnost u planiranju mjesečnih troškova i ublažila dodatni pritisak na kućne budžete“, kazao je Đukanović.
Govoreći o daljem razvoju kompanije, Đukanović je naveo da se EPCG nalazi u intenzivnom investicionom ciklusu, prije svega u oblasti obnovljivih izvora energije. Među projektima izdvojio je vjetroelektrane „Gvozd“ i „Gvozd 2“, solarne elektrane na Kapinom Polju, projekat Solari 5000+, SE Željezara, solarne elektrane na branama, kao i razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije.
Veća proizvodnja iz domaćih izvora, prema njegovim riječima, trebalo bi da smanji zavisnost od uvoza i izloženost kretanjima cijena na regionalnom i evropskom tržištu, što bi dugoročno trebalo da doprinese stabilnosti elektroenergetskog sistema.
Đukanović je naglasio da je EPCG i tokom turbulentnih godina na evropskom energetskom tržištu nastojala da investicioni ciklus ne bude sproveden na teret građana.
„Uz to, veoma je važno da smo, uprkos snažnom investicionom ciklusu i turbulentnim godinama na evropskom energetskom tržištu, uspjeli da vodimo računa o standardu naših građana i da cijenu električne energije zadržimo na nivou koji je niži nego u većini drugih država“, poručio je Đukanović.
-
Zeta4 дана ranijeBemax u Zeti dobio posao od 664.000 eura
-
Hronika3 дана ranijeUhapšen advokat Damir Lekić
-
Politika2 дана ranijeZa prijem u crnogorsko državljanstvo najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije
-
Region3 дана ranijeVučić: Crna Gora da ne pokazuje zube Srbiji
-
Zeta3 дана ranijeUdruženje penzionera Zete poziva na prijave za državna prvenstva u ribolovu, šahu i pikadu
-
Priroda i društvo3 дана ranijeIzbetonirana temeljna ploča bazena kolektora u Botunu
-
Politika4 сата ranijeVučić: Knežević snažniji nego što pokazuju istraživanja
-
Sport3 дана ranijeNigerijac novo pojačanje Zete


You must be logged in to post a comment Login