Oko 80 odsto stranaca koji su u posljednja dva mjeseca pokušali da regulišu boravak u Crnoj Gori zloupotrijebilo je sistem, ocijenio je Dragan Dašić iz Ministarstva unutrašnjih poslova, navodeći da je u posljednjih mjesec dana registrovan veliki broj firmi upravo kako bi strani državljani na taj način ušli u sistem i ostali u zemlji. Dašić je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG najavio da će MUP u saradnji sa Upravom policije i Poreskom upravom u narednom periodu provjeriti sve novoosnovane firme.

Dašić je kazao da je posljednjih mjeseci zabilježen veliki pritisak na službenike Direktorata i da MUP, po Zakonu o upravnom postupku, mora da primi svaki zahtjev, uključujući i one koji nijesu uredni.

“Želio bih da kažem da je posljednjih nekoliko mjeseci izuzetan pritisak na službenike Direktorata, da se očigledno radi o zloupotrebi sistema jer smo mi obavezni po Zakonu o upravnom postupku da primimo svaki zahtjeve, i onaj koji je neuredan. Zadnjih mjesec je registrovano mnogo firmi u Crnoj Gori iz razloga da bi stranci ušli u sistem, ostali u Crnoj Gori”, kazao je Dašić.

Objasnio je da oni imaju pravo žalbe ukoliko MUP odbije te zahtjeve.

“Radi se o jednoj zloupotrebi sistema.U saradnji sa Poreskom upravom, Upravom policije, provjerićemo sve novoosnovane firme, sve strance koji su na ovaj način zloupotrijebilo sistem. Oko 80 odsto ljudi je tokom prethodna dva mjeseca zloupotrijebilo sistem”, rekao je Dašić.

Naglašava da ipak ima onih koji su regularno produžavali boravak.

“Međutim, imamo dosta stranaca gdje je riječ o čistoj zloupotrebi sistema“, kazao je Dašić.

Oko 70 hiljada stranaca sa borakom u Crnoj Gori, kako je kazao neće imati nikakvih problema.

Govoreći o novoj Uredbi o viznom režimu, Dašić je rekao da će se ona primjenjivati od 1. novembra i da je njome Crna Gora, kako je naveo, u potpunosti uskladila viznu politiku sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, najznačajnija novina je uvođenje viza za državljane Rusije, Bjelorusije, Turske, Saudijske Arabije i Kine.

„Za tih pet država uvode se vize, što znači da od 1. novembra, da bi ušli u Crnu Goru, moraju da podnesu zahtjev za vizu i da im država odobri ulazak. Ne mogu više da uđu samo sa pasošem“, rekao je Dašić.

Dodao je da će blizu 80 kategorija državljana određenih država i dalje moći da ulazi u Crnu Goru bez vize, uz važeću putnu ispravu, dok će pojedini moći da borave do 30 dana i sa ličnom kartom. Kao primjer naveo je državljane Srbije, Bosne i Hercegovine i država Evropske unije.

Stranci koji već imaju odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, neće imati problema sa ulaskom i izlaskom iz zemlje.

„Oni mogu da izlaze u matičnu državu i da se vrate. Njima je dozvola boravka koja važi u Crnoj Gori na neki način viza za ulazak“, kazao je Dašić.

Naveo je i da će stranci koji su tokom oktobra ušli u Crnu Goru moći da podnesu zahtjev za privremeni boravak i ostanu u zemlji ukoliko ispunjavaju propisane uslove.

Dašić smatra da će nova pravila od naredne sedmice značajno promijeniti situaciju i otežati zloupotrebe sistema.

Istovremeno, ocijenio je da bi uvođenje viza moglo uticati na broj turista i investitora iz zemalja na koje se novi režim odnosi.

„Može, samo je pitanje koliko. Zašto bi neko ušao u državu gdje treba da traži vizu? Dosta ljudi se neće odlučiti na taj potez, nego će vjerovatno ići u države gdje ne treba viza. Međutim, ovo usklađivanje je mjera koja je morala da se uvede“, rekao je Dašić.

Kazao je da je cijena vize određena na 35 eura i da će biti važno da Ministarstvo vanjskih poslova i Uprava policije obezbijede što brže izdavanje viza, posebno za organizovane grupe turista.

Državljanima zemalja za koje se uvodi vizni režim poručio je da se od 1. novembra obrate diplomatsko-konzularnim predstavništvima i podnesu zahtjev za vizu.

Izvor: RTCG

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je da su studenti u Srbiji pokazali da su patriote, a ne izdajnici.

Ćirilica nije dovoljno zaštićena u Crnoj Gori

Smatra da se nedovoljno pažnje posvećuje zaštiti ćirilice, te da se jasno vidi da ćirilica nije dovoljno zaštićena.

„Crna Gora baštini tradiciju pravoslavne duhovnosti. Ovdje je većinski narod, ipak, pravoslavni. Zna se kakva je to tradicija, od svetih Ćirila i Metodija, preko svetih Nemanjića, pa onda Balšića, Crnojevića, Petrovića… Sve je to dio ćirilične tradicije. Ne smijemo zaboraviti Oktoih, prvu štampanu knjigu kod Južnih Slovena. A prije Oktoiha imamo Miroslavljevo jevanđelje, Svetosavsku krmčiju i druga velika djela srednjovjekovne srpske pismenosti. Božidar Vuković Podgoričanin treba da nam bude na ponos. On je uradio nešto izuzetno za svoje vrijeme. Znali smo da stvaramo i u najtežim vremenima. Petrovići su baštinili istu tu tradiciju, ponosili se njome i često je isticali. Na šta ćemo se mi osloniti ako sve to izbrišemo“, naveo je mitropolit Joanikije.

Nije u redu, kako je rekao, da i srpski jezik ne bude službeni iako se dominantno govori u Crnoj Gori, te da je to neshvatljivo.

„Ako je nešto dominantno i ima toliko dugu tradiciju, kako onda da nema svoje mjesto u državi? Nažalost, to su ostaci prethodnog režima koje smo naslijedili. S tim polako treba izaći na kraj i vjerujem da ćemo uspjeti“, istakao je on.

Žestoka polemika između poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Darka Dragovića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića tokom skupštinske rasprave otvorila je pitanje kupovine stana vrijednog 140.000 eura, ali i poslovnih i političkih veza koje se dovode u vezu sa tom transakcijom. U središtu njihovog verbalnog sukoba našlo se ime biznismena Branislava Gugija Savića, odnosno njegovog sina Predraga Savića od kojeg je Knežević navodno kupio stan.

Dragović je tokom rasprave optužio Kneževića da nije govorio istinu o načinu finansiranja stana od 140 kvadrata u Podgorici, tvrdeći da je nekretnina kupljena za 140.000 eura, odnosno po cijeni od svega 1.000 eura po kvadratnom metru.

Posebnu pažnju izazvala je Dragovićeva tvrdnja da je Knežević stan kupio od sina Gugija Savića, a da je nakon toga upravo Predrag Savić predložen za člana odbora direktora jedne crnogorske kompanije.

„Objasnite odakle vam 140.000 eura. Zanimljivo je da je stan kupljen od sina Gugija Savića, a vi ste odmah nakon toga predložili da on bude član borda jedne crnogorske firme“, poručio je Dragović.

Time je rasprava o porijeklu novca dobila novu dimenziju, jer se, osim finansiranja nekretnine, otvorilo i pitanje eventualne povezanosti privatne kupoprodaje sa kasnijim imenovanjem prodavca na funkciju u privrednom društvu.

Knežević je odbacio Dragovićeve optužbe, navodeći da je njegova porodica prodala prethodni stan u Ulici Oktobarske revolucije, podigla kredit i dodatno pozajmila novac od kuma, nakon čega je Predragu Saviću isplaćeno 140.000 eura.

Lider DNP-a nije negirao da poznaje Gugija Savića, već je tokom rasprave poručio da se ljudi koje poznaje ne odriče.

„Gugija Savića poznajem u zatvoru, a ljudi se ne odričem“, kazao je Knežević, najavljujući tužbu protiv Dragovića.

Zanimljivo je da Knežević nije negirao ni da je Predrag Savić bio član odbora direktora, već je istakao da je on napustio tu poziciju nakon izlaska DNP-a iz Vlade.

„Što se tiče Peđe Savića, gospodine Dragoviću, Peđa Savić je odmah čim smo mi napustili Vladu, izašao iz odbora direktora“, rekao je Knežević, pozivajući ministra Radunovića da potvrdi njegove navode.