Ekonomija

Državne firme ne poštuju odluku Vlade, dobit ne ide u budžet

Iako je Vlada zadužila odbore direktora u državnim preduzećima da 70 odsto dobiti iz 2022. godine uplate u budžet, njihov zaključak dio državnih preduzeća ne poštuje, već dobit ostavlja na računima firmi. Takav je slučaj sa Elektroprivredom (EPCG), “Sveti Stefan” hotelima, “Budvanskom rivijerom”, Marinom Bar, Željezničkim prevozom (ŽPCG), Montekargom… Vlada je rebalansom računala na dodatnih 40 miliona od državnih preduzeća. Osim 70 odsto dobiti iz 2022. godine, zadužili su odbor direktora i akcionare da preusmjere u budžet i 30 odsto dobiti iz 2021. godine.

Prema informaciji Vlade, do 14. jula će Ministarstvo finansija informisati Vladu o realizaciji zaključaka. Sjednica Vlade će biti danas, a prema našim informacijama, na Komisiji za ekonomsku politiku Vlade nije bilo pomena o ovom problemu. Sudeći po tome, vjerovatno se danas na sjednici neće govoriti o tome zašto državne firme ne poštuju zaključke Vlade.

Tražili smo od Ministarstva finansija, na čijem čelu je Aleksandar Damjanović, da nam daju podatke koliko su do sada dobili novca od dobiti državnih preduzeća, te koja su preduzeća poštovala zaključke Vlade, a koja nisu.

“Zaključkom Vlade od 8. juna tekuće godine, definisana je obaveza Ministarstva finansija da do 14. jula izvijesti o postupanju po usvojenoj informaciji o uplati dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države u budžet države. Ministarstvo finansija će pravovremeno informisati javnost i o ovoj temi, nakon objedinjavanja podataka i propratne analize”, kazali su za “Dan” iz Ministarstva finansija.

Podsjetili su da je MF, rebalansom budžeta, po ovom osnovu, planiralo prihode u iznosu od 40 miliona eura, a na osnovu podataka koji su prikupljeni iz finansijskih iskaza koje su privredna društava u većinskom državnom vlasništvu predala Upravi prihoda i carina za finansijske godine 2021. i 2022.

“Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, prihodi od kapitala planirani su u iznosu od 44,3 miliona eura i to je za 40 miliona više u odnosu na prvobitni plan i rezultat je očekivanih uplata po osnovu raspodjele dobiti od privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu”, naveli su iz MF-a.

Prema podacima sa skupština akcionara održanih krajem juna, Elektroprivreda je 4,3 miliona prebacila u neraspoređenu dobit, “Sveti Stefan” hoteli su isto uradili sa 465 hiljada… “Budvanska rivijera” je imala 600 hiljada eura dobiti, ali je nije prebacila u državni budžet, s tim što su oni imali skupštinu akcionara prije 8. juna i informacije Vlade. Marina Bar nije prebacila ni euro u državni budžet a lani je imala 337 hiljada dobiti.

Vlada uvijek imenuje svoje predstavnike na skupštinama akcionara, koji glasaju ili ne glasaju za odluke koje predloži odbor direktora. Zanimljivo je da su i predstavnici Vlade, odnosno državnog kapitala, na skupštinama akcionara glasali za odluke koje je predložio odbor direktora, a koje su suprotne zaključcima Vlade. Suprotno zaključcima Vlade radili su i članovi odbora direkotra koje je upravo Vlada imenovala. Do sada, zbog nepoštovanja zaključaka Vlade, nijedan član odbora direktora nije snosio nikakvu odgovornost.

Slične teme:aleksandar damjanović ministarstvo finansija vlada crne gore

Sledeće

Uskoro prevoz od aerodroma do Zete i Podgorice

Ne propustite

Centralna banka u gubitku 39,5 miliona eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.