Uprava policije Crne Gore ne vodi evidenciju o vozilima koja imaju pravo na korišćenje posebnih svjetlosnih i zvučnih signala, niti raspolaže podacima o njihovim registarskim oznakama. Ova informacija sadržana je u zvaničnom odgovoru dostavljenom nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama koji je podnijet preko SPI aplikacije, čime se otvara ozbiljno pitanje kontrole i nadzora nad upotrebom takozvanih „blinkera“ u saobraćaju.

Istovremeno, na crnogorskim putevima sve su češći prizori luksuznih automobila koji, koristeći svjetlosnu signalizaciju, pretiču kolone i kreću se mimo pravila. Posebno se izdvaja dionica puta Podgorica–Nikšić, gdje vozači gotovo svakodnevno svjedoče prolasku skupocjenih vozila bez službenih registarskih oznaka sa svjetlosnom signalizacijom. Upravo odsustvo  službenih oznaka dodatno produbljuje sumnju da nije riječ o zvaničnim službenim vozilima, već o zloupotrebi privilegija od strane neovlašćenih lica.

U takvom sistemu, u kojem ne postoji centralizovana evidencija, praktično je nemoguće utvrditi ko zakonito koristi posebne signale, a ko ih zloupotrebljava. Zakonski okvir jasno propisuje da to pravo imaju isključivo policija, vojska, hitna pomoć, vatrogasci i određene državne službe u strogo definisanim situacijama, ali praksa na terenu pokazuje da se granice tih pravila sve češće brišu.

Da sumnje nijesu bez osnova, pokazuje i slučaj iz prošle godine kada je u Podgorici uhapšen D. A (28), koji se dovodi u vezu sa nikšićkom ćelijom kavačkog klana. Policija je tada utvrdila da je upravljao blindiranim vozilom sa nezakonito ugrađenom svjetlosnom signalizacijom, ali i da je prekršio zabranu napuštanja teritorije opštine Nikšić. Ovaj slučaj potvrđuje da zloupotreba „blinkera“ nije izolovana pojava, već realan bezbjednosni problem.

Dodatnu pažnju javnosti izazvao je i nedavni slučaj iz Nikšića, gdje je građanin Saša Đilas saslušavan zbog sumnje da je snimao vozilo pratnje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Đilas tvrdi da sa tim nema nikakve veze, ali priznaje da je snimio luksuzni „majbaha“ – i to, kako kaže, iz čiste radoznalosti.

„Sve se desilo u srijedu veče kada sam išao u supermarket. Na pumpi sam vidio ‘majbaha’, bez službenih oznaka i pomislio ko li danas u Nikšiću vozi takvo auto. Jedan momak obučen u crno je izašao, sjeo i krenuo, a ja sam napravio 4-5 sekundi snimka. Sa snimkom iz drona nemam nikakve veze“, naveo je Đilas.

Upravo ovaj detalj – vozilo visoke klase bez službenih oznaka, koje se dovodi u vezu sa vrhom policije – dodatno komplikuje cijelu sliku. Ostaje nejasno da li takva vozila imaju status službenih, da li su registrovana na način koji omogućava njihovu identifikaciju i pod kojim uslovima koriste pratnju i signalizaciju.

Premijer Milojko Spajić rekao je da Crna Gora gradi državu prava i pravde, kroz konkretna djela. To je naveo na konferenciji povodom adaptacije Stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).

Premijer Milojko Spajić rekao je da Crna Gora gradi državu prava i pravde, kroz konkretna djela. To je naveo na konferenciji povodom adaptacije Stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).

“Danas ne otvaramo samo renovirani objekat, pokazujemo da država stoji iza institucija koje vode najvažniju borbu. Borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Godinama unazad slušamo obećanja da će SDT i SPO dobiti uslove kakve zaslužuju. Unapređenje uslova rada državog tužilaštva bila je jedna od obaveza u pregovorima sa EU. Danas možemo da kažemo da ovo pitanje najzad trajno rješavamo, Ne riječima, nego konkretnim ulaganjima i institucionalnom podrškom”, naveo je Spajić.

Istakao je da je preko tri miliona eura uloženo u adaptaciju i opremanje ovog objekta.

“Ovdje će raditi oni koji vode najteže istrage, koji su se suočavaju sa organizovanim kriminalom i korupcijom na najvišem nivou, koji štite državu od onih koji misle da su jači od zakona. Zato je bilo važno da ovaj prostor bude opremljen po najvišim bezbjednosnim, operativnim i funkcionalnim standarima, od istražnih kapaciteta do posebnih bezbjednosnih zona i pritvorskih sadržaja, koji omogućavaju efikasno i sigurno sprovođenje najsloženijih postupaka. Na pravdi se gradi jaka država”, rekao je Spajić.

Kako je rekao, bez jakih institucija nema vladavine prava ni evropske budućnosti naše zemlje.

“Zato na ovome nećemo stati. Nastavićemo da unapređujemo uslove za cijeli pravosudni sistem, kroz infrastrukturnu reorganizaciju i realizaciju projekta pravosudnog kvarta, kao jednog od najvažnijih projekata u pravosuđu. Podsjećam i da se nacrt zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu trenutno nalazi u proceduri pred Evropskom komisijom a jedna od ključnih ideja tog akta jeste kadrovsko jačanje SDT i SPO. Poglavlja 23 i 24 jesu srce evropske integracije”, kazao je Spajić.

On je naveo da današnji događaj ima mnogo širi značaj od infrastrukturnog projekta.

“Ovo je pokazatelj da će institucije ove države imati prostor, uslove i političku podršku da rade svoj posao do kraja”, naglasio je premijer.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da će otvaranje ovih prostorija značajno pomoći radu SDT i SPO, i zahvalio je na ideji i namjeri, a naveo je da su u prethodnom periodu postignuti izuzetni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Zahvalnost kolegama i koleginicima iz SDT i SPO koji su i pored ograničenja uslova rada iskazali izuzetnu posvećenost”, naveo je Marković.

On je na podršci zahvalio i ambasadi SAD i Delegaciji EU. Naveo je da borba protiv organizovanog kriminala nije pitanje trenutka nego kontinuiteta i održivosti.

“Dinamika preseljenja biće prilagođena nesmetanom funkcionisanju SDT i SPO”, kazao je Marković.

Premijer Milojko Spajić istakao je da će se rekonstrukcija Vlade desiti vrlo brzo i prihvatljiva mu je Jelena Borovinić Bojović kao potpredsjednica.

Kako je kazao o svemu će obavijestiti javnost kada za to bude spreman.

U najkraćem roku pronaći će rješenje za otkup viškova mlijeka i da će način na koji će to odraditi biti saopšten javnostu u naredna 24 sata. Što se tiče Opšteg kolektivnog ugovora premijer je kazao da radnici neće biti prepušteni milosti i nemilosti poslodavaca, i da su i dalje raspoloženi za pregovore, jer žele da svi radnici i u državnom i u privatnom sektoru dobiju povećanje zarada.

“Mi smo prihvatili da koeficijent bude povećan sa 90 na 100, uz uslov da koeficijenti budu usklađeni sa minimalnom zaradom. Bez tog uslova samo će 40.000 do 50.000 ljudi iz državne uprave i državnih preduzeća dobiti povećanje, a privatni sektor, odnosno 250.000 radnika neće. Svaki poslodavac ima pravo da smanji koneficijente poslije povećanja obračunske vrijednosti i to su radili u prošlosti decenijama i to nećemo dozvoliti. Ili ćemo svima povećati zarade ili hajde da se dogovorimo kako to da uradimo”, kazao je Spajić.

Jedino prihvatljivo rješenje je, kako je dodao, da se svima povećaju zarade, i ne žele da diskriminišu privatni sektor. Ističe da nema dogovora oko tog pitanja u socijalnom trouglu i dok se ne pronađe saglasnost spremi su za razgovor, ali neće dozvoliti ucjene.

“Vlada je konstruktivan partner i to smo pokazali mnogo puta do sada i treba da tako nastavimo”, poručio je Spajić.

Što se tiče koncesije za aerodrome naglasio je da je ugovor jasan i koncesionar treba da isplati 100 miliona samo se radi na tehničkim detaljima. Ugovor je, kaže, spreman za Skupštinu, ali ima jedan preduslov, a to je potpisivanje sporednog sporazuma sa Korejancima kojima se obavezuju da promovišu Crnu Goru u Koreji i još neke povoljnosti za državu, a potrebna je i potvrda njihovog Borda direktora.