Politika

Đukanovićev zahtjev ubrzo pred “venecijancima”

Venecijanska komisija će, na zahtjev predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, dati takozvano hitno mišljenje o Zakonu o predsjedniku koji je usvojila Skupština Crne Gore, potvrđeno je “Danu” u tom savjetodavnom pravnom tijelu Evropske komisije.

Đukanović se usprotivio usvojenom zakonu, pa je 7. novembra odbio da ga proglasi i vratio ga Skupštini na ponovno usvajanje, a da bi spriječio da parlamentarna većina drugi put usvoji izmjene Zakona o predsjedniku, zatražio je hitno mišljenje od Venecijanske komisije.

Prema Ustavu, ukoliko istovjetan zakon bude drugi put usvojen u parlamentu, Đukanović je dužan da ga potpiše, odnosno proglasi.

Obično se događa da se mišljenje o pravnim aktima traži od Venecijanske komisije prije nego što zakon uđe u proceduru usvajanja, mada nisu nepoznati slučajevi da se to uradi i kasnije, kao što je slučaj sa Đukanovićevim zahtjevom.

Na sajtu Venecijanske komisije piše da se u rijetkim slučajevima, u slučaju hitnih zahtjeva, hitna mišljenja usvajaju van četiri plenarne sjednice.

– Na primjer, ako je potrebno mišljenje prije predstojećeg referenduma ili debate u parlamentu, ono se može izdati kao “hitno mišljenje” van perioda zvanične plenarne sednice u Veneciji, tako da dotične vlasti mogu da iskoriste pravno vještačenje na vrijeme. Takva hitna mišljenja se obično formalno “potvrđuju” na sljedećoj plenarnoj sjednici – objašnjeno je na sajtu Venecijanske komisije.

Prema informacijama sa tog sajta, sljedeća plenarna sjednica planirana je za 16. i 17. decembar.

U obraćanju predsjednici Venecijanske komisije Kler Bazu Malaurije, Đukanović je naveo da bi posljedica mogućeg ponovnog izglasavanja spornog zakona mogla biti urušavanje ustavnog poretka Crne Gore i univerzalnih pravnih vrijednosti.

Ukoliko Venecijanska komisija saopšti mišljenje o ovom zakonu, to će biti dodatni mehanizam za ocjenu njegovog legitimiteta, ali ono nije obavezujuće za Skupštinu i predlagača, iako ima veliku težinu, naročito u svjetlu činjenice da je Crna Gora zastala na svom putu u Evropsku uniju.

Izvor: Dan

Sledeće

Knežević: Srećna ti sloboda banice

Ne propustite

Đukanović zatražio od Venecijanske komisije mišljenje o Zakonu o predsjedniku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Žene kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je 8. mart – Međunarodni dan žena, saopšteno je iz njegovog Kabineta.

“Povodom 8. marta – praznika koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i priliku da iskažemo poštovanje prema njihovom nemjerljivom doprinosu našem društvu, u ime Skupštine Crne Gore i svoje lično, upućujem iskrene čestitke svim ženama u našoj zemlji”, kazao je Mandić.

Žene su, ističe, kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage u najtežim vremenima. Njihova mudrost, odgovornost i posvećenost ostaju temelj stabilnosti i napretka svake zajednice.

“Njihov rad, znanje i odgovornost danas snažno doprinose razvoju društva i jačanju institucija. U porodicama, na radnim mjestima, u javnom i političkom životu, pokazuju hrabrost i integritet koji su od neprocjenjivog značaja za budućnost Crne Gore”, navodi se u čestitki Mandića.

On ističe da je posebno ponosan što 28. saziv Skupštine Crne Gore ima izražen senzibilitet prema pitanjima položaja žena.

“Rad Ženskog kluba Skupštine i usvajanje tekovine da izborne liste moraju biti sačinjene od minimum 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola, predstavlja važan korak u daljem jačanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu”, kazao je Mandić.

Naša zajednička odgovornost je, kako zaključuje, da nastavimo da stvaramo društvo jednakih mogućnosti, u kojem će znanje, rad i posvećenost žena biti još snažnije prepoznati i podržani.

Politika

Mujović: Država mora pokazati odlučnost nakon vandalizma u Botunu

Država i nadležni organi moraju pokazati odlučnost i adekvatno reagovati na slučaj paljenja mašine na gradilštu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

On je za Portal RTV Podgorica kazao da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.

“Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes”, rekao je Mujović.

Prema njegovim riječima, to što se desilo u Botunu primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju.

To je, kako je kazao Mujović, loš primjer i ne smije da se dešava.

“A pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju“, dodao je Mujović.

On je pozvao nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom.

“Projekat neće biti zaustavljen, ali da se ne bi pitali koji je sljedeći naum neodgovornih i nedobronamjernih moramo sada pokazati reakciju“, poručio je Mujović.

Mašina na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zapaljena je rano jutros, a iz preduzeća “Vodovod i kanalizacije” kazali su da je slučaj prijavljen policiji.

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.