Politika
Đonović: Ako u Milatovićevim i Abazovićevim izjavama ima istine ponudiće koaliciju DPS-u ili Evropskom savezu
Na političkoj sceni i dalje se vodi borba ZA i PROTIV Crne Gore pa se i predstojeći lokalni izbori u Podgorici mogu posmatrati kao dio te borbe, kazao je politički analitičar Ranko Đonović.
Đonović je u razgvoru za Portal Analitika kazao da kampanja obiluje obećanjima koja ne mogu biti ispunjena, ali, dodaje, rezultati dvogodišnjeg rada ne idu na ruku dosadašnjoj vlasti. Smatra da bi mladi političari trebalo da preuzmu odgovornost i formiraju vlast koja će nedvosmisleno biti za evropsku Podgoricu i evropsku Crnu Goru.
Kako Vam izgleda predizborna kampanja u Podgorici?
Đonović: Prošao sam mnogo kampanja i ova mi izgleda sasvim uobičajeno, sa malim izmjenama koje ovo vrijeme definiše. Kao i obično, sa svih strana pljušte obećanja, niko ne razmišlja kako će ih ostvariti. Zapravo, ne treba ni razmišljati jer veliki dio i ne mogu da ostvare jer nije u njihovoj nadležnosti.
Kampanja, kao takva, nije ništa do tržište u kojem je broj glasova proizvod za koji se bore. Kada to dobiju, trudiće se da taj kolač podijele tako da za sebe dobiju najbolje što je moguće, a od obećanja neće biti ništa, kao što je bilo i na državnom nivou.
A građani će i dalje da navijaju za svoje timove i da aplaudiraju.
Mislite da građani ne vide ovo o čemu govorite?
Đonović: Čini mi se da su vidljive neke promjene, da je sve više građana koji upotrebljavaju glavu i nisu samo navijači. Na dan glasanja građani imaju apsolutnu vlast i oni je tog dana prenose na pojedince koji će ih iznevjeriti – to im garantujem.
Treba toga dana da imaju na umu šta je krajnji cilj svake od ponuđenih politika. I oni koji navijaju da nema Crne Gore i oni koji navijaju da je ima – imaju izbor. Izvolite, gospodo građani, ali znajte da vas naredne četiri godine niko više ništa neće pitati.
Izborna utakmica je iznjedrila neočekivane koalicije u Podgorici – Pokret za Podgoricu predsjednika Jakova Milatovića se udružio sa GP URA, a Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića sa Demokratama. URA i Demokrate, koalicioni partneri na posljednjim parlamentarnim izborima, međusobno ratuju. Kako Vama izgleda ova situacija?
Đonović: To je takva papazjanija da čovjek može samo da se nasmije. Ako se vratimo nazad u političku prošlost, možemo reći i da je Dritan Abazović u jednom momentu odnekud pao kao padobranac, da prije toga, a to sam dosta puta rekao, nije prodavao ni proizvode na tržnici.
Zatim, imate Bečića kojem politički DNK i dalje nije utvrđen i koji se samo bori za glasove. I imate ovu dvojicu (Spajića i Milatovića) koji su došli niotkuda. Zapravo, doveo ih je pokojni mitropolit Amfilohije, a onda ih Gojko Perović poveo za ruku, zajedno sa Zdravkom Krivokapićem, i rekao ovaj će biti premijer, a ovi ministri.
To su ljudi koje nismo poznavali, nismo znali šta su radili, ne znamo ni ko su ni što su. Šta mi o njima znamo? Ovaj jedan je imao djevojke na svim kontinentima, mogao bi da konkuriše za crnogorskog Romea, a ovaj drugi bi bio dobar konobar negdje po Evropi jer zna jezike. Za državnike im je to nedovoljno.
Glasači su im gurnuli državu u ruke i dali im da je vode. Ja nemam drugi osjećaj osim da se igraju. Njihove izjave, obećanja, svađe – sve izgleda kao da smo u nižim razredima osnovne škole.
Kakve su šanse ovim koalicijama u Podgorici?
Đonović: GP URA i Pokret za Podgoricu po mom mišljenju ne mogu da ostvare nikakakav značajan rezultat. Cenzus će svakako preći, po mojoj procjeni, ali sam nekada i u procjenama umio da pogriješim.
S druge strane, PES i Demokrate će sigurno ostvariti bolji rezultat, ali mislim da on neće biti ni približno rezultatu koji je ostvario PES na prošlim izborima.
Može li, nakon svega što se ovih dana može čuti u javnom prostoru, doći do saradnje ove dvije koalicije nakon izbora?
Đonović: Kad je riječ o Crnoj Gori, sve može. Ja se iskreno nadam da neće. Zašto? To ne bi bilo kvalitetno za Crnu Goru. Ako u Milatovićevim i Abazovićevim izjavama ima imalo istine, ponudiće koaliciju ili DPS-u ili Evropskom savezu upravo zbog istih programskih ciljeva. To bi bio značajan iskorak naprijed.
Neka svako brani i zalaže se za svoje političke interese, ali neka zajedno rade za dobro građana i države. Treba da zaborave šta je bilo jer u politici, sjetićemo se, nema čistih. Mi smo, kao građani, sve to dozvolili i tolerisali i, ako ikad mislimo da nam krene na bolje, to bi bila koalicija koja bi mogla da pruži neke rezultate.
Naravno, da li je i što neko radio mimo zakona neka utvrde nadležni organi. Ali ne da hapse pa po dvije godine da traže dokaze, kao u slučaju Milivoja Katnića i nekih drugih za koje javnost još ne zna razloge za hapšenje, a čiji boravak u zatvoru će, kada budu pušteni zbog nedostatka dokaza, platiti građani. I neka će.
Žao mi je samo što ti iznosi nisu petostruki za one koji nisu krivi. Čini mi se ponekad da Tužilaštvo prima plate od pojedinih političkih organizacija. Možda je to privid, možda će jednog dana od tog Tužilaštva sunce da nas ogrije, ali mislim da će ipak biti suprotno.
Kakve su šanse novoosnovane partije bivšeg premijera Duška Markovića? Ima li Stranka evropskog progresa dovoljno snage da pređe cenzus u Podgorici?
Đonović: Ne razumijem postojanje te partije, ali ne bih imao ništa protiv da uđu u lokalni parliament. Iznenadilo me da je Duško Marković napustio jednu partiju da bi osnovao drugu. Ako on i njegov tim smatraju da mogu nešto da promijene – dobro je. Ali zahvaljujući njemu može da propadne određeni broj crnogorskih glasova.
Znate, na prošlim parlamentarnim izborima pomalo su izgubile manjine, ali smo najviše izgubili zahvaljujući Crnogorcima kojima je mržnja prema Milu Đukanoviću ili DPS-u bila važnija od ljubavi prema Crnoj Gori. Kada god vas mržnja vodi, znajte da ćete vi platiti najveću cijenu. Pojedinci kroz partijski rezultat ostvaruju lične ambicije i lični interes. To je veliki problem takozvanog suverenističkog bloka.
Kod Crnogoraca su dvije najveće bolesti želja za novcem i želja za vlašću. U pojedinim partijama imamo ljude kod kojih je to dvoje vezano. Vlast se u Crnoj Gori voli više nego bilo gdje drugo, mada je slično na cijelom Balkanu. Znate, naši ljudi koji žive na Zapadu neće da budu čak ni poslovođe u fabrikama jer to znači veću odgovornost.
U Crnoj Gori te odgovornosti nema. Ako nove partije koje niču bespotrebno raspu crnogorske glasove, neka makar poslije izbora priznaju da su naštetili Crnoj Gori i neka zaćute, a ne da dijele lekcije drugima.
Pojedini koji su osnovali partije, od osnivanja do danas jedino se bave Milom Đukanovićem i DPS-om. Ovi koji danas vladaju Crnom Gorom nijesu valjali ni kao opozicija, ali bar vlast tada nije bila gora od građana koji su je birali. Nisam bio za Đukanovića, ali sam bio protiv ovih koji su danas na vlasti jer sam znao šta nas čeka, a svaki dan se na hiljadu primjera možemo uvjeriti da sam bio u pravu.
Kakve su, po Vašem mišljenju, šanse Evropskog saveza koji okuplja SD, SDP i Liberalnu partiju? Mogu li oni biti iznenađenje izbora?
Đonović: Mislim da je njima cenzus zagarantovan zahvaljujući dugom trajanju partija koje čine savez, ali da to neće biti neki ekskluzivni rezultat. Plašim se da svi ostali iz opozicije, osim DPS-a, neće preći cenzus.
Kakav rezultat mogu da očekuju partije koje su protekle dvije godine vršile vlast u glavnom gradu?
Đonović: Ova vlast za dvije godine nije ostvarila nijedan rezultat u Podgorici, mogu sad da pričaju i lažu šta hoće. Više je Ivan Vuković napravio za pola godine nego oni za dvije.
Često se kaže da su građani Podgorice glasali za to, ali istina je da je za njih glasalo manje od polovine stanovnika glavnog grada. Mislim da bi red bio da građani Podgorice konačno prepoznaju njihove rezultate. Ne treba nekoga da vole ili da mrze, ne treba da se bave onim što je bilo nego onim što će biti.
Postoje ovdje ljudi koji se jako trude da preprave istoriju, da falsifikuju i podmeću tuđu. Ko zaboravi svoju prošlost, rizikuje da mu se ona ponovi. Ovo je najpodmuklija i najlukavija politika koja se vodi i kojom se kupuju ljudi, a kako mogu da vidim, mnogi u koje sam se nadao nisu bili skupi. Za male su se pare, nažalost, prodali.
Dio članova Liberalne partije napustio je tu stranku u jeku kampanje. Šta mislite o tom potezu?
Đonović: Daju se ostavke zbog pozicije na odborničkoj listi, zbog ne znam čega. Dobili su peto mjesto na listi Evropskog saveza. Sami ga nikad ne bi dobili. Oni su proistekli iz mog Liberalnog saveza, ali ja nikada nisam htio da budem dio te partije jer je ona dugo bila satelit DPS-a. To ne znači da mi nije bilo drago ako ostvare dobar rezultat, ali to se nije dešavalo.
Postoje spekulacije da idu u drugu partiju. To samo potvrđuje moju prethodnu priču. Šta će njih 12 sada pomoći drugoj partiji? Ostaće uvijek žig da su preletači.
Kako vidite poziciju DPS-a, koji je bio najača partija na prošlim izborima u Podgorici, ali nije mogao da formira vlast. Je li se koalicioni kapacitet DPS-a promijenio?
Đonović: Sigurno da jeste. Vrijeme čini svoje, ali da li će to biti dovoljno ne znam. Mislim da je za DPS više uradila ova vlast nego sam DPS. Ako biste me pitali je li DPS mogao više, jesu li njihovi funkcioneri mogli više da pišu i govore, reći ću vam da nisam siguran koliko te priče ostavljaju utisak.
Iz ličnih kontakata sa ljudima znam da oni ne umiju opisati zašto idu za nekim iz vlasti, njima je samo važno da više nema Mila Đukanovića. Vlast je svjesna značaja Đukanovića kao političara i njegove snage pa zato traže da se partije unaprijed obavežu da neće ići u koaliciju sa DPS-om.
Svima njima je savjetovano da se ograde od DPS-a jer im je rečeno da ih građani neće glasati ako čuju da će praviti koaliciju sa DPS-om. Postizborne koalicije mogu da donesu mnogo dobra, ali i da potvrde loše stanje koje danas imamo i da ga produže.
Prva partija koja se odluči da formira postizbornu koaliciju sa DPS-om, napraviće dobar potez, makar nakon toga i nestala sa političke scene. Biće upisana u istoriju jer će promiješati karte na političkoj sceni. Neka se promiješaju karte, neka dođu na vlast mladi ljudi, časni i pošteni, koji bi se možda mogli bolje boriti.
Mnogo je mladih ljudi kojima se ne može ništa prigovoriti. Neka se sastave, neka dogovore vlast poslije izbora i neka eliminišu bivši Demokratski front, SNP Vladimira Jokovića, ali i sve ostale satelite. Neka ih sklone i stave im do znanja da nikad više neće biti nikakva vlast.
Zašto ovo govorim? Zbog Crne Gore. Meni niko od njih pojedinačno ne smeta. Niko nikome ne može zabraniti da bude četnik ili da ne bude pametan. Ali i najneinformisaniji, najneupućeniji glasač u Crnoj Gori glasa kao akademik. Da su Njegoš i sveti Petar Cetinjski živi, oni bi imali samo po jedan glas kao i najneprosvećeniji građanin.
Može li opozicija u Podgorici do boljeg rezultata nego prije dvije godine?
Đonović: Nije poenta da se vlast u Podgorici osvoji sa jednim odbornikom više. Crna Gora mora da prelomi i ubjedljivo porazi politiku koja je na vlasti. Izbori u Podgorici otpilike će nam reći kuda se stvari kreću.
Ali, i ako rezultat bude isti kao prije dvije godine, ne treba vjerovati da je Crna Gora poražena. Ako opozicija pobijedi, to bi bio vjetar u leđa svim partijama tog bloka i dalo bi im snagu da se bore na državnom nivou.
Kakav god rezultat bio, poručujem im da se za Crnu Goru vazda vrijedi boriti makar tu borbu vodilo nas petoro. Časno je i ljudski boriti se za prava i slobodu i ne postoji jača borba od te.
Problem sadašnje vlasti je što su oni i dalje opozicija državi i što se bore protiv države. Ranije su bili samo opozicija, a danas drže svu vlast i ne kriju to. Hoće krst na vrhu Lovćena kako bi mogli tamo da “oprašuju”. Niču hramovi, pokazuje se moć, sve se i dalje svodi na borbu ZA i PROTIV Crne Gore. Srbija želi da usisa Crnu Goru i prilično je uspjela da pridobije građane za to.
Šta mislite kakve su šanse liste koju predvodi bivši ministar pravde Andrej Milović?
Đonović: U današnjoj politici malo je pameti. Ne vjerujem da će Milović imati ozbiljniju podršku. Mnogi koji su glasali PES su se osjetili iznevjerenmi, biće mnogo apstinenata. Oni su ozbiljna kategorija i ne znam koliko ova kampanja može uticati na njih.
Ko je vidio šta se dešava, ko je imalo to shvatio, ne bi trebalo da bude apstinent. Ne govorim im za koga da glasaju, ali ako izađu i glasaju za partije koje nose rizik da ne pređu census, treba da znaju da je pola njihovog glasa pošlo protiv njih, a samo pola tamo gdje su željeli.
Ništa ne znači da ne izađu, da prekriže listić jer i to je glasanje. Bez obzira kao gledali na politiku, bez obzira na lična osjećanja, mora se birati manje zlo, a veliko zlo je na sceni.
Ne branim DPS, ali samo znam da je njima cilj evropska Crna Gora, da se crnogorska nezavisnost očuva i da se država kreće sigurnije tim putem. A kada govorimo o etičkim principima, najbolje da se svi pokriju po ušima jer se svakom može dokazati mnogo toga.
Kako biste opisali ukupno stanje na političkoj sceni u Crnoj Gori?
Đonović: U Crnoj Gori se ne stvara nikakva nova vrijednost. Sve o čemu se govori je rast plata na 1.000 eura, a od čega – niko ne kaže. To će premijer Milojko Spajić da stvori metodom “paf-paf”, a onda će da uzme Dritana Abazovića da kaže “to je to”. Takva je politika koja se vodi u Crnoj Gori.
To je politika neozbiljnih i neodgovornih ljudi koji su došli tu na kratko da pokupe to što mogu i da odu dalje. Neko će dobiti namještenje u Srbiji, neko po Evropi. Sumnjam da će im faliti novca, a građani će ovdje da ih psuju.
Premijer Spajić i predsjednik Milatović, nekadašnji partijski drugovi, sada ratuju međusobno. Kako vidite ovaj sukob?
Đonović: Obojica su i dalje zainteresovani, kao i svi ostali iz vlasti, za to što misli i govori predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Ne moraju oni da idu do Beograda, oni već Vučića dobro poznaju kao i svi u Crnoj Gori. Svi u vlasti se trude da što više ugode Vučiću jer njegova podrška i podrška Crkve Srbije znači mnogo za broj glasova.
Pred prethodne izbore oko 1.000 sveštenika srpske crkve je agitovalo po selima i skupljalo glasove za njih. Sada imamo i oko 30 hiljada novozaposlenih u preduzećima i institucijama, a polovina ih je zaposlena samo sa jednim zadatkom – da agituju i ubjeđuju apstinente da izađu i glasaju za ovu vlast. To nije mala podrška.
Svi će oni reći da će, kada dobiju glasove, da se bore za Crnu Goru. Meni je sada nezamislivo da neko iz bivšeg DF-a postane borac za Crnu Goru, ali nije nemoguće. Možemo se sjetiti nekih primjera – Kilibarde ili Sekule Drljevića ili mnogih koji su bili za Podgoričku skupštinu, a zatim se sa takvim žarom borili za Crnu Goru da im je mogao pozavidjeti svaki komita. Jer su vidjeli da su prevareni.
Čujemo dosta od ovih na vlasti da se ne treba baviti prošlošću nego gledati u budućnost. Oni nas naslanjaju na lažnu istoriju da bi od građana pravili tijesto koje lako mogu da mijese, a to tijesto se miješa van Crne Gore. Njih je Aleksandar Vučić pustio da svako radi na svoj način, kako misli da treba, i oni, iako se ne slažu, ruše Crnu Goru.
To je ekipa koja će institucije, koje ne može da osvoji, učiniti nefunkcionalnim. A kada u Crnoj Gori sve instiucije budu u potpunoj blokadi, država će biti nesposobna. Još ako dobijete jednog Spajića, za čije programe svi ozbiljni ekonomski stručnjaci kažu da su neodrživi, obarate Crnu Goru i ekonomski.
Očigledno ovu supu ovdje spremaju i miješaju tamo daleko. Ali moram da im poručim da im naum neće uspjeti je Crna Gora je kao energija – neuništiva.
Izvor: portal Analitika
Politika
Satler sinoć okupio vlast i opoziciju
Za istim stolom u Delegaciji našli su se premijer Milojko Spajić, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predstavnici opozicije, a tema sastanka bile su, kako saznajemo, ustavne promjene i eventualni povratak najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista, u parlamentarne procese, potvrđeno je RTCG.
Mandić je direktno iz Banjaluke avionom stigao u Podgorica kako bi prisustvovao sastanku koji je počeo u nedjelju u 19 časova.
U sjedištu Evropske unije u Podgorici, iza zatvorenih vrata, održan je sastanak uz posredovanje šefa Delegacije EU, Johana Satlera, kazano nam je od pojedinih učesnika.
Pored Spajića i Mandića, sastanku su prisustvovali i Adrijan Vuksanović (HGI), Danilo Šaranović i Boris Bogdanović (Demokratska Crna Gora), Nik Đeljošaj, Boris Pejović i Vasilije Čarapić (PES), Damir Šehović (SD), Danijel Živković (DPS), Miloš Konatar (URA), kao i Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke.
Kako nam je rečeno, DPS bi mogao da se vrati u skupštinske odbore i ponovo dobije mjesto potpredsjednika Skupštine. Međutim, povratak DPS-a nije samo pitanje političkih funkcija — iz Brisela jasno poručuju da bez opozicije nema ni ustavnih promjena.
Reforma pravosuđa, izmjene zakona o bezbjednosnim službama i šire institucionalno usklađivanje sa standardima Evropske unije zahtijevaju dvotrećinsku većinu u parlamentu, a bez DPS-a takvu većinu trenutno nije moguće obezbijediti, kaže sagovornik našeg Portala.
Prema našim nezvaničnim informacijama, zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima, koje je problematizovala opozicija, ostaju na snazi.
Usvajanje izmjena zakona o policiji i ANB-u početkom marta je izazvalo višesatnu burnu raspravu u parlamentu. Dok je opozicija upozoravala na mogućnost zloupotreba i špijuniranja građana, predstavnici Vlade i vladajuće većine isticali su da su reforme neophodne za modernizaciju sistema i napredak u pregovorima s EU.
Kritičari Zakona o ANB tvrde da ovaj zakon daje mogućnost za zloupotrebu ličnih podataka i da nije usklađen sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka Evropske unije (GDPR).
Kada je riječ o izmenama Zakona o unutrašnjim poslovima, stručnjaci i opozicija tvrde da se njime kriše ustavne odredbe u dijelu prava na odbranu i pretpostavku nevinosti.
Iz Vlade Crne Gore, koja je predlagač ovih zakona, zakone brane riječima da su oni neophodni za zatvaranje poglavlja 24 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, te da stav Evropske komisije ostavlja prostor da se neke odredbe naknadno usaglase sa standardima Unije.
Crna Gora smatra se liderom u pristupnim pregovorima sa EU, a vlada najavljuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
Politika
Mandić: Srbi u Crnoj Gori više nisu građani drugog reda
Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić poručio je tokom obraćanja na Skupštini Ujedinjene Srpske u Banjaluci da mnogi i danas pokušavaju da srpski narod u Crnoj Gori vrate u položaj građana drugog reda, ali da Srbi danas prvi put nakon Drugog svjetskog rata ravnopravno učestvuju u vlasti i odlučivanju u državi.
„Mnogi i danas žele da srpski narod u Crnoj Gori vrate u položaj građana drugog reda, a neki priželjkuju da nas opet potčine upravi Mila Đukanovića i njegovog DPS-a“, rekao je Mandić.
On je istakao da Srbi više ne žele da budu politički marginalizovani i da je cilj njihovog političkog djelovanja da se „bolje i uticajnije čuje srpski glas“.
„Ne treba ni meni ni Srbima vlast da bi bili u foteljama, nego da se bolje i uticajnije čuje srpski glas, da se poštuje njihova riječ, da se ispune njihovi opravdani zahtjevi“, poručio je lider NSD-a.
Mandić je naglasio da Srbi danas imaju istorijsku priliku da kroz institucije poprave položaj svog naroda u Crnoj Gori.
„Slobodno mogu da kažem: po prvi put od završetka Drugog svjetskog rata Srbi su dio vlasti u Crnoj Gori, i to demokratske i proevropske vlasti, uvaženi od drugih, posvećeni pomirenju i mirnom životu“, kazao je Mandić.
Govoreći o položaju srpskog naroda nakon promjene vlasti 2020. godine, on je naveo da su Srbi godinama bili diskriminisani, posebno kada je riječ o zapošljavanju i ekonomskom položaju.
„Većina njih su naši sunarodnici, koji su decenijama bili teško diskriminisani, a posebno po pitanju najvećeg životnog problema – stalnog zaposlenja i uredne plate“, rekao je Mandić.
Predsjednik Skupštine Crne Gore ocijenio je da su rezultati sadašnje vlasti vidljivi kroz rast plata i penzija, ali i veću zastupljenost Srba u državnim institucijama.
„Danas naš srpski narod u Crnoj Gori ne mora da brine za svoju egzistenciju, i to je rezultat njegove borbe i upornosti“, poručio je Mandić.
Ukazao je i na lični doprinos zaštiti srpskog naroda i identiteta.
“Moj lični odnos prema sudbini srpskog naroda pokazao sam svaki put kada su naš narod i naša zajednička država bili ugroženi. Odazvao sam se kao rezervni oficir pozivu države 1991, učestvovao sam u odbrani SR Jugoslavije 1999, bio sam kao političar i najmlađi lider bloka za odbranu zajedničke države 2006. godine. Ne crveni mi se lice ni pred jednim drugim Srbinom patriotom i svakoga mogu pogledati u oči i to želim da kažem baš ovdje u Banjaluci, jer vi ste, pored naše braće s Кosova i Metohije, najviše propatili i stradali u poslednjim ratovima koji su našem narodu nametnuti”, istakao je Mandić.
On je podsjetio i na period nakon, kako je rekao, „lažnog državnog udara“ i sukoba bivšeg režima sa Srpskom pravoslavnom crkvom, navodeći da je upravo narod kroz litije pokazao snagu i otvorio put političkim promjenama.
„Narod je veličanstvenim litijama pripremio prvu demokratsku smjenu vlasti u istoriji Crne Gore koja se desila na izborima 30. avgusta 2020. godine“, rekao je Mandić.
Mandić je poručio da srpski narod želi saradnju i partnerstvo, a ne nove podjele.
„Zato u drugima tražimo saveznika, partnera, prijatelja i ne kopamo rovove nepovjerenja i sumnje koji nas udaljavaju i lišavaju snage i moći“, zaključio je on.
Politika
Incidenti u centru Beograda: Policija u potpunosti zauzela Slaviju
Na Trgu Slavija u Beogradu večeras je održan veliki protest u organizaciji studenata u blokadi fakulteta Univerziteta u Beogradu, a prema procjeni policije, skupu je prisustvovalo oko 34.300 građana. Međutim kad je protest već bio pred krajem počela je intervencija policijske brigade u ulici Kralja Milana. Oko 20.15 minuta situacija je izgledala sasvim drugačije, mirno. Policija nije postavila kordon u Ulici Kralja Milana kod Londona, kao što je učinila za Vidovdan, niti je postavila kordon u Ulici Kneza Miloša.
Međutim, jedna grupa ljudi je kamenicama, staklenim flašama i drugim predmetima gađala policiju. Policija je potom postavila taj kordon. Čulo se i nekoliko jakih topovskih udara. To se sve događalo kod zgrade Predsjedništva Srbije, nasuprot male zgrade Narodne skupštine.Policija je, nakon što je primila tu salvu kamenica, flaša i drugih predmeta, krenula u intervenciju. Neprekidno se čuju topovski udari, lete flaše, i staklene i plastične. Jedna betonska kocka je bačena ka policajcu koji se zaštitio svojim štitom.
Na policiju su poletele baklje, topovski udari, a policija je pojačala kordone, preneli su izveštači FoNeta.
Policija je u jednom trenutku počela da potiskuje one koji su napadali policiju, dok su pristalice vladajuće stranke uzvikivale „Ustaše, ustaše“.
Žandarmerija je intervenisala, a kako javljaju reporteri, upotrebljen je i biber sprej. Ubrzo se sukob proširio i u Ulici Kralja Milana.
Kod Pionirskog parka dolazi do sukobljavanja, upaljene su baklje kod Skupštine pic.twitter.com/dAxNGjhCuh
— Mašina (@MasinaRS) May 23, 2026
Kako izvještava reporter N1, postoji jedna grupa ljudi, maskirana, koja je, uprkos tome što je većina učesnika protesta krenula da se mirno vraća sa protesta, napala policiju, gađajući ih najpre petardama.
Veliki broj ljudi stoji sa strane i ne učestvuje u napadu na policiju.
Međutim, policiji u civilu pretežno, ne oni u unifrmama, na brutalan način hapse ljude.
Kako javlja reporterka N1 , policija je bacila gas koji toliko štipa oči da gotovo oslepljuje.
Reporter N1 javlja da je većina ljudi pokušala da se mirno raziđe sa Slavije, ali da postoji i jedna grupa ljudi koja je započela ovaj sukob bacajući predmete.
Incidenti u Kralja Milana i dalje traju, zapaljene baklje, policiju gađaju raznim predmetima i pirotehnikom maskirana lica pic.twitter.com/I1MuMPRCYp
— kompas (@kompas_info_com) May 23, 2026
Jedan stariji čovek je ispred Londona stao između policije i okupljenih i tražio od njih da prestanu da gađaju policiju. Jedan dio ljudi stoji mirno sa strane i čeka da se raziđe, dok drugi (koji je mahom maskiran) ne odustaje, upornos stoji ispred policije i gađa je. Policija postaje brojnija. Policija je na uglu Kneza Miloša i Kralja Milana krenula u akciju i potisla medije i grđane. Policijska vozila nastavljaju da dolaze.
Sve je manje okupljenih građana, dok od pojedinaca i dalje dopiru flaše. U toku su i hapšenja.
Direktor policije Dragan Vasiljević izjavio je da je skup uredno i blagovremeno prijavljen te da su pripadnici policije pratili dolazak građana još od jutarnjih sati.
“Na ovom javnom okupljanju dali smo procjenu da je prisutno oko 34.300 građana. Moramo reći da pratimo dolazak na javno okupljanje od jutros, od prijepodnevnih sati, imajući u vidu da je iz velikog broja mjesta u Republici Srbiji krenuo određen broj građana i da su procjene koje dajemo vrlo precizne i objektivne”, rekao je Vasiljević.
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Zbog deklaracije o Kosovu najviše problema imam sa Srbima
-
Sport4 дана ranijeTri godine, ista priča: Ceklić najbolji strijelac lige
-
Politika2 дана ranijeIncidenti u centru Beograda: Policija u potpunosti zauzela Slaviju
-
Politika4 дана ranijeSpajić: Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi, a to je evropska Crna Gora
-
Politika21 сат ranijeMandić: Srbi u Crnoj Gori više nisu građani drugog reda
-
Politika2 дана ranijeVlada odobrila jeftinije gorivo za poljoprivrednike
-
Zeta2 дана ranijeKIC “Zeta” bez direktora, dio zaposlenih bez plata
-
Sport2 дана ranijeKarate klub Sloga zablistao u Trebinju: Tri zlata i srebro za veliki uspjeh

