Priroda i društvo

Danas narandžasti meteoalarm, do 40 stepeni

Kako piše na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju jutarnja temperatura vazduha u Crnoj Gori kretaće se od 12 do 24 a najviša dnevna od 28 do 40 stepeni.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, krajem dana i tokom noći ponegdje pojačan.

Narandžasti meteoalarm, odnosno opasni vremenski uslovi, propraćen je izraženijim klimatskim pojavama, koje bi mogle da predstavljaju rizik po zdravlje.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) preporučuju izbjegavanje izlazaka tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 17 sati.

” Ako nije moguće obezbijediti da vaš dom (ili barem jedna prostorija u stanu) bude rashlađen, treba provesti 2–3 sata dnevno u rashlađenom prostoru (kao što su npr. klimatizovane javne zgrade i sl.). Ako morate obavljati naporne aktivnosti, učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između četiri i sedam časova. Izbjegavajte težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da biste se osvježili “, preporuke su IJZ za opštu populaciju.

Sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32°C u toku dana i ispod 24°C tokom noći, a to je, kako navode iz IJZ, naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima.

“Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ. Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše. Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala. Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju toplote. Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare. Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože”, upozoravaju iz IJZ.

Iz IJZ navode da su starije osobe, trudnice, djeca i hronični bolesnici u povećanom riziku od zdravstvenih tegoba tokom vrućina.

“Velike vrućine mogu biti opasne za svu djecu, ali naročito za bebe i malu djecu. Kod njih se posledice djelovanja visokih temperatura ne ispoljavaju uvijek jasno kao kod odraslih osoba. S obzirom na to da oni u ovom uzrastu zavise od starijih i da se ne mogu sami uspješno zaštititi od gubitka tečnosti i pregrijavanja, veoma je važno pažljivo ih nadgledati. Visoke temperature mogu izazvati različite zdravstvene probleme i mogu ozbiljno ugroziti zdravlje djeteta “, navode iz IJZ.

Slične teme:Crna gora meteoalarm vrućine

Sledeće

Lakušić: Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte

Ne propustite

Svečano dodijeljena priznanja najuspješnijim takmičarima Olimpijade znanja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.