Ekonomija

Cijene slatkiša u Crnoj Gori biće veće i do 50 centi

Iako je ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao da ne očekuje povećanje cijena nakon rasta akciza, privrednici tvrde da će se to izvjesno desiti. O izmjenama poreskih zakona danas će s Damjanovićem razgovarati predstavnici Asocijacije menadžera.

Čokoladu od 2,40 uskoro ćemo plaćati tri eura. To je, kažu privrednici, rezultat juče uvedenih akciza na proizvode od šećera.

„Imamo iz konditorske proizvodnje proizvođače koji su nam najavili da će ovo povećanje od 50 centi, odnosno uvođenje nove akcize, uticati da prema krajnjem potrošaču cijene njihovih proizvoda budu do 25 odsto veće. Naravno da mora doći do povećanja cijena, jer akcizu treba obraćunati i uvrstiti je u cijenu i proizvođačku i maloprodajnu“, kaže sekretarka Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš.

Tako ne misli ministar finansija Damjanović.

„Nivo maloprodajnih marži u Crnoj Gori je ubjedljivo najveći u regionu i ne postoji nijedan jedini razlog da se bilo koje povećanje od pet ili deset centi po artiklu bilo kojeg akciznog proizvoda prenese na maloprodajnu cijenu, imajući u vidu rezerve koje imaju maloprodajni lanci“, ističe ministar.

A osim slatkiša, čeka nas i rast cijena duvanskih proizvoda, koje će stupiti na snagu u julu.

„Za cigarete znate da je već bilo u januaru pomjeranje na deset centi. U julu takođe zbog ovog pomjeranja akciznog kalendara imate još deset centi, i one na kraju negdje u toku februra iduće godine će imati povećanje od 40 do 50 centi, upravo zbog ubrzanja akciznog kalendara, kako je to i predviđeno novim izmjenama zakona“, objašnjava Rmuš.

Upravo su česte izmjene zakona ono što privreda najviše zamjera kreatorima poslovnog ambijenta. O tome će predstavnici Asocijacije menadžera danas razgovarati sa Damjanovićem.

Budimir Raičković ispred Asocijacije menadžera kaže da neće pasti standard građana, jer su porasle cijene duvana ili nekih proizvoda.

„Ovdje se radi o tome da se ovakve odluke i promjene poreskih zakona ne mogu donositi bez prethodnih konsultacija. Bez obzira koja Vlada bila, bilo ih je i prije ove, a biće i poslije, treba i mora da ima bolju konsultaciju, kako bismo se usaglasili, jer privreda će na kraju i građani kroz to, da plaćaju sve troškove koje javna potrošnja ima“, smatra Raičković.

Vlada je odustala od prvobitne ideje da uvede akcizu na negazirana pića sa dodatkom šećera i poveća na gazirana, dok je proširen obuhvat proizvoda od plastike na koje se plaća akciza.

Izvor: RTCG

Sledeće

Agrobudžet za 2023. godinu najveći u istoriji Crne Gore

Ne propustite

Spajić: Odlazeći ministar podiže akcize

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.