Priroda i društvo

Čarapić: Uvesti autobuski prevoz od Podgorice do aerodroma u Zeti

Šef kluba odbornika Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Vasilije Čarapić obratio se gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, predsjedniku Opštine Zeta Mihailu Asanoviću, direktoru Aerodroma Roku Toliću i ministarki saobraćaja Maji Vukićević tražeći da se uvede autobuski prevoz na relaciji Podgorica-aerodrom.

U dopisu istakao da da, u cilju unapređenja intermodalnog saobraćaja, lakšeg pristupa Aerodromu Podgorica, pospješivanja turističke ponude Podgorice i afirmisanja korišćenja javnog prevoza, predlaže uvođenje redovne autobuske linije na ovoj relaciji.

“Analizom reda vožnje i linijskog prevoza došli smo da zaključka da bi povratna autobuska linija Podgorica-Aerodrom Podgorica trebala da prima putnike sa tri ključne lokacije u Podgorici i dovodi ih do njih sa aerodroma. To su Velika pijaca koja bi bila centralna lokacija koja je lako dostupna velikom broju građana, kao i turistima koji dolaze u grad. Ovo stajalište je jedno od glavnih čvorišta u gradu i koristi ga više linija, uključujući liniju broj 1 koja povezuje Masline i Zabjelo, linija broj 9 koja saobraća od Ulice Nikole Tesle do Ulice Janka Đonovića, linija broj 8 koja povezuje Stari aerodrom sa Donjom Goricom, kao i linije 4 i 5 koje povezuju Konik sa Tološima i Donjom Goricom. Takođe, tu je i gradski stadion. Ovo je takođe ključna tačka koja pokriva veliki dio stanovništva Podgorice i omogućava lak pristup javnom prevozu jer do ovog stajališta vodi linija 1 koja povezuje Masline i Zabjelo, linija 6a koja saobraća između Zagoriča i Stare Zlatice, linije 4 i 5 koje povezuju Konik sa Tološima i Gornjom Goricom, kao i linija 7 koja povezuje Stari aerodrom i Blok VI. Jedna od lokacija je i Moskovska ulica. Stajalište u Moskovskoj ulici je takođe čvorište koje povezuje nekoliko važnih linija poput linija 2-3 koje povezuju Donju Goricu i Željezničku stanicu, linije 6 koja saobraća između Željezničke stanice i Zlatice, linije 7 koja povezuje Stari aerodrom i Blok VI, linije 8 koja – Stari aerodrom – Donja Gorica i linije 9 koja saobraća od Ulice Nikole Tesle do Ulice Janka Đonovića. Konačno odredište ove linije bilo bi Aerodrom Podgorica, koji je od velikog značaja za putnike koji dolaze i odlaze iz Crne Gore “, piše u dopisu Vasilija Čarapića.

Čarapić dalje navodi da bi polazak sa ove tri lokacije omogućio stanovnicima Podgorice da korišćenjem isključivo javnog prevoza i uz jedno presijedanje dođu do Aerodroma Podgorica i vrate se bez obzira na to u kom dijelu grada žive.

“Stanovnici ruralnih područja do kojih stižu autobuske linije bi po ovom modelu stizali do Aerodroma Podgorica i vraćali se uz najviše dva presijedanja. Predlažemo da autobusi polaze svakih 30 minuta, što bi omogućilo redovan i pouzdan prevoz za sve korisnike. S obzirom na očekivani broj putnika, predlažemo korišćenje autobusa srednje veličine sa kapacitetom od 40 do 50 putnika. Linija bi trebalo da bude u funkciji od pet do 23 sata, kako bi pokrila sve letove sa Aerodroma Podgorica u Golubovcima. Autobuske stanice bi trebale biti integrisane sa postojećim mrežama gradskog prevoza, kako bi omogućile lak prelazak sa drugih linija na ovu novu rutu”, kaže Čarapić.

On smatra da bi uvođenje ove linije dalo višestruke benefite kako samim stanovnicima Podgorice, tako i funkcionisanju saobraćaja u Podgorici.

“Prije svega, ova linija bi omogućila intermodalnost saobraćaja, odnosno jednostavniju i efikasniju povezanost između različitih vrsta saobraćaja, kao što su gradski autobusi, privatni prevoz ili taksiji sa avionskim saobraćajem. Putnici bi imali jednostavniji i brži način da dođu do aerodroma, bez potrebe za korišćenjem privatnih vozila ili taksija. Takođe, turisti bi imali direktnu vezu sa aerodromom, što bi Podgoricu učinilo atraktivnijom destinacijom za posjetu jer bi ovo zasigurno poboljšalo iskustvo posjetilaca. Ono što je nesporno je da bi uvođenje ove linije podstaklo građane da koriste javni prevoz umjesto privatnih automobila, čime bi se smanjilo zagađenje i gužve u saobraćaju, što je strateški cilj Glavnog grada. Na kraju, uvođenje autobuske linije na relaciji Podgorica – Aerodrom Podgorica osim što bi predstavljao veliki korak ka modernizaciji i unapređenju saobraćajne infrastrukture Podgorice, značajno bi povećao povjerenje građana Podgorice u gradsku upravu jer bi pokazalo svima da se Podgorica razvija po modelu evropskih prijestonica koje apostrofiraju raznovrsne oblike urbane mobilnosti. Molimo Vas da ovu inicijativu razmotrite i zajedničkim djelovanjem pronađete način da istu realizujete”, piše u dopisu Vasilija Čarapića.

Sledeće

Dijete samostalno izašlo iz vrtića u Zeti i došlo skoro do magistrale

Ne propustite

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje sredstva za udruživanje u sektoru ribarstva

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Strani influenseri donijeli opasan trend „surfovanja“ na teretnim vozovima

screenshot

Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.

Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.

Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели NotMe (@im_just_notme)

Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.

Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.

Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.

Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.

Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.

Izvor: Volim Danilovgrad

Priroda i društvo

Poljoprivrednici ne osiguravaju zasade i mašine

Podrška za osiguranje u poljoprivredi otvorena je do 26. oktobra. Za sada, kako je kazala za „Dan“ Zorica Pavićević, rukovoditeljka Službe za poljoprivredu, nijesu imali zainteresovanih aplikanata.

Za ovu mjeru opredijeljeno je 10.000 eura. Pavićević objašnjava da se osiguranje odnosi na mašine, priključne mehanizacije, objekte, sve što aplikant osigura u polisi.

“Podržavamo poljoprivredne proizvođače, ali naglašavam da do sada nijesmo imali nijednog aplikanta. Ponovili smo javni pozov, ali sumnjamo da ćemo ih uopšte imati. Za tu mjeru jako je slab odziv. Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje jedan dio, a mi izdvajamo 20 odsto. Tu godinama nema zainteresovanih. Dešavali su se i požari u određenim predjelima i očekivali smo da će aplikanata biti, ali interesovanje je malo”, kazala je Pavićević.

Podrška za voćarstvo otvorena je do 1. novembra.

“Ovu podršku podržavamo sa 70 procenata od ukupnog iznosa, odnosno maksimalno 700 eura. U fakturi mogu biti različite voćne vrste uključujući i maslinu. Za tu mjeru opredijeljeno je 13.000 eura”, ističe Pavićević.

Ratarstvo podržavaju sa 2.000 eura, a javni poziv je otvoren do 30. novembra.

“Samo jedan aplikant se javlja na ovaj javni poziv u zadnje dvije godine. U pitanju je mjera za mehanizovanu berbu kukuruza. Do 30. avgusta imali smo mjeru za strna žita, a pošto se kukuruz bere sezonski imamo ovu posebnu mjeru koja je otvorena do 30. novembra. Na raspolaganju imamo 2.000 eura, a aplikantu se može dati 150 eura po hektaru za berbu kukuruza”, kaže Pavićević.

Ona je istakla da je do sada realizovano 750.000 eura bespovratne podrške za 670 poljoprivrednih proizvođača.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Sajam „Najbolje iz Crne Gore“ u Podgorici: Među izlagačima i proizvođači iz Zete

Trinaesti nacionalni sajam „Najbolje iz Crne Gore“, koji okuplja domaće proizvođače i promoviše tradicionalne proizvode, biće održan 16. i 17, kao i 19. i 20. oktobra u tržnom centru BIG Fashion u Podgorici. Među učesnicima ovogodišnje manifestacije naći će se i proizvođači iz Zete.

Sajam, koji se organizuje već više od decenije, okupiće proizvođače iz brojnih crnogorskih opština, među kojima su Kotor, Bar, Ulcinj, Zeta, Podgorica, Tuzi, Danilovgrad, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Plužine i Žabljak.

Posjetioci će imati priliku da besplatno degustiraju i po sajamskim uslovima kupe različite domaće proizvode, među kojima su tradicionalni mliječni i mesni delikatesi, med i pčelinji proizvodi, masline i maslinovo ulje, crnogorska vina, prirodni sokovi, organsko voće i povrće, kao i ljekovito bilje.

Manifestacija ima za cilj promociju domaće proizvodnje, povezivanje proizvođača sa potrošačima i jačanje svijesti o značaju kupovine lokalnih proizvoda. Poseban akcenat stavljen je na podršku malim preduzetnicima koji svojim radom doprinose očuvanju tradicionalnih načina proizvodnje i autentičnih crnogorskih ukusa.

„Cilj nam je da proizvođačima obezbijedimo maksimalnu vidljivost na tržištu, a građanima i posjetiocima pružimo priliku da iz prve ruke otkriju i podrže vrhunski kvalitet domaće izrade. Očekujemo da će sajam, kao i prethodnih godina, posjetiti nekoliko desetina hiljada ljudi koji prepoznaju vrijednost i emociju uloženu u svaki domaći proizvod“, ističu organizatori.

Učešće proizvođača iz Zete predstavlja priliku za dodatnu promociju lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali i za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i širenje tržišta.

Organizatori pozivaju građane da posjete sajam i podrže domaće proizvođače, naglašavajući da kupovina lokalnih proizvoda doprinosi razvoju domaće privrede.

Ulaz na sajam je besplatan.