Priroda i društvo

Čarapić: Uvesti autobuski prevoz od Podgorice do aerodroma u Zeti

Šef kluba odbornika Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Vasilije Čarapić obratio se gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, predsjedniku Opštine Zeta Mihailu Asanoviću, direktoru Aerodroma Roku Toliću i ministarki saobraćaja Maji Vukićević tražeći da se uvede autobuski prevoz na relaciji Podgorica-aerodrom.

U dopisu istakao da da, u cilju unapređenja intermodalnog saobraćaja, lakšeg pristupa Aerodromu Podgorica, pospješivanja turističke ponude Podgorice i afirmisanja korišćenja javnog prevoza, predlaže uvođenje redovne autobuske linije na ovoj relaciji.

“Analizom reda vožnje i linijskog prevoza došli smo da zaključka da bi povratna autobuska linija Podgorica-Aerodrom Podgorica trebala da prima putnike sa tri ključne lokacije u Podgorici i dovodi ih do njih sa aerodroma. To su Velika pijaca koja bi bila centralna lokacija koja je lako dostupna velikom broju građana, kao i turistima koji dolaze u grad. Ovo stajalište je jedno od glavnih čvorišta u gradu i koristi ga više linija, uključujući liniju broj 1 koja povezuje Masline i Zabjelo, linija broj 9 koja saobraća od Ulice Nikole Tesle do Ulice Janka Đonovića, linija broj 8 koja povezuje Stari aerodrom sa Donjom Goricom, kao i linije 4 i 5 koje povezuju Konik sa Tološima i Donjom Goricom. Takođe, tu je i gradski stadion. Ovo je takođe ključna tačka koja pokriva veliki dio stanovništva Podgorice i omogućava lak pristup javnom prevozu jer do ovog stajališta vodi linija 1 koja povezuje Masline i Zabjelo, linija 6a koja saobraća između Zagoriča i Stare Zlatice, linije 4 i 5 koje povezuju Konik sa Tološima i Gornjom Goricom, kao i linija 7 koja povezuje Stari aerodrom i Blok VI. Jedna od lokacija je i Moskovska ulica. Stajalište u Moskovskoj ulici je takođe čvorište koje povezuje nekoliko važnih linija poput linija 2-3 koje povezuju Donju Goricu i Željezničku stanicu, linije 6 koja saobraća između Željezničke stanice i Zlatice, linije 7 koja povezuje Stari aerodrom i Blok VI, linije 8 koja – Stari aerodrom – Donja Gorica i linije 9 koja saobraća od Ulice Nikole Tesle do Ulice Janka Đonovića. Konačno odredište ove linije bilo bi Aerodrom Podgorica, koji je od velikog značaja za putnike koji dolaze i odlaze iz Crne Gore “, piše u dopisu Vasilija Čarapića.

Čarapić dalje navodi da bi polazak sa ove tri lokacije omogućio stanovnicima Podgorice da korišćenjem isključivo javnog prevoza i uz jedno presijedanje dođu do Aerodroma Podgorica i vrate se bez obzira na to u kom dijelu grada žive.

“Stanovnici ruralnih područja do kojih stižu autobuske linije bi po ovom modelu stizali do Aerodroma Podgorica i vraćali se uz najviše dva presijedanja. Predlažemo da autobusi polaze svakih 30 minuta, što bi omogućilo redovan i pouzdan prevoz za sve korisnike. S obzirom na očekivani broj putnika, predlažemo korišćenje autobusa srednje veličine sa kapacitetom od 40 do 50 putnika. Linija bi trebalo da bude u funkciji od pet do 23 sata, kako bi pokrila sve letove sa Aerodroma Podgorica u Golubovcima. Autobuske stanice bi trebale biti integrisane sa postojećim mrežama gradskog prevoza, kako bi omogućile lak prelazak sa drugih linija na ovu novu rutu”, kaže Čarapić.

On smatra da bi uvođenje ove linije dalo višestruke benefite kako samim stanovnicima Podgorice, tako i funkcionisanju saobraćaja u Podgorici.

“Prije svega, ova linija bi omogućila intermodalnost saobraćaja, odnosno jednostavniju i efikasniju povezanost između različitih vrsta saobraćaja, kao što su gradski autobusi, privatni prevoz ili taksiji sa avionskim saobraćajem. Putnici bi imali jednostavniji i brži način da dođu do aerodroma, bez potrebe za korišćenjem privatnih vozila ili taksija. Takođe, turisti bi imali direktnu vezu sa aerodromom, što bi Podgoricu učinilo atraktivnijom destinacijom za posjetu jer bi ovo zasigurno poboljšalo iskustvo posjetilaca. Ono što je nesporno je da bi uvođenje ove linije podstaklo građane da koriste javni prevoz umjesto privatnih automobila, čime bi se smanjilo zagađenje i gužve u saobraćaju, što je strateški cilj Glavnog grada. Na kraju, uvođenje autobuske linije na relaciji Podgorica – Aerodrom Podgorica osim što bi predstavljao veliki korak ka modernizaciji i unapređenju saobraćajne infrastrukture Podgorice, značajno bi povećao povjerenje građana Podgorice u gradsku upravu jer bi pokazalo svima da se Podgorica razvija po modelu evropskih prijestonica koje apostrofiraju raznovrsne oblike urbane mobilnosti. Molimo Vas da ovu inicijativu razmotrite i zajedničkim djelovanjem pronađete način da istu realizujete”, piše u dopisu Vasilija Čarapića.

Sledeće

Dijete samostalno izašlo iz vrtića u Zeti i došlo skoro do magistrale

Ne propustite

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje sredstva za udruživanje u sektoru ribarstva

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Zašto Šaranović ćuti o nadzoru i radu strelišta “Češka Zbrojevka” ?

Tragedija kod Danilovgrada otvorila je brojna pitanja – od profila osumnjičenog i njegovog ponašanja nakon zločina, preko procedura i nadzora na strelištima, do načina na koji su policija i građani reagovali tokom potrage za naoružanim bjeguncem.

Portal Zeta je putem aplikacije MANS-a za SPI još prije dva mjeseca tražio informacije od Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije o dozvolama, nalazima i službenih bilješki koja predstavljaju osnov za izdavanje dozvole za rad strelišta, kao i dokumentaciju o izvršenim kontrolama strelišta, kontrolu oružja i municije i korisnika strelišta. Do danas nismo dobili tražene podatke. Podsjećamo da je za upotrebu oružja na strelištu potrebno samo da ste punoljetni.

Profesor i kriminolog Pravnog fakulteta Velimir Rakočević kazao je u Jutarnjem programu RTCG da ponašanje osumnjičenog ukazuje na opasnog delinkventa, ali naglašava da konačne odgovore o njegovom profilu i motivima mora dati istraga.

Jedno od ključnih pitanja koje je tragedija ponovo otvorila odnosi se na kontrolu strelišta i procedure koje moraju biti ispoštovane prilikom njihovog korišćenja. Rakočević smatra da istraga mora precizno utvrditi da li su sve propisane mjere bile sprovedene.

„Iz onoga što je dostupno vidimo da, po svemu sudeći, lice nažalost nije bilo pod nadzorom u pucaoni, odnosno streljani. A to je najvažniji korak kada su korisnici strelišta u pitanju, pogotovo kada je riječ o stranom državljaninu. To lice mora biti pod permanentnim nadzorom za sve vrijeme“, naglasio je Rakočević.

Osim neposrednog nadzora, potrebno je provjeriti i da li su ispoštovane bezbjednosne procedure prije nego što je osumnjičeni dobio pristup strelištu i oružju.

„Druga stvar su bezbjednosne procedure – utvrđivanje identiteta lica, provjera kroz određene evidencije i utvrđivanje da li postoje smetnje za ulazak na strelište. Mnogo je tu elemenata koje istraga svakako mora da utvrdi“, kazao je Rakočević.

Dodaje da je potrebno utvrditi i dokumentaciju stranog državljanina, navodeći da je morao imati odgovarajuće odobrenje za nabavku oružja u skladu sa propisima matične države.

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

Izvor: RTCG