Politika

Borba protiv korupcije nije hir, već način na koji ćemo ostvarivati veće prihode u budžetu

Borba protiv korupcije regionalno će voditi ka pomirenju. Vlada je posvećena vladavini prava i intenzivnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kazao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.

On se obratio na regionalnoj konferenciji „Efektivno oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću u skladu sa evropskim standardima“.

“Vjerujem da će današnja diskusija doprinijeti da zajedno razumijemo borbu protiv korupcije. Moramo raditi na ispravkama postojećih i donošenju novih zakonskih rješenja”, rekao je on.

Abazović Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnim aktivnostima smatra jednim od najznačajnijih zakonskih rješenja koje će se naći uskoro pred poslanicima.

“U završnoj fazi je i očekujemo da ga Vlada uskoro usvoji. Da bi došli do načina na koji je sticana finansijska moć moramo imati zakonska rješenja koja će omogućiti da se ta moć ograniči, stopira, stavi u potrebu funkcije građana”, rekao je Abazović.

Istakao je da borba protiv korupcije nije ničiji hir, već način na koji ćemo ostvarivati veće prihode u budžetu.

“Da umjesto u privatne džepove novac ide za plate, penzije, zdravstvo. Način suzbijanja korupcije je najznačajnija stvar za ekonomski progres društva. Procjena MMF je da se na korupciji u zemljama poput Crne Gore izgubi između 100-150 miliona eura godišnje”, saopštio je Abazović.

Zbog toga smatra da je ovaj zakon nešto što je najpotrebnije Crnoj Gori.

“Nama ne treba zakonsko rješenje na papiru, već ono koje će moći da koriste institucije. Vjerujem da smo nakon dosta konsultacija došli do zakonskog rješenja koje je usklađeno sa onim što su naše mogućnosti. Značajno je da dođemo do njega što prije, jer će implementacija zahtijevati vrijeme”, izjavio je on.

Pozdravio je napore državnog tužilaštva koje, kako je ocijenio, čini sve da isporuči rezultate u vladavini prava.

Abazović je naveo da je sa evropskim javnim tužiocem potpisan sporazum, što otvara još jednu perspektivu.

“Ovakve konferencije su od izuzetnog značaja ne samo za državu domaćina, nego i regionalno. Ukoliko fokus ne bude na vladavini prava i borbi protiv korupcije, mislim da će nacionalističke poruke nastaviti da dominiraju. Manje korupcije znači manje nacionalizma. Mislim da iza nacionalizma na Zapadnom Balkanu stoji korupcija”, poručio je Abazović.

Sledeće

Milačić traži razrješenje Konjevića i Krivokapića

Ne propustite

Kovač: Zakon o oduzimanju imovine snažna poruka države da se kriminal neće isplatiti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.

Politika

Crna Gora se guši u dimu, ali ne traži pomoć NATO-a

Uprkos požarima koji ovih dana bjesne na više lokacija u zemlji, Crna Gora nije tražila pomoć NATO-a preko centra za koordinaciju odgovora na katastrofe. To je Pobjedi saopšteno iz NATO-a.

“NATO Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) do sada nije primio zahtjev za pomoć od vlasti u Crnoj Gori”, naveli su iz Alijanse.

EADRCC je Evroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe i predstavlja glavni civilni mehanizam NATO-a za reagovanje u vanrednim situacijama, kao što su prirodne katastrofe (zemljotresi, poplave, požari) ili katastrofe izazvane ljudskim faktorom (hemijski incidenti, industrijske nesreće itd.).

EADRCC je dostupan svim saveznicima i partnerskim zemljama, i može im pružiti podršku u pripremi i odgovoru na prirodne i ljudski izazvane katastrofe i druge vanredne situacije.

Ono što zemlja članica treba da uradi, jeste da kroz ovaj mehanizam, zvanično uputni zahtjev za pomoć saveznika. EADRCC ima ulogu posrednika u koordinaciji ponuda pomoći i zahtjeva za podršku između NATO saveznika i partnerskih zemalja. U slučaju katastrofe koja zahtijeva međunarodnu pomoć, svaka članica NATO-a i partneri sami odlučuju da li će pružiti pomoć, na osnovu informacija dobijenih od EADRCC.