Connect with us

Zeta

Asanović: Kada riješimo problem Botuna, blokiraćemo Podgoricu zbog drugih stvari

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović naveo je da ne igraju političke igre,  a dodao je da nisu imali uvid u projekat i ugovor i da nemaju uvid u to šta se tačno gradi u Botunu. Naveo je i da Opština Podgorica opstruira Zetu i Tuzi, a najavio je da kad riješe problem kolektora u Zeti, useliće se u Opštinu Podgorica tako što će protestovati.

Asanović je naveo da je njegova dužnost da zaštiti građane Opštine Zeta i njen prostor.

“Kad prođe referendum i donese odluka protiv gradnje a Podgorica ostane pri stavu da gradi, mi ćemo fizički braniti taj prostor da se ne gradi kolektor koji će iseliti građane Botuna i Gornje Zete. Smatram da ako pošaljemo poruku da preko 90 posto građana Zete glasa protiv toga, to je poruka državi i bilo kome da ne ide protiv tih građana”, rekao je Asanović.

Kako je istakao, većina parcela na kojima je Podgorica planirala kolektor nalazi se u Botunu.

“Čelnici Glavnog grada ne negiraju da se gradi kolektor u Botunu, to jedino negira direktor Vodovoda Nišavić koji kaže da je to u Glavnom gradu. To zemljište pripada Botunu, nalazi se na stotinjak metara od prvih kuća u Botunu. Ovo postrojenje bi prozrukovalo rušenje nekih objekata, a ni po koju cijenu nećemo dozvoliti izgradnju kolektora. To širenje kolektora, planirana je da se gradi i spalionica i uređaj za prečišćavanje otpadnih voda i zbog toga Opština Podgorica neće da prevede već tri godine zemljište na opštinu Zeta, jer formalno ne bi mogli dobiti dozvolu za gradnju. Međutim Ministarstvo prostornog planiranja je trebalo da uvaži naše žalbe, sa ovom teritorijom da se tu nalazi neka privatna firma porez bi naplaćivala opština Zeta i ingerencije bi imala naša komunalna policija i inspekcija. Imamo u blizini KAP gdje pola Kombinata u Botunu naplaćujemo mi, a dio koji se nalazi u Dajbabama koji je i nama sporan i za koji ćemo se boriti, to naplaćuje Podgorica”, objasnio je Asanović.

Kako je dodao, postoji dio Dajbaba koji nikome  ne pripada.

“Imamo zaokružena naselja u Podgorici, koja obuhvataju dio naselja gdje su kuće, međutim ta katastarska opština je najveća u Podgorici, međutim oni su zaokružili samo ovaj dio sa naseljem gdje se nalaze 200,300 kuća, ovaj dio Ćemovskog polja ne pripada trenutno ni nama, ni njima. Po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji iz 2022. godine i Botun i Cijevna pripadaju Opštini Zeta. Mi smo tada prije lokalnih izbora u Podgorici blokirali Aerodrom i kružni tok kad se održavala sjednica parlamenta, gdje je Milan Knežević amandmanski djelovao da Dajbabe pripadaju Zeti, tad nije bilo većine i Dajbabe su pripale Podgorici. Botun i Cijevna nikad niko  od tih ljudi nije mogao da kaže da pripadaju Podgorici, to su ljudi koji žive u Zeti i glasaju tamo godinama unazad i sad hoće te ljude da prebace u Podgoricu. Svi građani Botuna su glasali u Zeti i imali svoje biračko pravo. Oni hoće da kažu da dvije, tri hiljade Zećana žive u Podgorici. Navodno se taj dio, kako oni tvrde, razvijao kao grad, a onaj dio Zete kad se prođe Cijevna prema njima razvija se kao selo”, naveo je on.

Asanović je ponovio da ima neki podatak da je u zadnjih deset godina 120 ljudi prije nego što je moglo da ode u penziju i uđe u malo starije godine, nažalost preminulo.

“Imali smo jednu situaciju kad se radio elaborat, imali smo uvid u njega, ali nismo imali uvid u projekat i ugovor koji je potpisan. U tom elaboratu nigdje ne piše, niti su mjerili kakvo je postojeće stanje terena u Botunu, to su vidjeli profesori koji su komentarisali elaborat, nije predviđeno kakvo je trenutno zemljište, kakve su čestice i kakav je vazduh u Botunu. Zeta još uvijek nema jednog kvadrata koji se vodi na Zetu, upravo su tu našli tačku sporenja već tri godine ne prevode zemljište na Zetu. To je njima bio razlog, jer su planirali da grade kolektor u Zeti, ako su planirali da ga grade i vidjeli da se ljudi bune zašto su odvojili Zetu, glasali su i neki koji sad traže da se tamo gradi kolektor. Kako su mislili da grade kolektor na teritoriji druge opštine, ima li to igdje u svijetu da se tako gradi. Oni žele da ih mi pustimo da rade kolektor u Zeti, a da mi nemamo uvid ni u to kako je potpisan ugovor, ni u projekat. mi nemamo projekat, a oni će nešto da rade, to je nonses”, ocijenio je on.

Asanović tvrdi da ovo nije državni projekat, a dodao je da je država pomogla kreditima.

“Nismo ni to sigurni jer nemamo ugovor, ovaj projekat sprovodi Vodovod Podgorice. Ovo nije državni projekat, nema kolektora u mnogim gradovima”, dodao je.

Kako je naveo, ministar Slaven Radunović je bio po Zakonu obavezan da sasluša njihovo mišljenje i da ulože žalbu, a ne onda kada ih je odbilo Ministarstvo ekologije da on nakon sat vremena izdaje dozvolu.

“Da li je po zakonu o teritorijalnoj organizaciji da izda dozvolu, a da tu Opštinu ne konsultuje. Po ovome Glavni grad i Ministarstvo mogu da grade gdje god oće i šta hoće.. Pozivaju Kkomunalnu policiju da djeluje na teritoriji opštine Zeta. Ovdje nema države, država treba da kad odvoji Opštinu da kaže šta pripada njoj i da prevede zemljište. Podgorica već tri godine raspolaže sa cijelom opremom u čijoj su kupovini učestvovali poreski obveznici iz Zete, za kupovinu vatrogasnih komunalnih vozila… Mi već tri godine ne možemo da koristimo šaraf od te opreme, a oni je koriste. Koji je način da se izborimo za to, evo vidite Tuzi sedam godina. Kad riješimo ovaj problem uselićemo se u Glavni grad. Nećemo imati drugo rješenje i to, da izvršimo pritisak da konačno prevedu  – ako imaju 30 automobila, kamiona, ili bilo čega da dio daju nama. Oni bježe od sastanaka”, rekao je Asanović.

Poručio je da će napraviti protest i da će podgoričku opštinu onemogućiti da funkcioniše.

“Zašto bi mi da ne funkcionišemo, a oni da funkcionišu, raspolažu sa svim što treba zajednički da raspolažemo. Mi treba da ih pustimo, a mi da kupujemo nešto novo i da osnivamo preduzeće za nas i naše funkcionisanje. Nas sleduje taj dio opštine, djele se dva brata, tako što pripada nešto jednom i drugome. Ovdje imamo situaciju da kad se odvoji dio Zete ostaje nam 15 posto, dajte da ih dobijemo od svega. Oni neće, možemo ovako da idemo 2o godina, oni ne žele sastanke. Ministarstvo javne uprave je donijelo odluku da se razgraniče Tuzi i Podgorica, ali niko iz Glavnog grada ne dolazi na te sastanke. Njih niko ne može da natjera, nas i Tuzi opstruira Podgorica,  mi ćemo preduzeti neke mjere da te ljude sjednemo za sto, ako ne možemo da se dogovorimo, nije problem idemo na arbitražu koju određuje Vlada. Mi i oni imamo pravo da dajemo primjedbe i dokaze, a za šest mjeseci je dužna ta Komsiija da donese odluku i završi arbitražu”, dodao je.

Ponovio je da će riješiti ovaj problem i da neće moći da se gradi kolektor zbog kojeg ljudi protestuju već 20 godina.

“Niko nije želio da ih sasluša, Mujović je rekao na početku godine da niko neće raditi mimo njihove volje, to je isto rekao Spajić. Niko nije pričao sa njima, niti je ponudio alternativna rješenja, jednostavno mora da se radi i to je to. Mora da se radi, a nemamo projekat. Nišavić nikad nije vidio Milana Kneževića, a u jednoj emisiji je rekao da je Knežević rekao nešto, blati ga u javnosti. Ništa nam nisu nudili, gledali su samo alternativne lokacije. Prva lokacija im je bila krug KAP-a, gdje su rekli da je devastirano zemljište, a druga lokacija im je bila preko Morače, Lekići, za tu lokaciju su rekli da je kontaminirano zemljište, a ovo zemljište koje je bliže crvenom mulju nije kontaminirano. Kako mi njima da vjerujemo, ne možemo nikako, niti u projekte, niti u studije, niti u bilo šta drugo”, naglasio je.

Asanović je istakao da ne igraju političke igre i da nije tačno da su ministri iz DNP-a glasali za urbanistički plan.

“To je bila telefonska sjednica, kad ljudi nisu znali šta glasaju, zamisli kad se jedan PUP glasa preko telefona. Jedan član DNP-a nije glasao, a drugi nije znao ni za šta glasa. Ovdje se ne radi o političkoj igri, bili smo protiv izgradnje kolektora u Botunu. Nema nikog iz NVO da nas brani, a nema potrebe ni da nas brane kad vidimo kako funkcionišu i kako se ponašaju. Za bilo šta drugo su se uključivali”, dodao je.

Tvrdi da Mujović neće ići do kraja, neće podnijeti ostavku, ni kolektor neće graditi.

“On je rekao da neće u koaliciju sa Abazovićem i Milatovićem pa je ušao”, dodao je on.

Asanović je ponovio da nema ugovor, te da imaju informaciju da je mnogo novca potrošeno na konsultanstke usluge. Ne bi prihvatio ni da je oprema novija, jer nisu povezani na taj kolektor.

“Mi nismo povezani na taj kolektor. Sve što nije valjalo su donijeli u Zetu, što je rekao jedan naš Zećanin samo nisu lude krave donijeli u Zetu. Nećemo da pregovaramo je li novija ili starija oprema. Kako da objasnite čovjeku da ima septičku jamu a da u blizini ima kolektor. Eto koliko su oni razmišljali o Zeti, da su makar povezali naših pet naselja, pa da mogu da pregovaraju. Evo kako se ophodila vlast u Podgorici prema Zeti. Oni su htjeli da rade u Zeti, a da Zeta ne bude povezana, isto su tako radili i Regionalni vodovod koji se snabdjeva iz Zete, a mi ne koristimo tu vodu”, istakao je on.

 

Izvor: ADRIA.tv

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zeta

Marković: Plasman FK Zeta u Drugu ligu rezultat odgovornog rada i podrške Opštine

FK Zeta izborila je plasman u Drugu ligu Crne Gore, što predstavlja značajan uspjeh za klub, sportiste i građane Zete, saopštio je potpredsjednik Opštine Zeta Aleksandar Marković.

Prema njegovim riječima, ostvareni rezultat plod je sistematskog rada, finansijske stabilizacije i kontinuirane podrške lokalne samouprave.

„Plasman FK Zeta u Drugu ligu Crne Gore predstavlja veliki uspjeh za naš klub, sportiste, stručni štab, upravu i sve građane Zete. Ovaj rezultat je plod predanog rada, odgovornog upravljanja i kontinuirane podrške Opštine Zeta“, navodi se u saopštenju.

Marković podsjeća da je klub, kada je Opština preuzela upravljanje, bio u veoma teškoj situaciji i bez realnih izgleda za borbu za viši rang takmičenja.

„Međutim, bili smo svjesni značaja FK Zeta za našu opštinu i odlučni da kroz ozbiljan, odgovoran i sistematičan rad stvorimo temelje za njen povratak na mjesto koje joj pripada“, istakao je on.

U saopštenju se naglašava da je preuzimanjem kluba od strane Opštine ostvarena finansijska stabilnost, uvedena redovna isplata zarada, a realizovana su i značajna ulaganja u infrastrukturu stadiona i klupskih prostorija.

Govoreći o ostvarenim rezultatima, Marković je ocijenio da je puna takmičarska sezona omogućila sprovođenje planiranih aktivnosti i formiranje konkurentnog tima.

„Uloženi su značajni napori u rad sa igračima, stručnim štabom i omladinskim pogonom, a rezultat takvog pristupa je zasluženi plasman u Drugu ligu Crne Gore“, navodi se u saopštenju.

On je zahvalio fudbalerima, stručnom štabu, navijačima i građanima Zete na podršci tokom sezone, ističući da ostvareni uspjeh predstavlja samo jednu etapu u daljem razvoju kluba.

„Plasman u Drugu ligu za nas nije konačan cilj, već važan korak u procesu vraćanja FK Zeta na mjesto koje joj istorijski pripada u crnogorskom fudbalu“, poručio je Marković.

Kako je zaključio, FK Zeta predstavlja simbol sportskog identiteta Zete, a ostvareni rezultat potvrđuje da se zajedničkim radom i odgovornim upravljanjem mogu ostvariti i najzahtjevniji ciljevi.

Continue Reading

Zeta

Isti dokument, dvije odluke: Da li je KIC „Zeta“ prekršio Zakon o slobodnom pristupu informacijama?

kic zeta

Dokumentacija do koje je došao Portal Zeta pokazuje da je Javna ustanova Kulturno-informativni centar „Zeta“ u roku od svega sedam dana donijela dvije potpuno različite odluke o pristupu istom dokumentu – zapisniku sa 27. sjednice Savjeta KIC-a održane 30. aprila 2026. godine.

Dokumentacija je Portalu Zeta dostavljena od strane građanina koji je putem MANS-ove aplikacije za slobodan pristup informacijama podnio zahtjev i dobio traženi zapisnik od KIC-a „Zeta“.

Prema rješenju od 18. maja 2026. godine, donijetom po zahtjevu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), KIC „Zeta“ odobrio je pristup zapisniku sa 27. sjednice Savjeta i dostavio traženi dokument podnosiocu zahtjeva. U obrazloženju je navedeno da ustanova posjeduje traženu informaciju i da ne postoje prepreke za njeno dostavljanje. Istim rješenjem djelimično odbija zahtjev samo u dijelu koji se odnosi na inicijativu za razrješenje direktora, obrazlažući da taj dokument ne posjeduje.

Međutim, samo sedam dana kasnije, 25. maja 2026. godine, po zahtjevu Portala Zeta za isti zapisnik, KIC „Zeta“ donosi potpuno suprotnu odluku. Ovoga puta zahtjev je odbijen uz obrazloženje da se radi o dokumentu internog karaktera koji sadrži podatke zaštićene zakonom i zbog toga ne treba da bude dostupan javnosti.

Ovakvo postupanje otvara ozbiljna pitanja o poštovanju Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ako je isti zapisnik mogao biti dostavljen jednom podnosiocu zahtjeva 18. maja, postavlja se logično pitanje zbog čega je sedam dana kasnije proglašen internim dokumentom nedostupnim drugom podnosiocu.

Zakonom o slobodnom pristupu informacijama propisano je da svi podnosioci zahtjeva imaju jednaka prava i da organ vlasti mora primjenjivati iste kriterijume prema svima. U konkretnom slučaju, KIC „Zeta“ je za isti dokument i gotovo identične okolnosti dao dva potpuno različita pravna tumačenja.

Prvo je utvrđeno da zapisnik može biti dostupan javnosti, a zatim da isti taj dokument predstavlja internu informaciju koja ne može biti predmet slobodnog pristupa. Takva kontradiktorna praksa dovodi u pitanje zakonitost donesenih rješenja, ali i princip transparentnosti rada javne ustanove.

Posebno zabrinjava činjenica da je uskraćivanje pristupa uslijedilo upravo kada je dokument zatražio medij. Zbog toga se otvara pitanje da li je Portal Zeta stavljen u neravnopravan položaj u odnosu na drugog podnosioca zahtjeva i da li je došlo do selektivne primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Slučaj bi mogao biti predmet ocjene Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, koja bi trebalo da utvrdi kako je moguće da isti dokument u jednom postupku bude javan, a u drugom nedostupan. Takva praksa ne doprinosi povjerenju javnosti u rad institucija, već ostavlja utisak da se pravo na pristup informacijama primjenjuje različito, u zavisnosti od toga ko informaciju traži.

Continue Reading

Zeta

Počela sanacija 15 kilometara saobraćajnica u Botunu

Ekipe društva „Putevi“ d.o.o. započele su danas radove na sanaciji saobraćajnica u Botunu, u skladu sa dogovorom koji su juče postigli predstavnici Glavnog grada, Vlade Crne Gore i mještani ovog naselja.

Na sastanku održanom prethodnog dana definisana je dinamika izvođenja radova i naredne aktivnosti na terenu. Sastanku su prisustvovali gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, izvršni direktor „Putevi“ d.o.o. Radoš Zečević, tehnički direktor Bojan Popović, kao i njihovi saradnici.

Projektom je obuhvaćena sanacija oko 15 kilometara saobraćajnica na području Botuna, a ukupna vrijednost radova procijenjena je na približno 1,65 miliona eura.

Iz Glavnog grada ističu da će realizacija ovog infrastrukturnog projekta doprinijeti značajnom unapređenju putne infrastrukture, povećanju bezbjednosti saobraćaja i poboljšanju uslova za svakodnevni život mještana Botuna.

Početak radova predstavlja prvi korak u realizaciji dogovorenih aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje komunalne i saobraćajne infrastrukture u ovom naselju.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto