Priroda i društvo

Klisić: O istorijskom odzivu građana i štetnosti člana 68f Zakona o igrama na sreću

Udruženje Montenegro Bet-a istaklo je da, kako su i ranije navodili pozdravljaju izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, osim problematičnog člana 68 f, te su shodno tome u periodu od 10.01. do 15.01.2024. godine organizovali građansku inicijativu tj. peticiju, za izmjenu štetnog člana 68 f Zakona o igrama na sreću.

U ekskluzivnom intervjuu za Meridiansport portal, predstavnica Udruženja, Jovana Klisić, razgovaraće o ključnim razlozima zašto smatraju da su ove izmjene štetne po privredu i državu, izražavajući ozbiljnu zabrinutost za budućnost Crne Gore i njene privrede na putu ka Evropskoj uniji.

Gospođo Klisić, možete li nam ukratko objasniti zašto smatrate da je član 68 f Zakona o igrama na sreću štetan po interese priređivača i države Crne Gore?

Član 68 f je problematičan iz nekoliko razloga. Prvo, on podražava princip nejednakosti na tržištu, stvarajući nepravične i nejednake uslove za privredne subjekte. Takođe, ukidanje elektronskih metoda plaćanja nije samo korak unazad u digitalnom dobu, već ima ozbiljne posljedice po priređivače, njihove saradnike i budžet Crne Gore. Ovaj član takođe krši relevantne direktive EU i suprotan je opštoj politici Evropske Komisije.

Prikupili ste skoro 25000 potpisa građana protiv ovog člana. Šta ti potpisi znače i kako planirate iskoristiti podršku građana?

Odziv građana je bio nevjerovatan iznad svih naših očekivanja i prema našim saznanjima ovo je jedan od najvećih odziva građana na neku inicijativu u istoriji Crne Gore. Vidjelo se koliko je građanima stalo do ubrzanog ulaska Crne Gore u EU i osjetljivi su na bilo šta što bi taj put dovelo u pitanje. Broj potpisa korespondira sa preko 30% glasova koliko je dobila prvoplasirana stranka u Crnoj Gori na zadnjim izborima.

Potpisi nam pružaju legitimitet i podršku u zahtjevu za izmjenu ovog štetnog člana. Poptise već sjutra predajemo na Pisarnici Skupštine, sa čim će biti upoznati svi Poslanici, i moći će da iskoriste potpise u smislu izmjene člana 68 f Zakona u igrama na sreću. Vjerujemo da će poslanici vrednovati ovoliki broj potpisa građana, jer ipak su poslanici ti koji građane predstavljaju u Skupštini i da će razmotriti još jednom naša ukazivanja o štetnosti uvedenog člana 68 f.

Naravno, dopisima ćemo se obratiti i svim krovnim i relevantnim institucijama u Crnoj Gori a tiču se navedene problematike, sa molbom da održimo sastanke na ovu temu, jer sa pojedinim institucijama nismo imali za to prilike.

Kako ocjenjujete da nije bilo održavanja javne rasprave o ovim izmjenama?

Javna rasprava povodom Izmjena i dopuna zakona o igrama na sreću nije održana, što je ujedno protivustavno, a takođe je spriječena demokratska debata o problemima koje ovaj član donosi. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja odluka. Nedostatak javne rasprave, upravo upućuje na naše tvrdnje da je ovaj član zapravo plod nelojalnog lobiranja pojedinca, na šta upozoravamo već duže vrijeme. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja ovako važnih odluka i izmjena Zakona.

Kako vidite budućnost ovog spornog člana? Planirate li dodatne korake i kako se nadate da će institucije reagovati?

Nadamo se da će institucije ozbiljno shvatiti zabrinutost građana izraženu kroz potpise. Paralelno s predajom potpisa, podnijeta je Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana. Planiramo sastanke s predstavnicima institucija kako bismo detaljno objasnili štetnost ovog člana i pokušali doći do konstruktivnog rješenja. Ovim zaista očekujem hitnu reakciju nadležnih institucija, parlamenta Crne Gore, resornih odbora, Ministarstva Finansija, Uprave za igre na sreću kao i Ustavnog suda kome smo predali inicijativu za ocjenu ustavnosti.

Član 68f pravi probleme i sa drugim članovima Zakona o igrama na sreću kao sto je član 68b. Član 68b propisuje da je korisnik online usluga kod priređivača za igre na sreću dužan da dostavi „podatke o računu za slanje i primanje uplata“, a član 68 f to direktno negira, jer isključuje metodu uplate putem banke u konkretnom slučaju. Pa je zaključak da je ovo otvoreni primjer nelojalnog lobiranja, bez javne rasprave u kojoj bi se ova situacija otklonila, jer su bili bitniji nezakoniti interesi pojedinca od opšteg nacionalnog parametra za procjenu rizika od pranja novca.

Da zaključimo, kako gledate na mogućnost da se ova situacija riješi na međunarodnom nivou, ako domaće institucije ne reaguju adekvatno?

Spremni smo koristiti sva zakonska sredstva kako bismo zaštitili interese priređivača, saradnika i građana Crne Gore. Ono što je naš plan pravni i obavezujući jeste da se obratimo svim našim relevantnim institucijama u Crnoj Gori, počev od krovnih državnih institucija, preko resornih Ministarstva, sudova, ukoliko pak nekim slučajem domaće institucije ne reaguju adekvatno, ne isključujemo mogućnost da se obratimo međunarodnim institucijama u EU, uključujući i obraćanje Strazburu.

Izvor: Meridiansport

Slične teme:Crna gora klađenje klisić montenegrobet

Sledeće

Potpisi predati Skupštini Crne Gore

Ne propustite

UPOZORENJE IZ BRISELA: Član 68f Zakona o igrama na sreću u suprotnosti je sa više Direktiva EU

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.