Priroda i društvo

Klisić: O istorijskom odzivu građana i štetnosti člana 68f Zakona o igrama na sreću

Udruženje Montenegro Bet-a istaklo je da, kako su i ranije navodili pozdravljaju izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, osim problematičnog člana 68 f, te su shodno tome u periodu od 10.01. do 15.01.2024. godine organizovali građansku inicijativu tj. peticiju, za izmjenu štetnog člana 68 f Zakona o igrama na sreću.

U ekskluzivnom intervjuu za Meridiansport portal, predstavnica Udruženja, Jovana Klisić, razgovaraće o ključnim razlozima zašto smatraju da su ove izmjene štetne po privredu i državu, izražavajući ozbiljnu zabrinutost za budućnost Crne Gore i njene privrede na putu ka Evropskoj uniji.

Gospođo Klisić, možete li nam ukratko objasniti zašto smatrate da je član 68 f Zakona o igrama na sreću štetan po interese priređivača i države Crne Gore?

Član 68 f je problematičan iz nekoliko razloga. Prvo, on podražava princip nejednakosti na tržištu, stvarajući nepravične i nejednake uslove za privredne subjekte. Takođe, ukidanje elektronskih metoda plaćanja nije samo korak unazad u digitalnom dobu, već ima ozbiljne posljedice po priređivače, njihove saradnike i budžet Crne Gore. Ovaj član takođe krši relevantne direktive EU i suprotan je opštoj politici Evropske Komisije.

Prikupili ste skoro 25000 potpisa građana protiv ovog člana. Šta ti potpisi znače i kako planirate iskoristiti podršku građana?

Odziv građana je bio nevjerovatan iznad svih naših očekivanja i prema našim saznanjima ovo je jedan od najvećih odziva građana na neku inicijativu u istoriji Crne Gore. Vidjelo se koliko je građanima stalo do ubrzanog ulaska Crne Gore u EU i osjetljivi su na bilo šta što bi taj put dovelo u pitanje. Broj potpisa korespondira sa preko 30% glasova koliko je dobila prvoplasirana stranka u Crnoj Gori na zadnjim izborima.

Potpisi nam pružaju legitimitet i podršku u zahtjevu za izmjenu ovog štetnog člana. Poptise već sjutra predajemo na Pisarnici Skupštine, sa čim će biti upoznati svi Poslanici, i moći će da iskoriste potpise u smislu izmjene člana 68 f Zakona u igrama na sreću. Vjerujemo da će poslanici vrednovati ovoliki broj potpisa građana, jer ipak su poslanici ti koji građane predstavljaju u Skupštini i da će razmotriti još jednom naša ukazivanja o štetnosti uvedenog člana 68 f.

Naravno, dopisima ćemo se obratiti i svim krovnim i relevantnim institucijama u Crnoj Gori a tiču se navedene problematike, sa molbom da održimo sastanke na ovu temu, jer sa pojedinim institucijama nismo imali za to prilike.

Kako ocjenjujete da nije bilo održavanja javne rasprave o ovim izmjenama?

Javna rasprava povodom Izmjena i dopuna zakona o igrama na sreću nije održana, što je ujedno protivustavno, a takođe je spriječena demokratska debata o problemima koje ovaj član donosi. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja odluka. Nedostatak javne rasprave, upravo upućuje na naše tvrdnje da je ovaj član zapravo plod nelojalnog lobiranja pojedinca, na šta upozoravamo već duže vrijeme. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja ovako važnih odluka i izmjena Zakona.

Kako vidite budućnost ovog spornog člana? Planirate li dodatne korake i kako se nadate da će institucije reagovati?

Nadamo se da će institucije ozbiljno shvatiti zabrinutost građana izraženu kroz potpise. Paralelno s predajom potpisa, podnijeta je Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana. Planiramo sastanke s predstavnicima institucija kako bismo detaljno objasnili štetnost ovog člana i pokušali doći do konstruktivnog rješenja. Ovim zaista očekujem hitnu reakciju nadležnih institucija, parlamenta Crne Gore, resornih odbora, Ministarstva Finansija, Uprave za igre na sreću kao i Ustavnog suda kome smo predali inicijativu za ocjenu ustavnosti.

Član 68f pravi probleme i sa drugim članovima Zakona o igrama na sreću kao sto je član 68b. Član 68b propisuje da je korisnik online usluga kod priređivača za igre na sreću dužan da dostavi „podatke o računu za slanje i primanje uplata“, a član 68 f to direktno negira, jer isključuje metodu uplate putem banke u konkretnom slučaju. Pa je zaključak da je ovo otvoreni primjer nelojalnog lobiranja, bez javne rasprave u kojoj bi se ova situacija otklonila, jer su bili bitniji nezakoniti interesi pojedinca od opšteg nacionalnog parametra za procjenu rizika od pranja novca.

Da zaključimo, kako gledate na mogućnost da se ova situacija riješi na međunarodnom nivou, ako domaće institucije ne reaguju adekvatno?

Spremni smo koristiti sva zakonska sredstva kako bismo zaštitili interese priređivača, saradnika i građana Crne Gore. Ono što je naš plan pravni i obavezujući jeste da se obratimo svim našim relevantnim institucijama u Crnoj Gori, počev od krovnih državnih institucija, preko resornih Ministarstva, sudova, ukoliko pak nekim slučajem domaće institucije ne reaguju adekvatno, ne isključujemo mogućnost da se obratimo međunarodnim institucijama u EU, uključujući i obraćanje Strazburu.

Izvor: Meridiansport

Slične teme:Crna gora klađenje klisić montenegrobet

Sledeće

Potpisi predati Skupštini Crne Gore

Ne propustite

UPOZORENJE IZ BRISELA: Član 68f Zakona o igrama na sreću u suprotnosti je sa više Direktiva EU

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

IJZ: Rano otkrivanje raka grlića materice povećava mogućnost uspješnog liječenja

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da se Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice obilježava od 19. do 25. januara 2026. sa ciljem informisanja javnosti o rasprostranjenosti, faktorima rizika raka grlića materice i podizanju svijesti o značaju preventivnih programa u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore – Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka grlića materice i HPV programa vakcinacije.

Rak grlića materice je jedan od vodećih uzroka obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji Crne Gore. Ova činjenica, kako poručuju, izaziva ozbiljnu zabrinutost imajući u vidu da se rak grlića materice može spriječiti i potpuno izliječiti ukoliko se otkrije u ranoj fazi.

“Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2024. godine Onkološkom konzilijumu prikazano je 98 novooboljelih žena. Kod 54 žene (55%) rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti. To pokazuje da se u većini slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što značajno remeti kvalitet života oboljele žene i smanjuje šanse za izlječenje”, navode u saopštenju.

Skrining raka grlića materice je preventivni pregled koji omogućava rano otkrivanje promjena na grliću materice. Ukoliko se skrining pregledom otkriju premaligne i maligne promjene, kažu iz IJZCG, one se u najvećem broju slučajeva otkrivaju u ranoj fazi bolesti, kada još uvijek nisu prisutni simptomi ili znaci raka. Rano otkrivanje značajno povećava mogućnost uspješnog liječenja i očuvanja zdravlja žene.

“Od uspostavljanja organizovanog programa skrininga raka grlića materice 2016. godine do kraja 2025. godine, u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano 50.724 žena na HPV infekciju. U posljednjem trogodišnjem periodu, 23.838 žena u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano na HPV, od čega je u 3.457 slučajeva rezultat testiranja bio pozitivan (14,51%)”, navodi se u saopštenju.

Tokom 2026. godine ciljnu grupu za skrining će, isitču, činiti žene starosne dobi od 30 do 54 godine, bez simptoma i znakova bolesti.

“Primarni skrining test je HPV test. Uzimanje brisa grlića materice za HPV je jednostavna, brza i bezbolna metoda. Ako je rezultat HPV testa pozitivan, iz istog uzorka se odmah radi i LBC analiza (Citologija na tečnoj podlozi). To znači da se dvije analize obavljaju iz istog uzorka, čime se eliminiše potreba za ponovnim dolaskom kod ginekologa”, navode iz IJZCG.

Na osnovu rezultata testova u skriningu, vrši se, kažu, individualna procjena rizika prema utvrđenom protokolu.

“Žene kod kojih je HPV test pozitivan upućuju se na dodatnu dijagnostiku jer se smatra da su u povećanom riziku za nastanak raka grlića materice. HPV negativan nalaz ukazuje na nizak rizik. Pacijentkinja se poziva na redovnu kontrolu za pet godina”, ističu iz IJZCG.

HPV vakcinacija predstavlja, kažu, specifičnu mjeru primarne prevencije koja značajno smanjuje rizik od razvoja prekanceroznih promjena i raka grlića materice.

“Od početka imunizacije u Crnoj Gori (septembar 2022. godine za djevojčice, a od februara 2024. godine i za dječake), HPV vakcina je postala ključni stub u očuvanju reproduktivnog zdravlja budućih generacija. Primarna ciljna grupa za vakcinaciju su djevojčice i dječaci uzrasta od 9 do 14 godina, kada je primjena vakcine najdjelotvornija. Vakcinacija je dostupna i za uzrasne grupe od 15 do 18 godina, kao i od 19 do 26 godina”, navode iz Instituta.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, preko 15.000 djece i mladih je do sada primilo HPV vakcinu. Kumulativno, kako navode, od uvođenja programa, vakcinu je primilo 11.274 djevojčica i djevojaka i 4.006 dječaka i mladića.

“Obuhvat među djevojčicama koje su tokom 2025. godine navršile 15 godina (2010. godište) iznosi 29,5%, uz jasan rast u odnosu na prethodne godine (26,6% za 2009. godište i 18,1% za 2008. godište). Obuhvat među dječacima za 2025. godinu istog uzrasta (2010. godište) iznosi 16,9%, što takođe pokazuje brz rast (6,3% na kraju 2024. godine; 2023. godine u ovoj grupi nije bilo vakcinisanih jer program tada nije obuhvatao dječake). Iako je trend pozitivan, ovi nivoi obuhvata su i dalje ispod vrijednosti potrebnih za puni javnozdravstveni efekat, te HPV vakcinacija ostaje jedno od prioritetnih područja za dodatne sistemske i komunikacione napore”, pojašnjavaju iz IJZCG.

Ovogodišnja kampanja Instituta za javno zdravlje Crne Gore povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice obilježava se, navode, pod sloganom „Prevencija:Rak=1:0″.

“Simbolično, a u sportskom duhu, rezultat “1:0″ prenosi jasnu javnozdravstvenu poruku da kada se primijene preventivne mjere rak gubi. U širem smislu, slogan ukazuje na strateški cilj javnog zdravlja – da se kroz HPV vakcinaciju, organizovani skrining i kontinuiranu edukaciju postigne trajna prednost prevencije, smanji obolijevanje i smrtnost, te dugoročno ostvari eliminacija raka grlića materice”, navodi se u saopštenju.

Preporuke IJZCG za prevenciju raka grlića materice su: HPV vakcinacija, odgovorno seksualno ponašanje – upotreba kondoma smanjuje rizik od HPV infekcije, redovni ginekološki pregledi, organizovani skrining raka grlića materice – aktivno učešće.

Priroda i društvo

Danas je Bogojavljenje – pliva se za časni krst

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Bogojavljenje – praznik ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočovjeka. Jedan je od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Tradicionalno se na ovaj dan pliva za časni krst.

Današnji praznik obilježava se u spomen na događaj kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u rijeci Jordanu.

Prvi put ostvareno je Sveto Trojstvo – u Božjem glasu sa neba koji reče: “Ovo je Sin moj”, krštenju Sina Božijeg u rijeci i Svetom duhu koji je u obliku goluba sletio na Hrista.

Mnogi narodni običaji i vjerovanja se odnose na Bogojavljenje. Na ovaj dan osveštava se voda koja se nosi kući i pije radi zdravlja i prosvećenja duše i tijela.

Smatra se ljekovitom i zaštitom od nečistih sila i čuva se u kućama. Hrišćanstvo uči da se bogojavljenska vodica nikada ne kvari, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga.

Pozdrav “Bog se javi – Vaistinu se Bog javi”

Danas se pozdravlja riječima: “Bog se javi” ili “Hristos se javi”, a otpozdravlja sa “Vaistinu se javi”.

Bez obzira na to u koji dan padne, na Bogojavljenje se nikada ne posti. Nekršteni dani, započeti na Božić, završavaju se ovim danom.

Plivanje za Časni krst

Plivanje za Časni krst običaj je koji se održava u mnogim našim krajevima. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista. Na Bogojavljenje se valja okupati u rijeci radi boljeg zdravlja.

Dani pogodni za vjenčanja

Po narodnom vjerovanju, u noći uoči Bogojavljenja, otvaraju se nebesa i na njima se ukazuje Bog. Tada treba poželjeti jednu želju koja će se ispuniti.

Vjerovanje je i da neudate djevojke stave ogledalce pod jastuk, jer kog muškarca sanjaju za njega će se udati.

Po običajnom kalendaru danas počinju dani pogodni za vjenčanja.

Predskazanje vremena

Ako za Bogojavljenje bude jak mraz ili pada snijeg, prema vjerovanju, godina će biti rodna, a ako bude vedro, godina će biti sušna.

Priroda i društvo

Danas se slavi Božić

Najradosniji hrišćanski praznik, dan Hristovog rođenja, proslavljaju Srpska pravoslavna crkva i crkve koje poštuju julijanski kalendar.

Prema vjerovanju, Hristovo rođenje donijelo je svjetlost istine ljudskom rodu i tim događajem ispunjeno je starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

Sedmog januara slavi se rođenje Isusa Hrista, Spasitelja koji je došao među ljude da im ukaže na vrijednosti vjere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi grijeh.

Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka prema Zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

U pećini u Vitlejemu Marija je u slamu povila novorođenog Spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.

“U isto vrijeme, nad zemljom izraelskom pojavi se velika sjajna zvezda koja bješe neobična stoga što se nije kretala od istoka ka zapadu već se kretala prema jugu, a ne bješe na visini kao sve zvijezde već u visini ptičjeg leta “, piše u jevanđelju.

Zvijezdu su četrdeset dana pratila trojica mudraca, Kaspar, Baltazar i Melkior. Stigavši u Jerusalim, u vitlejemskoj pećini, nad kojom se zaustavila zvijezda, poklonili su se djetetu “kao caru nad carevima i darivali ga zlatom, a potom tamjanom kao Boga i smirnom kao prvosveštenika i učitelja”.

Car Irod je, u strahu za svoj presto, naredio da se u Vitlejemu pobiju sva muška djeca do dvije godine, nadajući se da će među njima biti i novorođeni Isus. Prema jevanđelju, ubijeno je 14.000 djece, ali je sveta porodica prebjegla u Misir u Egiptu, gdje je živjela do Irodove smrti.

Proslava Božića u krugu porodice

Pripreme za ovaj praznik počele su prije šest nedelja, Božićnim postom, pročišćenjem duha i tijela. Zato su nezamislive svađe i rasprave na ovaj dan, pa posvađani treba da se pomire ili mirobože.

Praznik se provodi u krugu porodice, ne ide se u tuđe kuće. Dolazi jedino položajnik, osoba srećne ruke koja će porodici donijeti sreću, zdravlje i napredak.

Od Božića do Bogojavljenja mrsni su dani, pa i srijeda i petak, ali se uoči Bogojavljenja, na Krstovdan, posti ma koji dan bio. Narod dane od Božića do Bogojavljenja zove “nekršteni dani”.

Po narodnom običajnom kalendaru, danas od svakog posla treba nešto započeti, da bi do sledećeg Božića “sve išlo od ruke”. Ne spava se, da se ne bi drijemalo cijele godine.

U vezi sa Božićem postoje brojni, ali i različiti običaji. Međutim, pozdravljanje na ovaj praznik je svuda isto:

Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!