Priroda i društvo

Klisić: O istorijskom odzivu građana i štetnosti člana 68f Zakona o igrama na sreću

Udruženje Montenegro Bet-a istaklo je da, kako su i ranije navodili pozdravljaju izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, osim problematičnog člana 68 f, te su shodno tome u periodu od 10.01. do 15.01.2024. godine organizovali građansku inicijativu tj. peticiju, za izmjenu štetnog člana 68 f Zakona o igrama na sreću.

U ekskluzivnom intervjuu za Meridiansport portal, predstavnica Udruženja, Jovana Klisić, razgovaraće o ključnim razlozima zašto smatraju da su ove izmjene štetne po privredu i državu, izražavajući ozbiljnu zabrinutost za budućnost Crne Gore i njene privrede na putu ka Evropskoj uniji.

Gospođo Klisić, možete li nam ukratko objasniti zašto smatrate da je član 68 f Zakona o igrama na sreću štetan po interese priređivača i države Crne Gore?

Član 68 f je problematičan iz nekoliko razloga. Prvo, on podražava princip nejednakosti na tržištu, stvarajući nepravične i nejednake uslove za privredne subjekte. Takođe, ukidanje elektronskih metoda plaćanja nije samo korak unazad u digitalnom dobu, već ima ozbiljne posljedice po priređivače, njihove saradnike i budžet Crne Gore. Ovaj član takođe krši relevantne direktive EU i suprotan je opštoj politici Evropske Komisije.

Prikupili ste skoro 25000 potpisa građana protiv ovog člana. Šta ti potpisi znače i kako planirate iskoristiti podršku građana?

Odziv građana je bio nevjerovatan iznad svih naših očekivanja i prema našim saznanjima ovo je jedan od najvećih odziva građana na neku inicijativu u istoriji Crne Gore. Vidjelo se koliko je građanima stalo do ubrzanog ulaska Crne Gore u EU i osjetljivi su na bilo šta što bi taj put dovelo u pitanje. Broj potpisa korespondira sa preko 30% glasova koliko je dobila prvoplasirana stranka u Crnoj Gori na zadnjim izborima.

Potpisi nam pružaju legitimitet i podršku u zahtjevu za izmjenu ovog štetnog člana. Poptise već sjutra predajemo na Pisarnici Skupštine, sa čim će biti upoznati svi Poslanici, i moći će da iskoriste potpise u smislu izmjene člana 68 f Zakona u igrama na sreću. Vjerujemo da će poslanici vrednovati ovoliki broj potpisa građana, jer ipak su poslanici ti koji građane predstavljaju u Skupštini i da će razmotriti još jednom naša ukazivanja o štetnosti uvedenog člana 68 f.

Naravno, dopisima ćemo se obratiti i svim krovnim i relevantnim institucijama u Crnoj Gori a tiču se navedene problematike, sa molbom da održimo sastanke na ovu temu, jer sa pojedinim institucijama nismo imali za to prilike.

Kako ocjenjujete da nije bilo održavanja javne rasprave o ovim izmjenama?

Javna rasprava povodom Izmjena i dopuna zakona o igrama na sreću nije održana, što je ujedno protivustavno, a takođe je spriječena demokratska debata o problemima koje ovaj član donosi. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja odluka. Nedostatak javne rasprave, upravo upućuje na naše tvrdnje da je ovaj član zapravo plod nelojalnog lobiranja pojedinca, na šta upozoravamo već duže vrijeme. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja ovako važnih odluka i izmjena Zakona.

Kako vidite budućnost ovog spornog člana? Planirate li dodatne korake i kako se nadate da će institucije reagovati?

Nadamo se da će institucije ozbiljno shvatiti zabrinutost građana izraženu kroz potpise. Paralelno s predajom potpisa, podnijeta je Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana. Planiramo sastanke s predstavnicima institucija kako bismo detaljno objasnili štetnost ovog člana i pokušali doći do konstruktivnog rješenja. Ovim zaista očekujem hitnu reakciju nadležnih institucija, parlamenta Crne Gore, resornih odbora, Ministarstva Finansija, Uprave za igre na sreću kao i Ustavnog suda kome smo predali inicijativu za ocjenu ustavnosti.

Član 68f pravi probleme i sa drugim članovima Zakona o igrama na sreću kao sto je član 68b. Član 68b propisuje da je korisnik online usluga kod priređivača za igre na sreću dužan da dostavi „podatke o računu za slanje i primanje uplata“, a član 68 f to direktno negira, jer isključuje metodu uplate putem banke u konkretnom slučaju. Pa je zaključak da je ovo otvoreni primjer nelojalnog lobiranja, bez javne rasprave u kojoj bi se ova situacija otklonila, jer su bili bitniji nezakoniti interesi pojedinca od opšteg nacionalnog parametra za procjenu rizika od pranja novca.

Da zaključimo, kako gledate na mogućnost da se ova situacija riješi na međunarodnom nivou, ako domaće institucije ne reaguju adekvatno?

Spremni smo koristiti sva zakonska sredstva kako bismo zaštitili interese priređivača, saradnika i građana Crne Gore. Ono što je naš plan pravni i obavezujući jeste da se obratimo svim našim relevantnim institucijama u Crnoj Gori, počev od krovnih državnih institucija, preko resornih Ministarstva, sudova, ukoliko pak nekim slučajem domaće institucije ne reaguju adekvatno, ne isključujemo mogućnost da se obratimo međunarodnim institucijama u EU, uključujući i obraćanje Strazburu.

Izvor: Meridiansport

Slične teme:Crna gora klađenje klisić montenegrobet

Sledeće

Potpisi predati Skupštini Crne Gore

Ne propustite

UPOZORENJE IZ BRISELA: Član 68f Zakona o igrama na sreću u suprotnosti je sa više Direktiva EU

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća

Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.

Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.

“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.

Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.

Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.

“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.

Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.

“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.

Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Priroda i društvo

Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj

Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.

Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.

Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.

Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.