Politika

Izvještaj EK: Crna Gora tek treba da dokaže da su svi jednaki pred zakonom

Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou su poboljšani, ali tek treba da budu dodatno konsolidovani. Nasuprot tome, bilans rezultata u suđenjima i pravosnažnim presudama u ovim slučajevima gotovo da i ne postoji, upozorila je Evropska komisija (EK) u izvještaju o Crnoj Gori. Taj dokument biće zvanično objavljen danas u Briselu a Portal RTCG imao je uvid u najvažnije djelove.

Iz Brisela upozoravaju da bi u narednoj godini Crna Gora trebalo da posebno nastavi sa povećanjem efikasnosti krivičnih istraga.

“Treba da se pozabavimo dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u slučajevima organizovanog kriminala, obezbijedimo jače međusobno razumijevanje između sudova i tužilaštva u vezi sa ključnim pravnim konceptima kao što su pranje novca i kvalitet dokaza, Takođe i da adresiramo rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona i pravosuđe sprovođenjem snažne politike prevencije i pružanjem strogog odgovora pravosuđa na otkrivene slučajeve”, navedeno je u izvještaju.

Kako su naveli, nekoliko istaknutih slučajeva korupcije je pod istragom.

“Crna Gora tek treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na ovu kritičnu pojavu”, navodi se u izvještaju.

Kako su istakli iz EK, odvraćajuća, dosljednija i djelotvornija politika krivičnog sankcionisanja i odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou tek treba da budu sprovedeni, uključujući i izbjegavanje percepcije nekažnjivosti.

“Upotreba sporazuma o priznanju krivice u slučajevima korupcije na visokom nivou, kada je to potrebno, treba da se razjasni i poboljša u skladu sa evropskim standardima i praksom kako bi se izbjegle zloupotrebe tokom krivičnog postupka. Sporazumu se mora pribjegavati sa izuzetnom pažnjom, samo u vrlo specifičnim slučajevima, u prave svrhe i ugrađivanje svih neophodnih pravnih zaštitnih mehanizama. Kada se koristi ovaj mehanizam, pravna analiza troškova i koristi u interesu pravde treba da se sprovode sistematski. Krivične kazne ni u kom slučaju ne bi trebalo da budu ispod zakonskog minimuma”, navodi se u izvještaju.

Kako se navodi, tokom 2022. godine, crnogorske agencije za sprovođenje zakona postigle su ključne uspjehe u borbi protiv kriminalnih mreža i uhapsile 24 člana takozvanog “Balkanskog kartela”, optužujući ih za šverc droge.

“Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) u 2022. godini pokrenulo je 17 novih istraga o organizovanom kriminalu protiv 140 lica i pet pravnih lica (2021. ih je bilo 13) a podignute su optužnice u 13 predmeta protiv 103 lica i šest pravnih lica. Proaktivni pristup SPO ogledao se u neviđenom broju slučajeva visokog profila, što ukazuje na duboku infiltraciju organizovanog kriminala u državne strukture i organe za sprovođenje zakona. Slučajevi koji su trenutno pod istragom ili su na čekanju pred sudovima uključuju, između ostalog, bivšeg specijalnog tužioca, bivšeg predsjednika Privrednog suda, bivšu predsjednicu Vrhovnog suda, bivšeg direktora i člana osoblja Agencije za nacionalnu bezbjednost, bivšeg direktora carine i nekoliko viših funkcionera, ali i bivšeg vršiovca dužnosti zamjenika direktora policije i nekoliko policajaca”, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Kako se ističe u tom dokumentu, procesuiranje bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, njenog sina, njenog bivšeg tjelohranitelja i još devet osoba dovelo je do podizanja optužnice u oktobru 2022. godine. Oni se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, korupciju, zloupotrebu. službenog položaja, nedozvoljeno držanje oružja i prikrivanje dokaza.

“U novembru 2022. godine podignuta je optužnica protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Crne Gore i još 12 okrivljenih (uključujući stečajne upravnike i četiri pravna lica) zbog sumnje da su stvorili kriminalnu organizaciju i počinili zloupotrebu službenog položaja. Specijalna jedinica policije okrivila je 18 osoba, uključujući šest policajaca i jednog bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost, da su učestvovali u široj transatlantskoj mreži za šverc kokaina. Uhapšeno je ukupno šest osumnjičenih, dok su ostali u bjekstvu ili u inostranstvu. Nedjelju dana kasnije, v.d. zamjenika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala uhapšen je zbog sumnje da je umiješan u isti slučaj. Ključni protagonista u ovom slučaju, bivši policajac, još je na slobodi”, navodi se u novom izvještaju Evropske komisije.

Broj sudskih presuda i presuda nastavio je da raste u 2022. godini, što odražava trend rasta u broju istraga od 2020. godine.

“Viši sud u Podgorici je vodio 79 predmeta organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, protiv 606 optuženih (a 2021. bilo je 73 predmeta i 492 okrivljena). Djelimično je riješeno ukupno devet predmeta. Donijete su odluke protiv 20 osoba, od kojih su 18 osuđujuće presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice, a dvije oslobađajuće. Posebno odjeljenje Višeg suda u Podgorici zaduženo za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou trenutno ima šest sudija”, navodi se u izvještaju EK.

Nakon primjene odluke o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni Luke Bar, carina je zaplijenila preko 1,5 milijardi cigareta u vrijednosti od oko 202 miliona eura, navedeno je.

“U februaru 2023. godine državni udio u Luci Bar porastao je na 78,55% nakon kupovine akcija od manjinskih akcionara. Vlada namjerava da postane jedini vlasnik Luke Bar i operater slobodne zone. Ovo bi moglo omogućiti uvođenje mnogo efikasnijeg nadzora i kontrole svih lučkih operacija, uključujući i sve pošiljke duvanskih proizvoda. Da bi odgovorila na nedostatke u sadašnjim aranžmanima za praćenje, Crna Gora treba da obezbijedi pažljivo praćenje svih operacija u luci u vezi sa duvanom, uključujući i implementaciju sistema praćenja tereta, koji omogućava analizu rizika prije dolaska kontejnera u Bar i elektronsko vođenje evidencije kontejnera”, navodi se u izvještaju.

Šema ekonomskog državljanstva istekla je krajem 2022. godine, tvrdi se da je u periodu od januara 2019. do decembra 2022. podnijeto je 556 zahtjeva (556 podnosilaca zahtjeva i 1.281 član porodice).

Do 15. juna 2023. godine Vlada je donijela 954 pozitivne odluke (293 podnosioca zahtjeva i 661 član porodice). Oko 398 zahtjeva je još bilo neriješeno 15. juna 2023. godine.

“Crna Gora treba da pažljivo prati rizike u vezi sa pranjem novca prilikom obrade neriješenih zahtjeva za šemu državljanstva investitora, jer takve šeme predstavljaju rizike u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma”, piše u izvještaju.

Novi slučajevi nasilja nad novinarima dobili su brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona, navedeno je.

“Međutim, nije bilo opipljivog pomaka u kritičnim starim slučajevima, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina “Dan” 2004. i oružani napad na istraživačkog novinara 2018. godine”, ocjenjuje se u izvještaju.

Sledeće

Spajić: Direktore nećemo birati po političkom ključu

Ne propustite

Marković: Razmišljam da osnujem partiju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem

Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.

U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.

“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.

Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.

“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.

Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.

Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.

“Jubilej obnove nezavisnosti biće obilježen dostojanstveno, ponosno i evropski, sa jasnom sviješću da je odluka građana iz 2006. godine bila istorijski ispravna i strateški potvrđena današnjim demokratskim i evropskim putem države”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Politika

Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.

Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.

“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.

Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.

“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.

Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.

“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.

Politika

Đurović o “otpriznavanju Kosova”: NSD ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške

Pitanje identitetskih tema biće otvoreno u trenutku kada se procijeni da za to postoji odgovarajuća parlamentarna većina, poručio je tokom gostovanja na Aplus televiziji šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih političkih ciljeva NSD-a smanjenje društvenih podjela i „pomirenje u Crnoj Gori“.

“Mi prije svega želimo da donesemo mir u Crnoj Gori i da se te podjele koje su obilježile jedan period Crne Gore jednom završe”, rekao je Đurović.

Govoreći o političkim podjelama u prethodnim decenijama, šef poslaničkog kluba NSD smatra da je javni prostor u Crnoj Gori bio obilježen oštrim etiketiranjima i polarizacijom.

“Imali smo legitimne i izdajničke predstavnike, borbu na sve ili ništa, imali smo izdajnike, dobitnike, povlašćene i obespravljene građane. Smatramo da tome mora doći kraj”, naglasio je Đurović.

Dodao je da je NSD pravi predstavnik srpskog naroda, a da će političke ciljeve ostvarivati u trenutku kada za to postoji većina.

“Njihovo sprovođenje zavisiti od političkog trenutka i podrške u parlamentu. Da bismo došli do tih ciljeva, mi smatramo da treba u određenom trenutku da imamo i jednu širu podršku, da bi neki od tih ciljeva morali biti izglasani u parlamentu”, predočio je on.

Dodao je da stranka ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške.

“Ne želimo da dođemo u situaciju da nas preglasaju u parlamentu i da to bude politički akt radi političkog akta i da se završi negativno”, dodao je Đurović.

Izvor: A plus portal