Politika

Izvještaj EK: Crna Gora tek treba da dokaže da su svi jednaki pred zakonom

Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou su poboljšani, ali tek treba da budu dodatno konsolidovani. Nasuprot tome, bilans rezultata u suđenjima i pravosnažnim presudama u ovim slučajevima gotovo da i ne postoji, upozorila je Evropska komisija (EK) u izvještaju o Crnoj Gori. Taj dokument biće zvanično objavljen danas u Briselu a Portal RTCG imao je uvid u najvažnije djelove.

Iz Brisela upozoravaju da bi u narednoj godini Crna Gora trebalo da posebno nastavi sa povećanjem efikasnosti krivičnih istraga.

“Treba da se pozabavimo dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u slučajevima organizovanog kriminala, obezbijedimo jače međusobno razumijevanje između sudova i tužilaštva u vezi sa ključnim pravnim konceptima kao što su pranje novca i kvalitet dokaza, Takođe i da adresiramo rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona i pravosuđe sprovođenjem snažne politike prevencije i pružanjem strogog odgovora pravosuđa na otkrivene slučajeve”, navedeno je u izvještaju.

Kako su naveli, nekoliko istaknutih slučajeva korupcije je pod istragom.

“Crna Gora tek treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na ovu kritičnu pojavu”, navodi se u izvještaju.

Kako su istakli iz EK, odvraćajuća, dosljednija i djelotvornija politika krivičnog sankcionisanja i odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou tek treba da budu sprovedeni, uključujući i izbjegavanje percepcije nekažnjivosti.

“Upotreba sporazuma o priznanju krivice u slučajevima korupcije na visokom nivou, kada je to potrebno, treba da se razjasni i poboljša u skladu sa evropskim standardima i praksom kako bi se izbjegle zloupotrebe tokom krivičnog postupka. Sporazumu se mora pribjegavati sa izuzetnom pažnjom, samo u vrlo specifičnim slučajevima, u prave svrhe i ugrađivanje svih neophodnih pravnih zaštitnih mehanizama. Kada se koristi ovaj mehanizam, pravna analiza troškova i koristi u interesu pravde treba da se sprovode sistematski. Krivične kazne ni u kom slučaju ne bi trebalo da budu ispod zakonskog minimuma”, navodi se u izvještaju.

Kako se navodi, tokom 2022. godine, crnogorske agencije za sprovođenje zakona postigle su ključne uspjehe u borbi protiv kriminalnih mreža i uhapsile 24 člana takozvanog “Balkanskog kartela”, optužujući ih za šverc droge.

“Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) u 2022. godini pokrenulo je 17 novih istraga o organizovanom kriminalu protiv 140 lica i pet pravnih lica (2021. ih je bilo 13) a podignute su optužnice u 13 predmeta protiv 103 lica i šest pravnih lica. Proaktivni pristup SPO ogledao se u neviđenom broju slučajeva visokog profila, što ukazuje na duboku infiltraciju organizovanog kriminala u državne strukture i organe za sprovođenje zakona. Slučajevi koji su trenutno pod istragom ili su na čekanju pred sudovima uključuju, između ostalog, bivšeg specijalnog tužioca, bivšeg predsjednika Privrednog suda, bivšu predsjednicu Vrhovnog suda, bivšeg direktora i člana osoblja Agencije za nacionalnu bezbjednost, bivšeg direktora carine i nekoliko viših funkcionera, ali i bivšeg vršiovca dužnosti zamjenika direktora policije i nekoliko policajaca”, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Kako se ističe u tom dokumentu, procesuiranje bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, njenog sina, njenog bivšeg tjelohranitelja i još devet osoba dovelo je do podizanja optužnice u oktobru 2022. godine. Oni se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, korupciju, zloupotrebu. službenog položaja, nedozvoljeno držanje oružja i prikrivanje dokaza.

“U novembru 2022. godine podignuta je optužnica protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Crne Gore i još 12 okrivljenih (uključujući stečajne upravnike i četiri pravna lica) zbog sumnje da su stvorili kriminalnu organizaciju i počinili zloupotrebu službenog položaja. Specijalna jedinica policije okrivila je 18 osoba, uključujući šest policajaca i jednog bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost, da su učestvovali u široj transatlantskoj mreži za šverc kokaina. Uhapšeno je ukupno šest osumnjičenih, dok su ostali u bjekstvu ili u inostranstvu. Nedjelju dana kasnije, v.d. zamjenika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala uhapšen je zbog sumnje da je umiješan u isti slučaj. Ključni protagonista u ovom slučaju, bivši policajac, još je na slobodi”, navodi se u novom izvještaju Evropske komisije.

Broj sudskih presuda i presuda nastavio je da raste u 2022. godini, što odražava trend rasta u broju istraga od 2020. godine.

“Viši sud u Podgorici je vodio 79 predmeta organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, protiv 606 optuženih (a 2021. bilo je 73 predmeta i 492 okrivljena). Djelimično je riješeno ukupno devet predmeta. Donijete su odluke protiv 20 osoba, od kojih su 18 osuđujuće presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice, a dvije oslobađajuće. Posebno odjeljenje Višeg suda u Podgorici zaduženo za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou trenutno ima šest sudija”, navodi se u izvještaju EK.

Nakon primjene odluke o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni Luke Bar, carina je zaplijenila preko 1,5 milijardi cigareta u vrijednosti od oko 202 miliona eura, navedeno je.

“U februaru 2023. godine državni udio u Luci Bar porastao je na 78,55% nakon kupovine akcija od manjinskih akcionara. Vlada namjerava da postane jedini vlasnik Luke Bar i operater slobodne zone. Ovo bi moglo omogućiti uvođenje mnogo efikasnijeg nadzora i kontrole svih lučkih operacija, uključujući i sve pošiljke duvanskih proizvoda. Da bi odgovorila na nedostatke u sadašnjim aranžmanima za praćenje, Crna Gora treba da obezbijedi pažljivo praćenje svih operacija u luci u vezi sa duvanom, uključujući i implementaciju sistema praćenja tereta, koji omogućava analizu rizika prije dolaska kontejnera u Bar i elektronsko vođenje evidencije kontejnera”, navodi se u izvještaju.

Šema ekonomskog državljanstva istekla je krajem 2022. godine, tvrdi se da je u periodu od januara 2019. do decembra 2022. podnijeto je 556 zahtjeva (556 podnosilaca zahtjeva i 1.281 član porodice).

Do 15. juna 2023. godine Vlada je donijela 954 pozitivne odluke (293 podnosioca zahtjeva i 661 član porodice). Oko 398 zahtjeva je još bilo neriješeno 15. juna 2023. godine.

“Crna Gora treba da pažljivo prati rizike u vezi sa pranjem novca prilikom obrade neriješenih zahtjeva za šemu državljanstva investitora, jer takve šeme predstavljaju rizike u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma”, piše u izvještaju.

Novi slučajevi nasilja nad novinarima dobili su brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona, navedeno je.

“Međutim, nije bilo opipljivog pomaka u kritičnim starim slučajevima, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina “Dan” 2004. i oružani napad na istraživačkog novinara 2018. godine”, ocjenjuje se u izvještaju.

Sledeće

Spajić: Direktore nećemo birati po političkom ključu

Ne propustite

Marković: Razmišljam da osnujem partiju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Tragična normalizacija DPS-ove kriminalne zaostavštine: Amnezija ili namjerna nostalgija?

Autor: Aleksandar Novović

izvor: facebook

Komično je zamisliti Đukanovića kako objašnjava koja je to bezbjednost koju je on gradio i kako je to ruinirana. Tragično je međutim što to niko ne traži od njega, već prihvataju tako paušalne konstrukte kao istine. Posledica toga je da se danas stavlja znak jednakosti između DPSovih trideset godina kriminala, krvomutnje s jedne strane, i 4 godine turbulentne politike kroz koju se pokušava emnacipacija od DPS nasljedstva i konsolidovati demokratija u Crnoj Gori.

Ambasadorka SAD-a Džudi Rajzing Rajnke je prije neki dan, na otvaranju 2BS Foruma u Budvi, izjavila da SAD u potpunosti podržavaju dalji napredak Crne Gore u regionalnoj ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji, posebno u naporima zemlje ka evropskim integracijama.

S druge strane, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je na istom forumu učestvovao kao visoki predstavnik organizovanog kriminala, istakao je kako je ,,Crna Gora u potpunosti ruinirana u protekle četiri godine“, apostrofirajući da su ona ,,krhka ostvarenja“ poput bezbjednosti i ekonomije najviše pogođeni.

Američka ambasadorka apsolutno demantuje bivšeg stabilokratu koji je to prestao biti krajem 2019. godine, iniciranjem Zakona o vjeroispovijesti, dovodeći proces tridesetogodišnje polarizacije društva do krajnjih granica, a posle čega je poslat u pravcu formalne penzije lavinom Europolovih transkripta sa SKY aplikacije koji su raskrinkali cijeli njegov državno-mafijaški aparat građen 30 godina – tu ,,krhku“ bezbjednosnu tekovinu 21. maja – počevši od tužilaca, sudija, viših policijskih inspektora, policajaca, ambasadora i ostale DPS bande.

Naravno da Đukanović nije elaborirao kako je ,,ruinirana bezbjednost“ jer bi bilo komično objasniti bezbjednosnu stabiilnost u državi u kojoj su najvažnije državne funkcije i pozicije činili Svetozar Marović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, Vesna Medenica i sin joj, Blažo Jovanić, Veselin Veljović, Zoran Lazović i mali mu Petar; Slavko Stojanović, Ljubo Milović; te nekadašnji DPS gradonačelnici Vuka Golubović, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović.

Bilo bi komično objašnjavati da su bezbjednost i ekonomija bili stabilni, a da su beznačajni ,,kontroverzni“ preduzetnici Milovan Roćen, Branimir Gvozdenović, Verica Maraš, majka Petra Ivanovića, Veselin Vukotić, Jelena Perović; te razni Ubovići, Mihailovići, braća Ban, braća Drešaj; te velike patriote poput Brana Mićunovića, Nena Kaluđerovića… itd.

Međutim, tragična strana ovoga je upravo u tome što mnogi ne pitaju i ne traže da se elaboriraju takve budalaštine i laži od političkih izjava.

Tragično je što su mnogi, pogotovo apstinentski orijentisani građani, ljudi koji se groze partitokratije i kako li sve sebe ne zovu, u stvari veliki DPS nostalgičari koji perfidno preuzimaju ovaj konstrukt kao mantru u koju jako vjeruju, doprinoseći na taj način da se ništa ne smije reći protiv DPS-a i tridesetogodišnjih nepočinstava, krvomućenja i kriminala.

Tragično je to što su navodni poltički čistunci podupirali one teme poput ,,nema revanšizma“ a danas stigmatizuju bilo kakav argument da je devastiranje i kriminalizovanje države mnogo gore, teže i dublje nego bilo kakva loša ili nekonsolidovana politika danas. Tragično je to što ti puritanci, mentalni i politički jezičci na vagi, normalizuju izjave i stavove poput ,,partijsko zapošljavanje = tridesetogodišnji kriminal DPSa, ratni zločini. Na kraju, u nekom nihilističkom, bezidejnom, ali, ponavljam, DPSnostalgičnom maniru ovi ,,akteri“ često zaključuju je ,,bolje je bilo za doba DPS“ i da ,,svi su isti“ gradeći jednu novu društvenu amneziju.

Ove političke modernjake, čistunce i moraliste, te brojne građanske aktiviste treba podsjetiti na ešalone kriminalnih vojnika koje je stvorila DPS i poručiti im da je postepeni povratak kriminogene partije, između ostalog i njihova odgovornost koju imaju kao osobe koje komuniciraju u javnom prostoru, pogotovo oni koji su se aktivirali poslije avgusta 2020. godine.

(Mišljenja i stavovi objavljeni u tekstu nisu nužno i stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Božović: Poslanici SNP-a spremni da podrže ideju o osnivanju skupštinskog antimafija odbora

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) spremni su da podrže ideju o osnivanju skupštinskog antimafija odbora, saopšteno je iz te partije.

Kako je kazao poslanik SNP-a Bogdan Božović, izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi i Antimafija odbor su ključni mehanizmi u borbi protiv organizovanog kriminala.

“Smatram da je svaki korak koji država može preduzeti na putu protiv organizovanog kriminala od izuzetnog značaja za naše društvo i siguran sam da bi Odbor dao konkretne rezultate. Formiranje Odbora je važno, jer osigurava političku podršku ovom procesu. Ono što smatram neophodnim jeste da izmijenjeni Zakon, ali i odluke skupštinskog Antimafija odbora imaju retroaktivnu primjenu “, istakao je Božović.

On dodaje da ova dva mehanizma rade zajedno kako bi smanjili uticaj organizovanih kriminalnih grupa kroz zakonodavne, finansijske i političke mjere.

“Oduzimanje imovine je jedan od najefikasnijih načina borbe protiv mafije, jer direktno pogađa njihovu ekonomsku osnovu. Sve ovo ima za cilj njihovo finansijsko iscrpljivanje i demotivisanje da se bave kriminalnim aktivnostima”, poručio je Božović.

Politika

Mandić čestitao Dan Vojske: Želim vam uspješnu budućnost u obavljanju svih vaših važnih zadataka

Poštovani pripadnici Vojske Crne Gore, povodom Dana Vojske Crne Gore, 7. oktobra, upućujem vam iskrene čestitke u ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, saopštio je Andrija Mandić.

Kako je kazao, vaša posvećenost i profesionalizam predstavljaju stubove mira i stabilnosti naše zemlje. Vojska Crne Gore, kao važan garant sigurnosti, kako kroz svoju bogatu istoriju, tako i danas, ima izuzetno važnu ulogu u zaštiti državnih interesa.

“Vaše zalaganje u okviru međunarodnih misija i doprinos stabilnosti na globalnom nivou pokazuje da ste dostojni ambasadori naše zemlje”, istrakao je Mandić.

On je poručio kako su mir, sigurnost i stabilnost temelji razvoja svakog društva, a vaša uloga u njihovom očuvanju je od neprocjenjive važnosti. Crna Gora je danas bezbjedno mjesto za život, a vaš profesionalan pristup i privrženost zajedničkim vrijednostima su od ključne važnosti.

“Uvjeren sam da ćete i u narednim godinama nastaviti da pružate značajan doprinos očuvanju mira i stabilnosti u našoj zemlji, uz nastavak profesionalnog razvoja i unapređenja sposobnosti naše vojske. Još jednom vam čestitam Dan Vojske Crne Gore i želim vam uspješnu budućnost u obavljanju svih vaših važnih zadataka “, navodi se u čestitki Mandića.