Priroda i društvo

U Podgoričkoj Čistoći 173 zaposlena na bolovanju

Preduzeće Čistoća obratilo se Ministarstvu zdravlja tražeći da njihova komisija iskontroliše bolovanja zaposlenih u ovom gradskom preduzeću. Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlena kako iz tehničko-operativnog sektora tako i iz administracije. To znači skoro četvrtina jer u preduzeću radi oko 670 radnika.

“Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlenih iz oba sektora, što je sam po sebi dramatičan podatak, pogotovo sa staništa održavanja redovnog procesa u sistemu. Zbog toga smo poslali urgenciju Ministarstvu zdravlja da njihova komisija na osnovu dokumentacije dostavljene od ovog društva sagleda osnovanost zahtjeva i u skladu sa time dostavi informaciju i da konkretne instrukcije kako da se borimo sa tim u narednom periodu. Ovaj problem ne tišti samo nas već je to opšte poznato. Sa državnog nivoa mora da se nađu mehanizmi da se izborimo sa ovim problemom i da se na određeni način „obračunamo“ sa ljudima koji zloupotrebljavaju poziciju bolovanja ” rekao je Vojin Katnić, pomoćnik direktora.

On nije konkretno odgovorio na naše pitanje da li je ovoliki broj bolovanja vid opstrukcije.

“To ne mogu da kažem. Ako je neko na bolovanju ide se od pretpostavke da je u lošem zdravstvenom stanju. Apsolutno da ovoliki broj bolovanja ukazuje na indicije da nijesu svi u lošem stanju. Imate doznake koje je izdao ljekar. Ranije je u Čistoći bilo kontrola, ali nijesu dale željene rezultate. U saradnji sa državnim organim organima ovaj problem će se riješiti. Složićemo se da ova društva ne mogu sama da se izbore sa tim”, kaže Katnić.

Katnić tvrdi da su svi koji su u preduzeću radno angažovani i dobijaju radne zadatke.

“Onamo gdje ima opstrukcija u dijelu radnih zadataka tu će se preduzeti određene mjere”, najavio je Katnić.

On nema podatak koliko je higijeničara na bolovanju.

“Na dužem bolovanju je jedan broj manuelnih izvšilaca i vozača, odnosno ljudi koji su okosnica održavanja javne higijene. To smo riješili ovih dana angažovanjem jednog broja ovih izvršilaca tako da je sistem u finkciji. Uspjeli smo da popravimo jedan broj vozila. Prije neki dan bilo ih je u funkciji 12 autosmećara, jedan broj autopodizača, radnih mašina i jedno vozilo za sakupljanje kartonske ambalaže. Sistem funkcioniše, proces se odvija redovno u mjeri mogućeg”, ističe Katnić.

Katnić se ne slaže sa konstatacijom da javna higijena nije na zavidnom nivou. Pravi je momenat da pogledate naš snimak, preko QR koda, iz ulice koja od Stočne pijace vodi ka Koniku. Na snimku se vide naslage smeća, a deponija je ogromna. Katnić tvrdi da je stanje bolje nego što je to bilo unazad dva mjeseca naročito u užem centru grada.

“U narednom periodu tako će biti i u prigradskim djelovima. Posebno će to biti moguće do kraja godine, jer bi Skupština 12. oktobra trebala da usvoji rebalans budžeta što će omogućiti Čistoći da dobije još 430.000 eura za nabavku dva autosmećara i jedne kombinovane mašine. Nakon toga uslijediće raspisivanje tendera”, kaže Katnić.

Vojin Katnić ne želi da se okreće na period kada su neki zaposleni primali platu, a godinama nijesu dolazili na posao.

“Ulažu se maksimalni napori da svi ljudi koji su na platnom spisku dobijaju zadatke i nastoje da ih realizuju. Vjerujem da ne bi trebalo da bude opstrukcije, jer svi koji su dobronamjerni treba da daju maksimalno učinak da sačuvaju sistem i da održimo likvidnost”,rekao je Katnić.

„Dan“ očekuje podatke iz Ministarstva zdravlja oko kontrole bolovanja. Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić kaže da sva bolovanja zaposlenih treba prekontrolisati i ohrabruje poslodavce da im se obrate, a komisija će uraditi posao kako treba.

“Sva bolovanja treba da budu podložna promjeni, jer u prethodnim vremenima se pokazalo da se vrlo lako dolazilo do njih. U zadnje dvije godine su se na veći nivo digle provjere bolovanja. Dobijamo zahtjeve od poslodavaca, državnih institucija, ustanova, privatnih firmi, da se prekontrolišu bolovanja. Svako ima pravo da provjeri da li su bolovanja opravdana ili nijesu, naročito ako postoji opravdana sumnja da to bolovanje nije dato na zakonit način. Za podatak u Čistoći nijesam čuo, ali ohrabrujem svakog poslodavca, pa i njih, da uradi provjeru bolovanja zbog procesa rada u firmi, ali i zbog toga što to skupo košta Fond, naročito odsustvo preko dva mjeseca”,kaže Jokić.

Apelujem na sve ustanove, preduzeća, privatnike da krenu u kontrolu bolovanja posebno onih koja dugo traju, kaže Jokić.

“Apelujem i na kolege, jer sve odatle kreće, da bolovanja daju isključivo samo kada je to zaista neophodno. To je jedna od načina da do ovoga ne dolazi. Apelujem na sve kolege u bijelim mantilima da budu oprezniji prilikom davanja bolovanja”, kaže Jokić.

Izvor: Dan

Slične teme:Crna gora podgorica preduzeće čistoća

Sledeće

Eko fond za lokalne ekološke projekte opredijelio 1.300.000 eura

Ne propustite

Trend starenja stanovništva prisutan u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.