Da su tu informaciju imali na vrijeme, građani i prevoznici bi sigurno napunili svoje rezervoare, kao što je bio slučaj sedam dana ranije kada su pohrlili ka pumpama nakon informacije da će gorivo poskupjeti 16 centi.

Zbog toga, iz Udruženja naftnih kompanija (UNPCG) trenutni ambijent u kom posluju ocjenjuju nepredvidivim i suprotnim od standarda.

“Svako poslovanje treba da bude predvidivo, da se unaprijed znaju stvari koje utiču na poslovanje, a ne da od medija saznajemo odluku, koja na kraju bude suprotna od očekivane. Generalni sekretar Udruženja Draško Striković kazao je da će se tim povodom obratiti Vladi i njenim institucijama.Naš je stav i preporuka da Vlada treba jasno da kaže kada će koristiti mehanizam smanjenja akciza ili da jasno kaže kada ga neće koristiti. Odnosno, da odredi cijenu u skladu sa kojom će reagovati smanjenjem ili povećanjem akciza u zavisnosti od kretanja na berzi. Privredi je potrebno da se na vrijeme najavi da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza, da se to uradi tri do pet dana ranije, a ne da u ponedjeljak čekamo i ne znamo da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza. Mi smo jedan od lanaca snabdjevanja i trudimo se da pravovremeno obezbijedimo količine. Da bi obezbijedili, moramo znati koje će biti maksimalne maloprodajne cijene”,  pojasnio je Striković.

Istakao je da je problem što Vlada nema okvirni način djelovanja.

” Okvirni način bi bio da ako dođe do pada na berzi, da će Vlada da vrati punu akcizu, ili ako dođe do rasta na berzi, da će da smanje akcizu. Odluka od ponedjeljka uveče je bila potpuno iznenađenje i za privrednike i za građane, jer nisu imali vremena da reaguju na informaciju o povećanju cijena. Za veće firme koje se bave prevozom, to je bio nenajavljeni trošak od deset do 20 hiljada, jer već imaju ugovorene poslove”,  kazao je Striković.

Prema njegovim riječima, da je Ministarstvo finansija u petak najavilo da razmatra povećanje akcize, onda su i privreda i građani mogli da pripreme zalihe, a sada su prinuđeni da mijenjaju i koriguju cijene, a to može da utiče na inflatornu spiralu.

“Pitanje je da li se državi isplati povećanje svih cijena. Možda je to njihov cilj i njihov interes, jer će biti sve više prihoda od PDV-a. Za državu je to kratkoročno dobro, ali dugoročno smanjuje standard građana”,  zaključio je Striković.

Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da se Vlada odlučila na povećanje cijena goriva zbog turističke sezone i zbog toga što je propala koncesija za aerodrome, pa su ostali bez 100 miliona prihoda.

“Propalo je 100 miliona jednokratne naknade i sada se taj novac mora namaći. Sreća je što cijena sirove nafte pada, ali ako Vlada u tom slučaju podigne akcize, cijene goriva neće padati kod nas ni u narednom periodu”,  naveo je Dokić.

Naredni obračun cijena goriva biće u ponedjeljak. Poslednja dva ponedjeljka obilovala su neočekivanim dešavanjima. Nadamo se da će narednog ponedjeljka, Vlada i Ministarstvo imati više obzira prema privredi i građanima. Od petka veče ili subote ujutru imaju dovoljno vremena da izračunaju koliko mogu akcizu smanjiti ili povećati.

“Izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29 pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 456 eura. Pomenutim izmjenama zakona takođe je propisano da korisnicima prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije. Prema podacima iz isplatne baze za jun 2026. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 456 eura je 49.475, dok je za isti mjesec za 15.143 korisnika isplaćena razlika do najnižeg iznosa penzije”,  naveli su iz Fonda PIO, čiji je direktor Vladimir Drobnjak.

Prosječna penzija za jun iznosila je 561,97 eura.

“Penziju do iznosa prosječne penzije (uključujući i najnižu penziju) prima ukupno 83.228 penzionera. Sa druge strane, penziju koja je veća od državnog prosjeka u Crnoj Gori prima 35.095 penzionera. Fond PIO Crne Gore isplaćuje 132.524 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 121.501 korisnika prava u Crnoj Gori i 11.023 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 118.323 su penzioneri, a 3.178 su korisnici ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.959 korisnika penzije i 64 korisnika ostalih prava. Broj penzionera u junu 2026. godine, u odnosu na decembar 2025. godine, uvećan je za 0,30 odsto”,  precizirali su iz Fonda PIO.

Granica siromaštva je 580 eura, što bi značilo da većina penzionera ima primanja ispod granice siromaštva.

Prema njihovim riječima, struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava.

“Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom na to da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore”,  kazali su iz te državne institucije.

Kada su u pitanju prihodi, rashodi i deficit Fonda, stanje je bolje nego prošle godine.

“Fond je od januara do juna ostvario primitke u ukupnom iznosu od 412,81 milion eura, koji su veći za 4,74 odsto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili 394,15 miliona eura. Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 193,06 miliona eura i veći su za 19,28 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2025. godini, koji su iznosili 161,86 miliona eura. Opšti prihodi budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 219,75 miliona eura, i za 5,4 odsto su niži od iznosa deficita u 2025. godini, koji je iznosio 232,29 miliona eura”, naveli su iz Fonda.