Connect with us

Ekonomija

Crna Gora u naredne četiri godine mora da vrati 2,6 milijardi eura

novac

U naredne četiri godine država mora da vrati dvije milijarde i 648 miliona eura starih dugova, a kako će se obezbijediti novac za to za sada nije poznato.

Ministarstvu finansija kažu da su najveće obaveze po osnovu državnih obveznica koje dolaze na naplatu, dok ekonomisti upozoravaju da će država, bez razvoja ekonomije i smanjenja javne potrošnje, da ulazi u nova, skupa zaduženja.

Četiri milijarde i 102 miliona eura, toliko je na kraju prošle godine bio javni dug Crne Gore, u koji su pored države, uključena i dugovanja opština. U Ministarstvu finansija kažu da su za tri mjeseca ove godine uspjeli da otplate 44 miliona eura starih obaveza, ali i da se zaduže 100 miliona kod Dojče banke. U ovom trenutku najviše dugujemo bankama i kupcima crnogorskih obveznica.

“Najveće obaveze čine obaveze po osnovu euroobveznica u iznosu od 1,75 milijardi eura, obaveze prema komercijalnim bankama u iznosu od 420 miliona i obaveze prema Exim Kina banci za auto-put”, navodi Svetlana Vukićević.

U naredne četiri godine Crna Gora treba da vrati dvije milijarde i 648 miliona eura starih dugova, dok će do 2025. samo na kamate otići više od 300 miliona.

“Otplata u 2024. godini 537 miliona, 2025. godine kada imamo euro obveznicu od 500 miliona imamo 855 miliona otplate i 2026. to je godina kada smo relaksirani od obveznica, otplata duga je 306 miliona, međutim 2027. nas čeka značajan skok zbog obeznice iz 2020. i tu je dug 950 miliona”, navodi Vukićević.

Iz kojih izvora ćemo finansirati dugove i redovne obaveze pitanja su na koja se za sada niko ne usuđuje da odgovori.

Ekonomisti upozoravaju da državi ne ide u prilog što se posljednjih godina povećava javna potrošnja, kao ni to što nemamo dugoročno upravljanje javnim finansijama.

“Kad imate povećane zarada dovodite u situacijuzemlju da ne može da otplaćuje dugove koji nam dolaze u narednom periodu. Čini mi se u narednih šest godina da ćemo morati da vratimo jedan BDP Crne Gore samoza otplatu dugova”, ističe Mirza Mulešković.

To, kako ističe Mulešković, jasno govori da ćemo morati da pokrenemo ekonomiju, da bismo redovno servisirali sve otplate.

“Ako bismo pričali o tome na koji način ćemo tosve da vratimo, jedini način ako želimo održivo da vodimo javne finansije je razvoj ekonomije. U slučaju da ne dođe do toga? U slučaju da ne dođe do toga moraćemo da imamo nova zaduženja”, kaže Mulešković.

Najzaduženije zemlje Evropske unije su Grčka, Italija i Španija, čiji je javni dug daleko iznad Mastriških kriterijuma od 60 odsto učešća u bruto društvenom proizvodu. Javni dug Crne Gore čini 70,7 odsto BDP-a, a Mulešković ne isključuje ni saradanju sa MMF-om kako bi smanjili dug i potrošnju.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

voz željeznička stanica crna gora

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.

Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.

On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.

Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.

Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.

“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.

Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.

Continue Reading

Ekonomija

ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

voz željeznička stanica crna gora

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.

“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.

Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.

“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”,  zaključuju u saopštenju.

Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu

Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.

Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.

Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.

“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.

Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar

Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.

U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.

Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.

 

Continue Reading

Ekonomija

Regionalni vodovod – od gubitka do rekorda

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u periodu od juna 2021. do juna 2025. godine prošao transformaciju od preduzeća opterećenog višemilionskim dugovima do finansijski stabilne kompanije sa rekordnom dobiti, saopšteno je iz ovog državnog preduzeća.

Na 57. sjednici Odbora direktora usvojena je završna informacija o poslovanju za pomenuti period, a iz Regionalnog vodovoda poručuju da „ostvareni rezultati nedvosmisleno potvrđuju transformaciju preduzeća, koje je od gubitaka i nelikvidnosti 2020. godine, za svega četiri godine postalo jedan od najupečatljivijih primjera uspješnog i odgovornog upravljanja u crnogorskom javnom sektoru“.

Kako navode, ključ uspjeha bio je „profesionalan, stručan i principijelan odnos članova Odbora direktora prema misiji i viziji preduzeća“.

U saopštenju se podsjeća da je „od juna 2021. godine, kada je Zoran Lakušić preuzeo upravljačku funkciju predsjednika Odbora direktora, Regionalni vodovod bio opterećen višemilionskim dugovima i poslovao je sa gubitkom“. Četiri godine kasnije, bilježi se „gotovo tri miliona eura neto dobiti“, dok je „od gubitka iz 2020. godine, koji je iznosio skoro 200 hiljada eura, Regionalni vodovod dostigao stabilnu i održivu profitabilnost“.

Rast prihoda, kako tvrde, ostvaren je „uz očuvanje stabilnosti cijena vode“. Korekcija cijena bila je „pažljivo odmjerena, bez većih negativnih efekata po krajnje korisnike, a u funkciji dugoročne održivosti sistema“.

Posebno se izdvaja podatak da je „otplaćeno više od 21,3 miliona eura naslijeđenih obaveza, čime je Regionalni vodovod značajno oslobođen dugogodišnjih kreditnih aranžmana“. Uz to, „iz dobiti je uplatio iznos od skoro pola miliona eura Vladi Crne Gore u državni budžet, po prvi put u svom poslovanju“.

U saopštenju se naglašava i da predsjednik Odbora direktora „tokom cijelog mandata nije koristio pravo na dnevnice, posebne naknade za rad u komisijama i radnim tijelima, niti karticu za reprezentaciju“.

Politika zapošljavanja, kako navode, bila je „temeljena isključivo na stvarnim potrebama radnog procesa, u skladu sa tehnološkim i organizacionim zahtjevima, bez kadrovskog uvećanja koje bi izlazilo iz okvira racionalnog i odgovornog upravljanja“.

Iz Regionalnog vodovoda poručuju da njihovi rezultati „pokazuju da državna preduzeća mogu poslovati profesionalno, odgovorno i sa milionskom dobiti“.

Dodaju i da su „upravljanje i postignuća Regionalnog vodovoda i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića više puta pohvaljena na sjednicama Vlade Crne Gore“.

Kako ističu, „ostvareni rezultati i rekordne isporuke vode ne bi bili mogući bez istorijskog iskoraka – zaustavljanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre“, čime je, navode, poslana snažna poruka da se „odlučnom i odgovornom akcijom mogu zaštititi ključni prirodni resursi i obezbijediti održiv razvoj“.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto