Politika
Kralj kriptovaluta pismom uzdrmao izbornu kampanju u Crnoj Gori
Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tvrdi da je on policiji prijavio uhapšenog kralja kriptovaluta Do Kvona, a da su optužbe tog južnokorejskog državljanina na njegov račun – politička ujdurma pred parlamentarne izbore 11. juna.
Spajić je to rekao odgovarajući na pitanje o navodnim vezama s uhapšenim Južnokoreancem, u Crnoj Gori optuženom za falsifikovanje isprava.
Prema nezvaničnim informacijama, Do Kvon je na adrese više državnih zvaničnika poslao pismo u kome navodno u negativnom kontekstu pominje Spajića.
“Sa sadržajem pisma sam upoznao ministra pravde i uputio ga nadležnom tužilaštvu. To je sve što je u mom domenu. Van toga nemam specijalni komentar. Neću da se bavim sadržajem pisma. Samo da kažem zbog građana, ovdje se ne radi o dripcu ili nekom narkomanu sa Zabjela ili drugog dijela Crne Gore, ovdje se radi o čovjeku za kojeg postoje optužbe, da je pronevjerio 40 milijardi dolara i kojeg traže nadležni organi SAD-a, Južne Koreje i za koga je posebno zainteresovan FBI-a”, kazao je Abazović u Nikšiću.
Smatra da dovođenje takvog čovjeka u kontekst sa bilo kim u Crnoj Gori, posebno na javnoj sceni, nije dobro, budući da se radi o licu sa potjernice.
Spajić je kazao da su svjetski poznati članovi blokčejn (blockchain) zajednice, koje je doveo u Crnu Goru da razvijaju IT tehnologiju i projekte, prijavili Do Kvona ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću.
“Čim smo saznali da je u Crnoj Gori, jer je on jedan od ljudi koji su svojom prevarom bacili sjenku na cijelu kripto zajednicu. Do Kvon je prevarant koji je prevario milione ljudi, uključujući i moje prijatelje i kompaniju u kojoj sam radio, kad smo još rane 2018. investirali u ovaj projekat, zbog čega smo imali i posebnu satisfakciju da ga prijavimo čim smo saznali da se krije u Crnoj Gori, a da ga privatni avion čeka da ide u Dubai”, rekao je Spajić.
Lider PES tvrdi da je nakon toga, s premijerom Abazovićem i ministrom Adžićem, posjetio “te savjesne članove blokčejn zajednice na kampu koji su organizovali u Crnoj Gori”.
Abazović je ovo negirao ukazujući da Milojko Spajić, nije prijavio državljanina Južne Koreje Do Kvona ministru unutrašnjih poslova.
“Osim ako se radi o informaciji koju je Spajić malo proširio i rekao je da uz pomoć nekih ljudi iz blokčejn zajednice koji su bili na Luštici, da su dali neke informacije. Druga informacija koja je sporna je da li je Spajić imao kontakte sa njim, jer je čovjek na potjernici, mislim da nije dobro ako je tako”, dodao je Abazović.
Spajić je konstatovao da je još prije par sedmica obaviješteni o “scenariju” – “da će pokušati da povežu nas i Do Kvona”.
“A jedina veza je da je sve nas prevario i da smo ga sa zadovoljstvom prijavili da ne pobjegne iz Crne Gore, u koju je misteriozno ušao. Upravo zbog ovakvih situacija smo i inicirali donošenje zakona da bi zaštitili potrošače od prevara, a omogućili rad poštenim članovima zajednice”, rekao je Spajić.
Član Predsjedništva PES-a Andrej Milović, saopštio je sinoć da je prije mjesec “detaljno obavijestio” Spajića da “nekoliko političkih oponenata, zajedno s advokatom kotorskih klanova, pomognuti od strane bliskih medijskih djelatnika, kreiraju novu prljavu aferu kojom će bjekstvo Do Kvona iz susjedne države predstaviti kao da je isti došao u Crnu Goru na poziv Spajića”.
“Iako Spajić ne kontroliše crnogorsku granicu i sektor bezbjednosti, koji je trebalo već tada da uhapsi Do Kvona. Dogovor koji je napravljen he da se Do Kvon pusti da se brani sa slobode. A, s druge strane, da advokat klanova, odavno poznat po svojim malverzacijama, kojem je naručilac ovog posla obećao mjesto ministra pravde, izdejstvuje da Do Kvon poveže Spajića s njim”, tvrdi on.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević, saopštio je sinoć da su za čitav izborni proces zabrinjavajuće navodne veze Spajića sa Do Kvonom.
“Ne želim da ulazim u konstrukcije da li je to pismo istinito ili nije istinito, ali unio je dovoljno uznemiravanja u crnogorsku javnost iako je prošlo nekih sat od kada su se pojavili ti navodi… Ako su tačne spekulacije… da je Kvon finansirao Pokret Evropa sad za vrijeme lokalnih izbora, za vrijeme predsjedničkih izbora, evo i sad za vrijeme parlamentarnih izbora treba da se oglasi i Jakov Milatović novoizabrani predsjednik države, jer to je nešto što opterećuje čitav jedan izborni proces koji smo gotovo priveli kraju”, rekao je Knežević za Televiziju Prva.
Iz PES-a su reagovali na izjavu Kneževića navodeći da manipuliše.
“Očigledno je velika nervoza zbog malih procenata kad je Milan Knežević spao na to da mu zadnja nada bude osumnjičeni za prevaru, te za kratkoročne potrebe iznajmljeni Kvon. Jeftini pokušaj da se na montiranom iskazu gradi senzacionalno otkriće jednako je efikasan koliko i optužbe oko obveznica, zahvaljujući kojima su građani bili permanentno manipulisani”, navodi PES u saopštenju.
Do Kvon i drugi državljanin Južne Koreje Hond Čan Jun uhapšeni su krajem marta na podgoričkom aerodromu, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo ih je da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.
Osnovni sud 2. juna ponovo je prihvatio njihov predlog da se uz jemstvo od po 400.000 eura brane sa slobode, a tog dana advokat Branko Anđelić otkazao im je punomoćje – zbog neslaganja sa “političkim kontekstom tog predmeta”.
“Ne nalazeći dogovor oko strategije dalje odbrane u estradicionom postupku, nisam prihvatio da nastavim sa odbranom kakvu su zahtijevali advokati iz Amerike, jer moj poziv mora ostati profesionalan bez izlaska iz okvira krivičnog postupka. Neprihvatajući da se za klijenta borim preko medija, upozorio sam advokate iz Amerike da ću o njihovom postupanju obavijestiti njihovu komoru, sa dokazima o njihovim radnjama”, rekao je Anđelić listu nakon što je Do Kvonu i Čan Junu otkazao punomoćje.
Tu dvojicu državljana Južne Koreje čeka i ekstradicioni postupak, jer ih Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države traže zbog kriminalnog udruživanja, a Do Kvona, takozvanog “kralja kriptovaluta” sumnjiče i za prevaru od 40 milijardi dolara, poslije kraha tera i luna tokena prošle godine.
Do Kvon je mjesecima prije hapšenja u Podgorici luksuzno živio u elitnom beogradskom naselju Dedinje, a u Srbiji je čak imao i registrovanu kompaniju. U Beogradu je viđen kako se vozi skupocjenom limuzinom, a koristio je i društvene mreže. Da neprijatnost za Srbiju bude veća, on je stanovao u blizini zgrade gdje živi načelnik beogradske policije Veselin Milić, navodili su srpski mediji.
Milović: Kreatorima afere stiže faktura na naplatu
Milović navodi da se desio scenario o kom je prije mjesec dana obavijestio Spajića.
“Do Kvona, koji je nudio milion eura onome ko mu omogući da se brani sa slobode, puštaju da se brani sa slobode, advokat izvlači od njega sve što je traženo, potom varaju i samog Do Kvona, čim im je sve potpisao što su tražili, vraćaju ga u zatvor iako je branjenje sa slobode trebalo da rezultira njegovim bjekstvom na koje bi se zažmurilo zbog političke pomoći pred izbore. Na kraju, ipak, uspijevaju da bude pušten, ali u kućni pritvoru, u stanu advokata. Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, ANB-a i pravosuđa”, naglasio je.
Milović tvrdi da su im “savjesni ljudi iz sistema i van njega još tada dostavili cijelu šemu lica i zadataka koje imaju u ovoj aferi”.
“Faktura na naplatu kreatorima ove afere će stići poslije izbora, za svu ovu prljavu igru koju igraju, jer ljudi spremni na ovo, ne mogu biti naši partneri”, poručio je.
Politika
Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić
“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.
Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.
“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.
Politika
Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku
Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.
Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).
Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.
U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.
Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.
Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.
Politika
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.
Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.
“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”, kazala je Božović.
-
Sport3 дана ranijeMia Ulićević za Portal Zeta: Ljubav prema igri i predan rad prave rezultate
-
Zeta6 сати ranije“Magična kašika” pobjednik druge “Raštanijade” u Zeti
-
Priroda i društvo22 сата ranijeNa karnevalu u Kotoru spaljen Miron Tribulus zvani Pirun: Pomutio i vlast i opoziciju
-
Hronika3 дана ranijeVesni Bratić ukinut pritvor
-
Hronika3 дана ranijeApelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu za “državni udar”
-
Zeta3 дана ranijeUspješno realizovani projekti NVO uz podršku Opštine Zeta
-
Sport2 дана ranijeJuniori „Miloša Stankovića“ među najboljima – medalje na državnom prvenstvu
-
Sport3 дана ranijeĐe ste petkom popodne?


