Politika

Avgustovska većina nastavila sa praksom DPS-a “jedan zaposleni, četiri glasa”

Crna Gora već deset godina nema nedvosmislen odgovor na pitanje – da li je bilo zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe u poznatoj aferi “Snimak”. Prvi članak u toj aferi, gdje je citirana čuvena formula “jedan zaposleni, četiri glasa”, pojavio se 15. februara 2013. godine, u novinama “Dan”, ali sve do danas crnogorske institucije nijesu procesuirale bilo koga zbog eventualnih zloupotreba.

Bivša opozicija, sada vlast, godinama je tražila utvrđivanje krivične i političke odgovornosti u aferi “Snimak”, dok je sada opoziciona Demokratska partija socijalista (čiji su funkcioneri na snimicima) odbacivala sve optužbe.

Bez obzira što je Brisel u izvještajima o napretku Crne Gore zahtijevao sudski i politički epilog afere “Snimak”, događaji su otišli u pravcu tako da se ovdje vjerovatno neće sudski utvrđivati da li je DPS Crne Gore zaista zloupotrebljavala državne resurse u cilju ostvarivanja povoljnog izbornog rezultata.

Na sceni su umjesto toga najčešće dominirala politička ubjeđenja, prema kojima je ranija opozicija bila sigurna da je afera “Snimak” jasan dokaz organizovane zloupotrebe državnih resursa, dok je DPS tvrdio da je afera “Snimak” iskonstruisana.

Danas kada vlast ne čini DPS svjedoci smo nastavka radnji koje su obelježile aferu “Snimak”, praksa “posao za glas” nastavljena je po širini i po dubini a sprovode je oni koji su 30 godina pričali suprotno i 30. avgusta osvojili vlast.

MANS: Uoči izbora ove godine sklopljeno preko 12 hiljada ugovora o zapošljavanju

Od početka izbornih kampanja za predsjedničke i parlam. izbore zaključeno je preko . ugovora o zapošljavanju. Prednjače zaposlenja u obrazovanju i zdravstvu ukazuje MANS. Tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne izbore, u državnoj upravi je radni angažman pronašlo blizu 6300 lica, a ukupan broj ugovora koji je zaključen do 1. juna je prešao 12 hiljada, pokazuju podaci koje su državne institucije dostavile Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).

Zvanični podaci o zapošljavanju tokom izbornih kampanja koje je analizirao MANS pokazuju da je više od polovine ugovora sklopljeno na određeno vrijeme, blizu 30% se odnosni na ugovore o djelu, 8% na ugovore o dopunskom radu, dok ostatak otpada na ostale vrste ugovora o radnom angažovanju.

Od svih zaključenih ugovora, 45% njih se odnosio na angažovanje lica u trajanju od mjesec dana, na period od dva do šest mjeseci je sklopljeno tek 5% ugovora, na neodređeno oko 4% dok se 44% ugovora odnose na konkretnu aktivnost, bez definisanog vremena trajanja.

Više od polovine zaključenih ugovora se odnose na angažovanje lica u oblasti obrazovanja, pa je tako 3250 lica od početka kampanje zasnovalo neku vrstu radnog odnosa u obrazovnim institucijama. Pojedinačno najviše ugovora je zaključila predškolska ustanova “Đina Vrbica”, čak 217. U sektoru obrazovanja se tokom izborne kampanje najčešće zapošljavalo ugovorima na određeno (49% od svih ugovora) i to na period od mjesec dana (43% od svih ugovora).

Na drugom mjestu po broju zaključenih ugovora je sektor zdravstva gdje je zaposljenje tokom izborne kampanje našlo 1076 lica, kroz zaključivanje 1477 ugovora. Pojedinačno je najviše zaposlio Klinički centar Crne Gore i to 280 lica. Za period od početka izbornih kampanja ove godine Klinički centar je zaključio 318 ugovora i to uglavnom na određeno. Osim Kliničkog centra, veliki broj ugovora su zaključili o Opšta bolnica Kotor (141) i Opšta bolnica Bijelo polje (128).

Kada su u pitanju opštine koje su ASK-u dostavljale podatke o zapošljavanju tokom izbornih kampanja, zaposlenje je našlo 668 lica, kroz zaključivanje 873 ugovora. Po broju angažovanih i zaključenih ugovora prednjače JU “Narodna biblioteka Budve” koja je zaposlila 46 lica kroz 57 ugovora, zatim Služba zaštite i spašavanja Nikšić sa 45 ugovora, Opština Nikšić sa 44 ugovora i Nikšićko pozorište sa 39.

U različitim državnim upravama je kroz 509 ugovora od početka godine zapošljeno 433 lica, a najveći broj ugovora su sklopili Monstat (144) i Uprava za šume (103), slijede Uprava za inspekcijske poslove (92) i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (59)

U sektoru kulture je od početka izbornih kampanja ove godine radni angažman pronašlo 291 lice kroz zaključivanje 477 ugovora. Najveći broj zaključenih ugovora je imao Muzički centar Crne Gore (209 ugovora), zatim Herceg fest (124) i Crnogorsko narodno pozorište (64).

Kada su u pitanju ministarstva, od početka kampanje sklopljena su ukupno 264 ugovora, putem kojih je angažovano 235 lica. Najveći broj ugovora je sklopilo Ministarstvo odbrane (47 ugovora), zatim Ministarstvo javne uprave (43), te Ministarstvo evropskih poslova (24).

Iako Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nameće ograničenja u zapošljavanju tokom izborne kampanje, zvanični podaci pokazuju da se nije odmaklo od prakse koju je uspostavila bivša vlast, te da i dalje postoji prostor za sumnju da se zapošljvanje u zamjenu za glas i dalje koristi kao mehanizam pritiska na birače.

Ovoliki broj zaključenih ugovora o zapošljavanju u samo nekoliko mjeseci izbornih kampanja za predsjedničke i parlamentarne izbore svjedoči o potpunom odsustvu bilo kakve meritokratije, ali i kapaciteta nadležnih institucija da ograniče samovolju partija izvršne vlasti u namjeri da se zloupotrijebe državnih resursi.

Kompletni podaci o zapošljavanju u državnoj upravi tokom kampanje za predsjedničke i parlamentarne izbore su dostupni na: https://www.cistakampanja.me/predizborno-zaposljavanje-podaci-ask-a/

Sledeće

Kralj kriptovaluta pismom uzdrmao izbornu kampanju u Crnoj Gori

Ne propustite

Živković: Nakon pobjede na izborima pokrenućemo Zetu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Radičević: Perić da provjeri dokumentaciju kolektora u Botunu

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević ocijenio je da je izvještaj o radu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića jednako transparentan kao i prethodni izvještaji gradske uprave.

“Iz razloga što postoji namjera da se stvara utisak kako je za vrijeme gradonačelnika Mujovića bilo netransparentno rukovođenje glavnim gradom, naglašavam da su izvještaj o radu gradonačelnika, kao i ostali materijali javno objavljeni ove godine kao i prethodne, a dovoljno je ući na sajt Glavnog grada i Skupštine i uvjeriti se”, naveo je Radičević.

Radičević se osvrnuo i na izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Botunu.

„U međuvremenu očekujemo od predsjednika Skupštine Glavnog grada gospodina Srđana Perića da provjeri svu dokumentaciju u vezi izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Botunu, a zbog navoda i interesovanja dijela javnosti odgovori da li je u postupku realizacije ovog projekta bilo nekih spornih ili koruptivnih radnji”, zaključuje Radičević.

Politika

Ivanović: I arbitraža opcija ako ne bude dogovora između Crne Gore i Hrvatske

Crna Gora i Hrvatska blizu su dogovora u mnogim otvorenim pitanjima a za ona za koje se ne može postići biliteralni sporazum opcija je i međunarodna arbitraža.

To je za Newsmax Balkans televiziju saopštio potpredsednik Vlade Crne Gore zadužen za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović.

Hrvatska već duže blokira Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 zbog više neriješenih pitanja. Lista očekivanja Zagreba je duga a nedavno je hrvatski premijer Andrej Plenković tokom boravka na Samitu EU- Zapadni Balkan podsjetio na te zahtjeve.

Zvanični Zagreb traži odštetu za zatočenike logora Morinj, koji je bio aktivan oko deset mjeseci u Boki Kotorskoj, procesuiranje ratnih zločina, kao i vraćanje broda Jadran i rješavanje granice na poluostrvu Prevlaka.

Ivanović navodi da pitanja koja je naveo premijer Hrvatske nijesu ništa novo.

“Ogromna većina njih je prisutna više od 20 ili 30 godina. Ali ono što se dešavalo jeste da su neke prethodne crnogorske Vlade pokušavale da se ne bave tim otvorenim pitanjima”, kazao je Ivanović u emisiji Dijagnoza Newsmax Balkans televizije.

Dodao je da iako se govori o blokadi pregovora, Crna Gora ne bi zatvorila 16 poglavlja da Hrvatska blokira taj proces.

“Hrvatska je podržala zatvaranje svih poglavlja dosad kao i formiranje Radne grupe za izradu predpristupnog ugovora o članstvu Crne Gore. Na čekanje je stavljeno Poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku. U razgovorima sa Hrvatskom mislim da će se brzo iskristalisati određena rješenja. Odnosno mogu reći da je za veliki broj pitanja rješenje praktički na dohvat ruke, samo je potrebno da se usaglese neke finese kako bi obje strane bile zadovoljne”, naveo je Ivanović.

Upitan da li obje strane mogu biti zadovoljne ako samo po pitanju broda Jadran i Hrvatska i Crna Gora ne odustaju od stava da je brod u njihovom vlasništvu, Ivanović je naveo da se u sličnim razgovorima može doći do nekog bilateralnog rješenja.

“Naravno da svi žele da bude na obostrano zadovoljstvo, naravno nekad se to i ne desi. Ali, ako ne dođete do bilateralnog rješenja koje je obostrano prihvatljivo vi možete doći do toga da se obratite i nekom elementu međunarodnog posredovanja. Da li je to sud ili abritraža, ili tzv. dobre usluge, postoji više instrumenata. Ako se dvije strane dogovore da se obrate trećoj strani onda se i to smatra dogovorom”, naveo je Ivanović.

Ne kaže, kako je dodao, da se riješiti sva pitanja u bilateralnim razgovorima “već je moguće da ćemo za neka, ukoliko ne dođe do obostrano prihvatljivih rješenja, ići na međunarodne instrumente”.

Smatra i da ne treba ni s jedne ni sa druge strane podizati tenzije ni uzbunjivati javnost.

“Razgovori dvije države koji idu u dobrom smjeru trebalo bi da se tako i nastave”, naveo je Ivanović.

O logoru Lora treba govoriti

Jedno od pitanja koje opterećuje odnose dvije države jeste i splitski logor „Lora 3“ u kojem je nakon više dana brutalnog mučenja stradalo 14 rezervista nikšićko-šavničke grupe, dok je jedan preživjeli vojnik stradao nekoliko mjeseci nakon puštanja na slobodu od posljedica mučenja.

Iz Vlade Crne Gore je nedavno saopšteno da će se pitanje obeštećenja porodica žrtava logora uskoro riješiti.

Ivanović je naveo da pozdravlja što se u crnogorskoj javnosti dosta govorilo o logoru Lora, jer to često nije bio slučaj.

“Mislim da se o njemu (logoru Lora prim. aut) treba govoriti. Ono što su Vlada i parlamentarna većina odlučile jeste da postoji makar neka kompenzacija za žrtve i njihove porodice iako ne možemo reći da postoji neko zadovoljenje pravde. Ali, svakako sa naše strane treba postoji određeni vid kompenzacije, jer je ova država, bez obzira ko je tad bio na vlasti, poslala vojnike na ratište”, zaključio je Ivanović.

Politika

Knežević: Bolje biti i narkoman nego bot PES-a

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, oštro je kritikovao, kako tvrdi, „botove i mimere“ Pokreta Evropa sad (PES), optužujući ih za višednevne napade na njega i njegovu porodicu putem društvenih mreža.

Gostujući u emisiji „Fakti“ na Adria televiziji, Knežević je kazao da su se pojedinci posljednjih dana intenzivno bavili njime i članovima njegove porodice.

„Želim samo ovim mimerima i botovima PES-a da izjavim saučešće jer su se stvarno trudili posljednjih 15 dana pljujući po meni i po mojoj porodici na svaki mogući način. I da im kažem, ima li što grđe nego biti bot i mimer Milojka Spajića i Saše Mujovića. Zamislite da primate platu zato što pljujete, recimo, po Milanu Kneževiću i po njegovoj porodici“, naveo je lider DNP-a.

Knežević je kazao da su njegovi politički protivnici uzalud pokušavali da utiču na njega kroz kampanju na internetu.

„Izgoreše nesrećnici internet i one tastature na telefonima i na kompjuterima pljujući po meni. Pa ljepše je biti narkoman nego biti bot i mimer PES-a ili bilo koga drugoga“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, u takvim aktivnostima nijesu učestvovali samo simpatizeri PES-a.

„Nisu samo mimeri PES-a, bilo je mimera i iz ostalih struktura. Ako misle da su postigli svoj cilj, ja sam ih danas i juče i prethodnih dana u potpunosti razuvjerio“, kazao je Knežević.

On je dodao da Demokratska narodna partija neće mijenjati svoje političke stavove pod pritiskom komentara na društvenim mrežama.

„Ako su projektovali da Milan Knežević i Demokratska narodna partija mogu da promijene mišljenje zbog desetak zaludnjaka koji pišu za 500 ili 600 eura po internetu i za to rade još u državnoj upravi, onda neka građani cijene koliko mi i za šta plaćamo botove“, zaključio je Knežević.