Politika

Vuksanović Stanković poziva Đukanovića da raspusti parlament

Kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) za predsjednicu Crne Gore, Draginja Vuksanović Stanković, kazala je da očekuje da aktuelni predsjednik države Milo Đukanović u četvrtak raspusti parlament i raspiše vanredne parlamentarne izbore.

Vuksanović Stanković je u intervjuu agenciji MINA kazala da Đukanović ne može da kalkuliše i da ga na to obavezuje Ustav.

„Pozivam Đukanovića i očekujem da će iskoristiti Ustavom utvrđene nadležnosti i u četvrtak raspustiti parlament i sjutra dan zakazati vanredne parlamentarne izbore“, navela je Vuksanović Stanković i dodala da “agonija” sa Vladom Dritana Abazovića mora biti završena.

Ona je rekla da bi, da je bila predsjednica države, raspustila Skupštinu u decembru i da će, ako to ne uradi Đukanović, uraditi ona ako pobijedi na izborima 19. marta.

Vuksanović Stanković je kazala da ne želi da razmišlja o novim vladama jer to nije produkt volje građana, navodeći da samo razmišlja o izlasku iz političke krize.

Ona je istakla da će rezultati predsjedničkih i parlamentarnih izbora opredijeliti dalji put Crne Gore.

„Da li ćemo ići stranputicom i kliziti u neke velikodržavne, velikosrpske i kleronacionalističke projekte gdje će Crna Gora potpuno da izgubi identitet, ili ćemo ići ubrzanim procesom evropskih integracija“, kazala je ona.

Vuksanović Stanković je kazala da je ubijeđena da ulazi u drugi krug i da pobjeđuje na predsjedničkim izborima.

Ona je istakla da će, kao predsjednica države, učiniti sve da ispuni prioritete, ali da neće dozovoliti da bilo ko udari na Crnu Goru i temeljne vrijednosti zaštićene Ustavom.

Ona je navela da je od svih drugih kandidata razlikuje to što Crnu Goru osjeća iz srca.

Upitana na osnovu čega će, ako ne uđe u drugi krug, SDP donijeti odluku o eventualnoj podršci nekom od kandidata, Vuksanović Stanković je kazala da sigurno ulazi u drugi krug i da pobjeđuje na predsjedničkim izborima.

„To je jedini garant opstanka suverinističke, građanske, multietničke i antifašističke ideje. Sve drugo se dovodi u pitanje. Čvrsto stojim pri stavu da ulazim u drugi krug, da pobjeđujem“, rekla je ona.

Vuksanović Stanković je istakla da vjeruje da žene znaju da najbolje riješe probleme za dobrobit čitave zajednice.

Ona je kazala da je razgovarala sa rukovodstvom manjinskih partija i ocijenila da zaslužuje podršku manjinskih naroda.

„Vjerujem da će biračko tijelo manjinskih naroda meni dati punu podršku“, rekla je Vuksanović Stanković.

Ona je istakla da planira da funkciju predsjednice države obavlja u punom kapacitetu, što podrazumijeva nespojivost funkcije predsjednice države sa partijskim.

„To znači da mojim izborom na funkciju predsjednice prestaju sve moje partijske funkcije“, rekla je Vuksanović Stanković i dodala da to znači da kao predsjednica u tom momentu ima kredibilitet, sa kojim može da pozove političare i krene u dijalog kako bi se izašlo iz krize.

Kako je kazala, na dijalog bi pozvala sve političke subjekte, bez obzira na različitosti u političkim mišljenjima, kako bi se svi okrenuli Crnoj Gori.

„Treba da svi shvatimo da nam je Crna Gora jedina država. Ja drugu domovinu nemam, niti dvojno državljanstvo. Moja jedina država je Crna Gora“, rekla je Vuksanović Stanković.

Ona je poručila da zna da građani, koji su istinske patriote i koji Crnu Goru iskreno nose u srcu, koji nikada nijeste kalkulisali sa nacionalnim interesima, nećete imati dilemu i da će joj pružiti podršku.

„Moj ulazak u drugi krug je jedina garancija pobjede suverenističke, građanske, proevropske, prozapadne i antifašističke Crne Gore“, zaključila je Vuksanović Stanković.

Slične teme:Crna gora draginja vuksanović stanković kandidat za predsjednika predsjednički izbori

Sledeće

Krivokapić: Mandić i Đukanović dogovorili TV duel da bi ojačali jedan drugog

Ne propustite

Andrija Mandić poziva na ujedinjenje za obnovu Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Miloš Medenica uzdrmao Vladu, traži se odgovornost za njegovo bjekstvo

Nestanak Miloša Medenice nakon izricanja presude izazvao je snažne reakcije u vrhu izvršne vlasti i otvorio pitanje odgovornosti institucija zaduženih za sprovođenje sudskih odluka. Kako je moguće da osuđeni organizator kriminalne grupe izbjegne privođenje neposredno nakon presude dok se nalazio u kućnom pritvoru.

Premijer Milojko Spajić poručio je da je informacija o nedostupnosti Medenice nadležnim organima za njega „neprihvatljiva“, podsjećajući da je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je počinila brojna krivična djela u Crnoj Gori. Spajić je najavio da će već večeras inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i resornim ministrom, kako bi se utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da će se odazvati sastanku i naglasio da očekuje prisustvo ministra pravde, predstavnika sudstva i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. „Direktor Uprave policije i ja se uvijek odazivamo pozivima na sastanke“, poručio je Šaranović, ističući potrebu pune institucionalne koordinacije.

Prema informacijama iz pravosuđa, Viši sud u Podgorici ima dalju nadležnost u ovom slučaju, s obzirom na to da je Miloš Medenica od noćas nedostupan nadležnim organima. Sud je sada na potezu da odluči o eventualnom izdavanju naloga Upravi policije Crne Gore za raspisivanje potjernice.

Medenica je danas osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, ali se, budući da se branio sa slobode, nije pojavio na izricanju presude. Sudija Vesna Kovačević je tokom čitanja presude navela da se Medenici odmah određuje pritvor do pravosnažnosti odluke. Policijski službenici su po naredbi suda otišli na adresu koju je Medenica prijavio, ali ga tamo nijesu zatekli.

Sledeći koraci očekuju se od suda, koji ima ovlašćenje da naloži raspisivanje potjernice, prvo na nacionalnom, a potom i na međunarodnom nivou putem Interpola.

Politika

Miloš Medenica u bjekstvu

Službenici Uprave policije tragaju za Milošem Medenicom, koji je danas prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora.

Prema nezvaničnim informacijama iz te institucije, službenici su tokom redovne provjere Medenicu zatekli noć uoči izricanja presude u objektu stanovanja, dok večeras nije bio na istoj adresi.

U podgoričkom Višem sudu, danas u 14 časova počelo je izricanje presude kriminalnoj grupi kojom je, kako piše u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, on rukovodio, a čiji je član navodno bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Nakon osuđujuće presude, sud je Milošu Medenici odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

Miloš Medenica pušten je iz pritvora 17. oktobra 2025. godine, kada mu je određen kućni pritvor.

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti