Politika
URA želi Bečića za predsjednika Crne Gore
Građanski pokret URA na izborima će podržati predsjedničkog kandidata Demokrata Aleksu Bečića. Saopštio je to lider URE Dritan Abazović, na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Demokratske Crne Gore. Odluku o podršci Bečiću donio je Glavni odbor GP URA. Bečić je kazao da je siguran u pobjedu na predsjedničkim izborima.
“Bilo je nesuglasica i neprimjerenih riječi, ali definitivno glavni razlog za podršku je to što je Bečić dugo vodio borbu za demokratizaciju i to se mora cijeniti. Mislimo da je on idealan kandidat za predsjednika i da će tu instituciju uzdići za ponos Crne Gore”, rekao je Abazović.
On je kazao da Bečiću želi puno uspjeha 19. marta i u drugom krugu.
“Uvjek će imati u nama prijatelja” poručio je Abazović i kazao da je cilj okupljanje građanskih snaga u Crnoj Gori. Kazao je i da je moguće povezivanje sa drugim snagama koje dijele slične vrijednosti.
“Mi želimo da pravimo osovinu. Da su se građanske snage objednile prije predsjedničkih izbora imali bi jednog kandidata i jedan krug. Ovako će se za dvije nedjelje produžiti neizvjesnost i 2. aprila će Crna Gora dobiti novog predsjednika – Aleksu Bečića”, kazao je Abazović.
Bečić je poručio da odluka GP URA da ga podrži na izborima potvrđuje da imajz najširu podršku građanskih struktura.
“Ova podrška je znak da sigurno ulazimo u drugi krug, ali i da pobjeđujemo”, kazao je Bečić.
I on priznaje da su Demokrate i GP URA početkom 2021. godine imali nesporazume.
“Nesporazume izvan granica dozovoljenog, ali to je normalno kad je u pitanju konfrontacija političkih subjekata, ali kad je u pitanju Crna Gora konfrotacija neće biti, toga filma nećete gledati”, kazao je Bečić.
Na izborima će, osim Bečića, učestvovati lideri Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
U izbornoj trci su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.
Predsjednički izbori biće održani 19. marta.
Politika
Mujović: Država mora pokazati odlučnost nakon vandalizma u Botunu
Država i nadležni organi moraju pokazati odlučnost i adekvatno reagovati na slučaj paljenja mašine na gradilštu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je za Portal RTV Podgorica kazao da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.
“Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes”, rekao je Mujović.
Prema njegovim riječima, to što se desilo u Botunu primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju.
To je, kako je kazao Mujović, loš primjer i ne smije da se dešava.
“A pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju“, dodao je Mujović.
On je pozvao nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom.
“Projekat neće biti zaustavljen, ali da se ne bi pitali koji je sljedeći naum neodgovornih i nedobronamjernih moramo sada pokazati reakciju“, poručio je Mujović.
Mašina na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zapaljena je rano jutros, a iz preduzeća “Vodovod i kanalizacije” kazali su da je slučaj prijavljen policiji.
Politika
U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji
Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.
Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.
Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.
Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.
Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.
Politika
Otpadne vode Podgorica: Gradilište u Botunu nije prostor za slobodno kretanje neovlašćenih lica
Nadzor izgradnje je, povodom najavljenih okupljanja i sjutrašnjih protesta na lokalnom putu u neposrednoj blizini sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, pozvao građane, organizatore, nadležne službe i organe da “prioritet bude bezbjednost ljudi.”
Podsjećaju da je riječ o aktivnom građevinskom gradilištu na kojem je, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i pratećim pravilnicima, prisustvo dozvoljeno isključivo ovlašćenim licima.
Napominju da gradilište nije javni prostor, niti zona predviđena za slobodno kretanje.
„Važno je da građani poštuju zakon, bezbjednosne procedure i uputstva nadležnih organa, i da se ne približavaju gradilištu bez neophodnih ovlašćenja. Na terenu su trenutno u toku intenzivni zemljani radovi, uključujući iskope dubine pet i više metara, kao i rad teške građevinske mehanizacije”, upozorila je kompanija “Fichtner”, koja vrši stručni nadzor na projektu, a kako je saopštilo preduzeće “Otpadne vode Podgorica”.
Ističu da se svi radovi na gradilištu izvode u skladu sa važećim propisima i pod punim mjerama zaštite i bezbjednosti na radu, uz strogo kontrolisan pristup isključivo ovlašćenim licima.
“Neodgovorno i nekontrolisano kretanje u blizini gradilišta može dovesti do ozbiljnih povreda, ugrožavanja života prisutnih lica, ali i zaposlenih na gradilištu”, piše u saopštenju.
-
Kolumne4 дана ranijeВук Бачановић: Ко се боји Принципа слободе?
-
Hronika23 сата ranijeZapaljena mašina na gradilištu kolektora u Botunu, sumnja se da je bačen Molotovljev koktel
-
Hronika13 сати ranijeUprava policije: Požar na gradilištu u Botunu podmetnut
-
Zeta16 сати ranijeZaštitari na gradilištu u Botunu prijavili prijetnje bombom, Vujisić: To se graniči sa terorizmom
-
Hronika3 дана ranijeAcu Đukanoviću određen pritvor do 30 dana
-
Zeta3 дана ranijeOpština Zeta raspisala javni konkurs za finansiranje NVO projekata u 2026. godini
-
Zeta4 дана ranijeNoković: Uz građane Zete do kraja
-
Zeta2 дана ranijeKomunalna policija Opštine Zeta izdala 1.226 prekršajnih naloga vrijednih preko 708.000 eura


