Politika

Milatović: Abazović podržao Bečića zbog kratkoročnih interesa

Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović smatra da za njegov uspjeh na predsjedničkim izborima nema nikakvu važnost činjenica da je Građanski pokret URA zvanično podržao kandidatriru Alekse Bečiča (Demokrate) za najvišu funkciju u državi.

“Mislim da će, što god da uradio Dritan Abazović, najveći dio članstva i simpatizera URA, podržati mene kao predsjedničkog kandidata. To su poruke koje ja svakodnevno dobijam od njih. Imamo dobru energiju i siguran prolaz u drugi krug, a možda čak i pobjedu već 19. marta. To je jedna podrška koja dolazi u ovom trenutku upravo radi nekih možda vrlo kratkoročnih političkih interesa u kontekstu i rekonstrukcije upravo i Abazovićeve Vlade”, kazao je Milatović na predizbornom skupu u Tivtu.

Govoreći o verbalnom i pokušaju fizičkog napada na njega sinoć na Cetinju, on je istakao da su to „posljednji trzaji ovog sistema vrijednosti koji simbolizuje jedan prevaziđeni politički dinosaurus kakav je Milo Đukanović.“

“Znate kako – dinosauruse ćemo 19. marta ostaviti tamo gdje im je i mjesto, a to je prošlost i ostavićemo ih iza nas. Ovo što se zbilo na Cetinju je samo dodatni motiv da nastavimo našu borbu za pravedniju, ljepšu, ravnopravniju Crnu Goru svih nas. Ja sam oprostio tih nekih desetak građana Cetinja jer je Cetinje prije svega, simbol jedne lijepe i dobre Crne Gore, a što potvrđuje i lčinjenica da sam u međuvremenu dobio mnoge poruke podrške brojih Cetinjana”, rekao je Milatović, dodajući da je ono što se prethodne noći desilo u Prijestonici „jedna organizovana akcija od strane Đukanovića.

Sledeće

Đukanović: Mandić računa na amneziju građana, prihvatam poziv na duel

Ne propustite

URA želi Bečića za predsjednika Crne Gore

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Nakon ulaska u EU Crna Gora će imati novi Ustav

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da očekuje da će nakon pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora dobiti novi Ustav, koji će, kako je naveo, odražavati potrebe građana i okolnosti članstva u EU.

Podsjetio je da je Socijalistička Republika Crna Gora Ustav donijela 1974. godine, a da je nakon uspostavljanja SR Jugoslavije donesen i Ustav Republike Crne Gore.

“Tokom 2007, kada je proglašena nezavisnost, donijet je treći Ustav”, kazao je Mandić.

Mandić je uvjeren da će u budućnosti biti formirana Ustavotvorna skupština.

“Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore”, poručio je Mandić.

Raduje ga mogućnost da, kako navodi, nova Ustavotvorna skupština bude formirana nakon što Crna Gora postane članica EU.

Politika

Skupština podržala ustavne promjene: Prihvaćeni amandmani 17 do 21

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku.

Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici su raspravljali o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.

Ustavne promjene podržalo je svih 68 poslanika koji su glasali.

Bila je neophodna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa.

Takođe, poslanici su sa istim brojem glasova usvojili i Predlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana.

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.