Priroda i društvo
Više od pet miliona eura isplaćeno za dodatke za novorođenčad
Za januar i februar islaćeno je više od pet miliona eura po osnovu naknada za novorođeno dijete, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
“Pravo na naknadu za novorođeno dijete u iznosu od 900 eura odnosno 1.000 eura u januaru i februaru 2023. godine, ostvarila su 1.442 roditelja (usvojioca/staratelja/hranitelja), dok je njih 5.672 ostvarilo pravo na isplatu razlike po osnovu ovog prava, od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, preko centara za socijalni rad”, navodi se u saopštenju.
Ukupno obračunat iznos po osnovu ovog prava za januar 2023. kako navode je 2.571.717,65 eura, a za februar 2.998.244,04 eura, odnosno ukupno 5.569.961,69 eura za januar i februar 2023.
“Iznosi isplate razlike za roditelje koji su pravo ostvarili u prvoj polovini 2022. godine su: 783,37 eura, odnosno 860,02 eura po osnovu materijalnog obezbjeđenja, dok je roditeljima koji su naknadu ostvarili u drugoj polovini 2022. godine isplaćeno 773,22 eura, odnosno 847,84 eura po osnovu materijalnog obezbjeđenja”, navodi se u saopštenju.
Priroda i društvo
Predavanje Kalipso Nikolaidis o pristupanju Crne Gore EU u utorak na UCG
Institut za napredne studije Univerziteta Crne Gore (UCG) organizuje u utorak, 24. novembra, sa početkom u 12 časova, javno predavanje profesorice međunarodnih odnosa dr Kalipso Nikolaidis pod nazivom „Šta je za Evropu na kocki kada je riječ o pristupanju Crne Gore EU?“ („What’s at Stake for Europe with Montenegro’s Accession?“).
Događaj će biti održan u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore u Podgorici, a ulaz je slobodan.
Kako navode organizatori, u trenutku kada Crna Gora ulazi u završnicu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, predavanje će otvoriti pitanja o tome šta članstvo Crne Gore znači za budućnost EU, da li bi njeno pristupanje moglo označiti početak novog talasa proširenja i šta je za samu Evropu na kocki.
Kalipso Nikolaidis je dugogodišnja profesorica međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Oksfordu, a danas vodi katedru za globalna pitanja na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci. Prepoznata je po istraživanjima evropskih integracija, demokratije, političkog legitimiteta i budućnosti Evropske unije.
Nakon predavanja uslijediće diskusija sa publikom, koju će moderirati saradnik u istraživanju na Institutu za napredne studije dr Feđa Pavlović. Događaj će biti održan na engleskom jeziku, uz obezbijeđen simultani prevod.
Priroda i društvo
Krcunović: Cilj peticije je jednak status srpskog jezika u Evropskoj uniji
Peticija kojom se traži izjednačavanje statusa srpskog sa crnogorskim jezikom, u unutrašnjem poretku i u procesu pristupanja Evropskoj uniji, otvorila je raspravu o jezičkim pravima i političkoj pozadini inicijative.
Dokument je 16. novembra podnijet Ustavnom odboru Skupštine, a njegov inicijator, profesor dr Dušan Krcunović objašnjava šta ce očekuje od parlamenta.
“Cilj peticije je da srpski jezik bude jedan od jezika EU. Tako bi se izbjegao presedan da postanemo jedina članica u kojoj jezik većinske jezičke zajednice nema status jednog od zvaničnih jezika EU”, kazao je Krcunović za “Dan”.
U obrazloženju objavljenom na skupštinskom portalu predlaže se da parlament preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi uredio status srpskog jezika. Potpisivanje je otvoreno do 15. januara 2027. godine, a najavljeno je i upoznavanje predsjednika države sa peticijom.
Govoreći o dosadašnjoj komunikaciji sa partijama, Krcunović je naveo da će politički akteri imati priliku da iskažu svoj stav.
“Nismo imali priliku da tim povodom razgovaramo sa predstavnicima parlamentarnih stranaka, niti smo je tražili. Politički činioci će imati priliku da se odrede prema našoj inicijativi u kojoj smo tražili mišljenje građana, bez obzira na to kako imenuju svoj maternji jezik. Ovo nije političko niti lingvističko, već demokratsko, civilizacijsko i pravno pitanje”, ističe Krcunović.
Podršku je javno iskazala poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić, koja je peticiju povezala sa građanskim i ljudskim pravima i pozvala da je podrže i građani kojima srpski nije maternji jezik. Predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, nasuprot tome, ocijenio je da vlast otvaranjem pitanja jezika i zastave skreće pažnju sa problema životnog standarda i sprovođenja najavljenih ekonomskih mjera. Krcunović o prijemu inicijative u javnosti govori kroz podršku prikupljenu tokom prvog dana.
“Svaka dobronamjerna podrška inicijativi za ravnopravnost srpskog jezika u višejezičkoj zajednici EU je dobrodošla. Inicijativa skreće pažnju na jedan od gorućih problema u državi, problem pravne jednakosti, problem ljudskih prava i demokratičnosti, pa i etičnosti. Naravno, postoje različiti glasovi, ali, na osnovu uzorka od 17.000 potpisa podrške koje smo prikupili za nepunih 24 časa, utisak je da najveći broj građana Crne Gore, što je i prirodno, podržava inicijativu za jezičku ravnopravnost”, kazao je profesor Krcunović.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozvao je Skupštinu i Ustavni odbor da peticiju odbiju kao ustavno nedopuštenu. Njihova je ocjena da se inicijativom otvara identitetski spor u završnici pristupnih pregovora i vrši pritisak na evropski put države.
Odnos prema evropskim integracijama predstavlja i jednu od ključnih tačaka Krcunovićevog obrazloženja.
“U tom smislu, ponavljamo da je u pitanju demokratska i civilizacijska tekovina, pitanje građanskih prava i inicijativa koja osnažuje proces pristupnih pregovora. Naravno, naša peticija je u skladu i sa većinskim stavom građana iskazanim na Popisu stanovništva 2023. godine, ali i bazičnim evropskim praksama: ne postoji članica Evropske unije u kojoj jezik kojim govori najviše stanovnika nema status službenog”, zaključuje Krcunović.
O jezicima odlučuje Savjet EU
Evropska unija ima 24 službena i radna jezika, a pravila njihove upotrebe u institucijama utvrđuje Savjet EU jednoglasnim odlučivanjem. Sud pravde EU objašnjava da službeni jezici država članica i jezici Unije nijesu nužno isti: luksemburški je službeni u Luksemburgu, uz francuski i njemački, ali nema taj status u EU. Buduća članica prije pristupanja određuje jezik koji želi da koristi kao službeni u Uniji. Građani imaju pravo da se institucijama EU obrate na bilo kojem njenom službenom jeziku i dobiju odgovor na istom jeziku.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
Borovinić Bojović: Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu
Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu, poručila je potpredsjednica Vlade Crne Gore za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji “One Health – Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili Gorica.
Konferencija je organizovana na inicijativu Borovinić Bojović, s ciljem unapređenja međuinstitucionalne saradnje i uspostavljanja integrisanog pristupa zaštiti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.
“U središtu svih naših politika i djelovanja mora biti čovjek, njegovo zdravlje, dostojanstvo, sigurnost i kvalitet života. A da bismo zaštitili čovjeka, moramo razumjeti i zaštititi prirodne sisteme od kojih njegovo zdravlje zavisi. Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu“, poručila je Borovinić Bojović.
Kako je navedeno u saopštenju, konferenciju su otvorile Borovinić Bojović i rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso, ističući značaj zajedničkog institucionalnog djelovanja i međunarodne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.
Posebna pažnja posvećena je evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da primjena koncepta “Jedno zdravlje“ predstavlja važan dio usklađivanja javnih politika sa savremenim međunarodnim standardima i jačanja institucionalnih kapaciteta.
Na prvom panelu, “Jedno zdravlje: međunarodni standardi i zajednička odgovornost institucija“, učestvovale su državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje Olivera Blagojević i šefica Odsjeka za jonizujuća i nejonizujuća zračenja, radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost Tamara Đurović.
Razgovarano je o međunarodnim iskustvima, usklađivanju javnih politika i jačanju institucionalne saradnje u primjeni koncepta „Jedno zdravlje“.
Drugi panel, „Od rizika do rješenja: prevencija i međusektorska saradnja u zaštiti zdravlja“, okupio je direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimira Đakovića, profesorku Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjanu Bojanić Rašović, izvršnu direktoricu Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovanu Janjušević i pomoćnicu direktora Agencije za zaštitu životne sredine Lidiju Šćepanović.
U fokusu su bili konkretni zdravstveni i ekološki rizici, značaj prevencije i potreba za snažnijim povezivanjem institucija, nauke i civilnog sektora.
Govoreći o narednim koracima, Borovinić Bojović istakla je da je neophodno unaprijediti razmjenu informacija i uskladiti prioritete kako bi se rizici prepoznavali na vrijeme, a nadležni organi djelovali preventivno i koordinisano.
“Upravo u tome prepoznajem jednu od važnih odgovornosti funkcije koju obavljam – da okupljam institucije oko zajedničkih ciljeva, podstičem međusektorsku saradnju i doprinosim rješenjima koja prevazilaze pojedinačne resorne nadležnosti”, kazala je Borovinić Bojović.
Ona očekuje da konferencija označi početak dugoročnog procesa institucionalne saradnje, tokom kojeg će, uz oslanjanje na međunarodna iskustva i preporuke, biti razmotrena mogućnost uspostavljanja stalnog međusektorskog koordinacionog mehanizma za koncept “Jedno zdravlje”.
“Želim da ova konferencija preraste u tradicionalni godišnji susret institucija, stručnjaka, međunarodnih partnera i civilnog sektora, na kojem ćemo razmjenjivati iskustva, pratiti ostvareni napredak i zajednički definisati naredne korake”, zaključila je Borovinić Bojović.
-
Zeta21 сат ranijeMaraš: Probijeni svi rokovi rekonstrukcije glavne gradske ulice, iniciraćemo posebnu sjednicu SO Zeta
-
Hronika2 дана ranijePodignuta optužnica protiv Stanišića zbog pokušaja ubistva Krstovića
-
Zeta4 сата ranijeZeta bi na lokalnim izborima mogla dobiti novu političku grupaciju
-
Politika3 дана ranijeHrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
-
Politika22 сата ranijeKnežević: Mafija vam je preuzela državu, a vi se grlite s Martom Kos
-
Politika4 дана ranijeMinistarstvo pravde: Crna Gora i Hrvatska da utvrde formalnu odgovornost za ratne zločine devedesetih
-
Politika2 дана ranijeIbrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
-
Region3 дана ranijeČupić izabran za predsjednika Skupštine Srbije


You must be logged in to post a comment Login