Connect with us

Priroda i društvo

Premijer i Operativni tim u neskladu oko nelegalne eksploatacije šljunka

Umjesto da pokažu odlučnost i stanu na kraj devastaciji korita rijeke Morače, pojedini članovi Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka prave kompromis sa vlasnicima kompanija čija postrojenja su dužni da uklone sa državne imovine.

Iz prepsike vođene na vajber grupi Operativnog tima,  vidi se da u tome prednjače šef tog tima Stevan Gajević i Direktor uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić.

Zbog takvog odnosa, Operativni tim je juče napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović.

Polemika se otvorila nakon što je direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić pitao zbog čega juče nije nastavljeno sa rušenjem, odnosno rasformiranjem betonske baze preduzeća “Cijevna komerc”.

Na Gazdićevo pitanje, Gajević je odgovorio pitanjem – zbog čega direktor EPA nije na poslu, što je Gazdić demantovao.

Uklanjanje postrojenja za proizvodnju betona počelo je 20. januara, nakon što je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo rješenje o uklanjanju objekta površine 315 metara kvadratnih i inženjerskog objekta kompanije “Cijevna komerc”.

Prvog dana, međutim, završen je manji dio posla, nakon čega su se građevinske mašine povukle, i to vrlo brzo nakon što su sa terena otišle novinarske ekipe.

Tog dana, državu je na terenu zastupao samo direktor Upravnog odbora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić, policija koja je pružala asistenciju, pripadnici Službe zaštite i spasavanja i ekipe Hitne medicinske pomoći koji su bili u pripravnosti.

“Cijevna komerc” očekuje da država ponudi alternativu

Prema nezvaničnim saznanjima pojedinci iz Operativnog tima dogovorili su se sa vlasnikom kompanije “Cijevna komerc” Danilom Petrovićem da sami uklone svoje mašine i postrojenja sa državne imovine i lokacije za koju im je prije dvije godine istekla koncesija.

Petrović je u petak, nakon što su inspektori počeli sa razmontiranjem, novinarima rekao da su 2020. godine dobili rješenje za zabranu eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače i da su tada prestali sa aktivnostima.

Kazao je i da su očekivali da im država ponudi alternativu, odnosno izda koncesiju za kamenolom, za lokaciju na kojoj je planski predviđena takva aktivnost, ali da im nije odgovoreno.

Petrović je ustvrdio i da je razgovarao sa predsjednikom opštine Zeta, koji mu je saopštio da do jula nema ingerencije da im izda koncesiju, ali da je obećao da će to učiniti, a da mu je Glavni grad odgovorio da moraju raspisati tender.

Tvrdi da je država pogriješila redosljed koraka i da je, prije nego je uvela moratorijum na eksploataciju šljunka iz rijeke Morače, morala da ponudi alternativu – brda, kojih imamo “koliko hoćeš”.

Petrović je naglasio da će i dalje tražiti da im se ponudi alternativa “zbog radnika”.

”Tražićemo od premijera i svih nadležnih institucija da nam što prije omoguće da ovi ljudi rade. Imam 100 zaposlenih, oni će sigurno sami poći pred Vladu. Pozdravljam ovo što su učinili za radnike Željezare, za bilo koju firmu koja je u problemu, za ‘Plantaže’… ali zašto nas sada sputavaju”, pitao je Petrović.

Slični stavovi juče su se mogli pročitati i u zvaničnoj grupi Operativnog tima, u kome su predstavnici države, a ne privatnih kompanija koje su godinama eksploatisali šljunak.

“Kamenja ima dovoljno”

”I ‘Montenegro petrol’ i ‘Cijevna komerc’ su tražili da zakupe parcele ili kamenolom van korita rijeke. Ove dvije firme imaju 240 radnika, poređenja radi isto toliko ima Željezara Nikšić, ovi koji su protestovali ispred Vlade i na krovu zgrade. Preko 90 odsto zaposlenih je iz opštine Zeta. Moj stav je da zbog socijalnih i svih drugih aspekata radnika, treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka, da se uvede u sve pravne tokove, da plaćaju koncesije i da radnici ostanu. Lično smatram da treba država da ima nultu toleranciju kada je u pitanju eksploatacija šljunka iz korita rijeka, ali da svakome treba omogućiti kamenolome koncesije. Kamenja imamo dovoljno da Evropu izbetoniramo”, napisao je u toj grupi direktor Uprave za imovinu i katastar.

Izvor: fejsbuk

 

Gajević mu je odgovorio da je Ministarstvo poljoprivrede, u načelu, saglasno sa stavom Uprave.

”Ostaje nam da vidimo lokacije za koncesije kamenoloma koje daje Ministarstvo kapitalnih investicija, a smatram da će i oni biti na ovoj liniji”, konstatovao je šef Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka.

Zamjenica zaštitnika državnih interesa odgovorila im je da se ne mogu porediti Željezara i “firme” koje su u zoni krivične odgovornosti i koje su nanijele ogromu štetu državi.

”Ne podržavam stav pregovora i traženja lokacije. U ponedeljak ću poslati dopis da ne mogu više da budem član Operativnog tima. Pregovarati i dogovarati se sa onima koji su učinili takve strahote ne mogu da podržim i ne želim da učestvujem u tome. Možete računati od danas da više nisam član Operativnog tima”, napisala je Božovićeva.

Gajević joj je odgovario da ga je baš “ganula” i da će o njenom stavu obavijestiti zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa.

Podršku joj je pružio Gazdić, koji je zamolio da još jednom razmisli, naglasivši da ona daje ogroman doprinos timu.

 

Izvor: Vijesti

Priroda i društvo

Dr Jelena Mijušković dobitnica Dunavske nagrade za mlade naučnike

Foto UCG

Dr Jelena Mijušković, saradnica u nastavi na Studijskom programu Fizika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnica je prestižne Dunavske nagrade za mlade naučnike (Danubius Young Scientist Award) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izuzetna naučna dostignuća istraživača iz zemalja Dunavskog regiona, u okviru inicijative austrijskog Saveznog ministarstva za žene, nauku i istraživanje (BMFWF) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM).

Ovo priznanje dodjeljuje se mladim istraživačima na osnovu naučne izvrsnosti, inovativnosti i međunarodnog značaja njihovog rada, kroz postupak nominacije i međunarodne stručne evaluacije. Svečana dodjela nagrada održana je 5. novembra 2026. godine.

Dr Mijušković bavi se fizikom visokih energija, a njen naučnoistraživački rad vezan je za eksperimente u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je članica međunarodne CMS kolaboracije. U okviru ove saradnje učestvuje u istraživanjima fundamentalnih osobina materije, sa posebnim fokusom na sudare teških jona, strukturu snopova čestica (džetova) i osobine kvark-gluonske plazme.

Osnovne i specijalističke studije završila je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dok je doktorsku disertaciju odbranila 2022. godine u okviru zajedničkog doktorskog programa Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Paris-Saclay u Francuskoj. Nakon doktorata nastavila je istraživački rad na Univerzitetu Sapienza u Rimu, gdje se dodatno usavršavala u oblasti fizike sudara teških jona.

Od 2019. godine koautorka je naučnih publikacija CMS kolaboracije, a rezultate istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim konferencijama. U okviru kolaboracije obavljala je i odgovorne koordinatorske funkcije, uključujući rukovođenje grupom za monitoring i kalibraciju elektromagnetnog kalorimetra. Trenutno predvodi istraživačku grupu koja se bavi mjerenjima sudara teških jona pri visokim transverzalnim impulsima.

Učestvovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima finansiranim kroz evropske programe Horizon 2020 i Horizon Europe, doprinoseći razvoju naprednih metoda za proučavanje fundamentalnih osobina materije. Među njenim naučnim doprinosima izdvaja se učešće u prvim mjerenjima takozvanog dead-cone efekta u proton-proton sudarima i sudarima teških jona u okviru CMS kolaboracije.

Pored naučnog i nastavnog rada, aktivno je posvećena popularizaciji fizike i približavanju savremenih naučnih istraživanja mladima kroz međunarodne obrazovne programe i naučne manifestacije, uključujući Međunarodne masterklasove iz fizike čestica i Otvorene dane nauke.

Dodjela Dunavske nagrade predstavlja značajno međunarodno priznanje za naučni rad dr Jelene Mijušković, ali i potvrdu kvaliteta istraživanja i međunarodne naučne saradnje koja se razvija na Univerzitetu Crne Gore.

Continue Reading

Priroda i društvo

Izvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića

Foto ŽICG

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković podnijela je ostavku na tu funkciju, navodeći da je zbog političkih okolnosti i opstrukcija onemogućena da obavlja poslovne obaveze u skladu sa zakonom.

Bošković je u obavještenju upućenom Odboru direktora navela da ostavku podnosi jer više nije u mogućnosti da nesmetano obavlja svoje dužnosti.

„Ostavku podnosim iz razloga što sam, ne svojom voljom i zaslugom, onemogućena u realizaciji svih poslovnih obaveza ovog privrednog društva u skladu sa zakonom“, navela je Bošković.

Istakla je da je gotovo tri decenije radila u željezničkom sistemu Crne Gore i da je profesionalni put gradila od inženjera pripravnika do izvršne direktorice.

„Iako sam u Željeznici Crne Gore bila zaposlena skoro 30 godina, bez mrlje u profesionalnoj karijeri, prešla put od inženjera pripravnika do izvršnog direktora, ne preskačući nijednu stepenicu, našla sam se u vrtlogu političkih zbivanja suočena sa opstrukcijama, samo zbog činjenice da sam sestra Milana Kneževića“, poručila je Bošković.

Podsjetila je da je u nekadašnjoj Željeznici Crne Gore počela da radi 1997. godine kao diplomirana inženjerka elektrotehnike, u vrijeme kada je njen brat još bio maloljetan.

Kako je navela, imenovanjem na čelo ŽICG postala je prva žena na funkciji izvršnog direktora od osnivanja željeznice u Crnoj Gori, a u tom trenutku i jedina žena na toj poziciji među svim željezničkim privrednim društvima.

Govoreći o rezultatima tokom pet i po godina rukovođenja kompanijom, Bošković je istakla da je, u saradnji sa reprezentativnim sindikatima i Odborom direktora, značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih kroz višestruko povećanje zarada.

Prema njenim riječima, godišnji budžet kojim raspolaže ŽICG povećan je za 241 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je omogućilo kvalitetnije održavanje željezničke infrastrukture.

„Takođe je prvi put od osnivanja ovog društva izvršena raspodjela stambenih sredstava sa jednom rang-listom, bez privilegovanih, iz kog razloga su mnogi najstariji radnici pred odlazak u penziju prvi put u svom radnom vijeku dobili sredstva iz stambenog fonda“, navela je Bošković.

Posebno je izdvojila obezbjeđivanje podrške međunarodnih finansijskih institucija za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

„Sa svojim timom sam obezbijedila podršku za dobijanje sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture u vrijednosti od preko 330 miliona eura od najvećih finansijskih institucija Evrope i šire“, kazala je Bošković.

Bošković tvrdi da tokom mandata nije imala podršku države i da je bila izložena neprekidnim napadima, izdvajajući ministarku saobraćaja Maju Vukićević kao izuzetak.

„Za sve vrijeme nijesam imala nikakvu podršku od države, već naprotiv, sa izuzetkom, moram istaći, ministarke Maje Vukićević, bila neprekidno izložena bezrazložnim napadima sa svih strana“, navela je ona.

Istovremeno, kako tvrdi, njen rad i rad tima koji je predvodila nailazili su na priznanja međunarodnih institucija.

Bošković je navela da su joj pojedini predstavnici značajnih međunarodnih organizacija ponudili podršku na važnim adresama u Evropskoj uniji i preporuke za ostanak na rukovodećoj funkciji, ali da je takvu mogućnost odbila.

Osvrnula se i na ranije najave svoje smjene, koje povezuje sa političkom situacijom.

„Kako je još ranije najavljena moja smjena kao proizvod političke situacije, mogla sam i dalje, ko zna koliko još dugo, koristiti nesposobnost u primjeni novog Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države onih koji su ga i predložili. Međutim, da nijesam neko ko se grčevito drži funkcije, dokazujem ovim činom ostavke“, poručila je Bošković.

Bošković je posebno kritikovala, kako smatra, pokušaje da se njeni profesionalni rezultati predstave kao posljedica porodičnih veza, a ne rada i stručnosti.

„Ne mogu i neću da prihvatim da se uspjeh jednoj ženi u Crnoj Gori opet pokušava svesti na porodične odnose i osporava činjenica da je uspjeh posljedica njenog rada, znanja i sposobnosti, da joj se oduzima i lice i ime i iznova i iznova predstavlja samo kao nečija sestra, kuma ili žena“, naglasila je Bošković.

Na kraju je zahvalila zaposlenima Željezničke infrastrukture, Odboru direktora i predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na saradnji i podršci.

„Želim da zahvalim svim zaposlenima na saradnji i uspjehu koji smo zajedno postigli, Odboru direktora koji nas je vodio i vodećim ljudima u međunarodnim finansijskim institucijama koji su prepoznali naš potencijal“, zaključila je Bošković.

Continue Reading

Priroda i društvo

Dom zdravlja Podgorica: Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa

dom zdravlja zeta

Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.

Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.

Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.

“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto