Priroda i društvo

Premijer i Operativni tim u neskladu oko nelegalne eksploatacije šljunka

Umjesto da pokažu odlučnost i stanu na kraj devastaciji korita rijeke Morače, pojedini članovi Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka prave kompromis sa vlasnicima kompanija čija postrojenja su dužni da uklone sa državne imovine.

Iz prepsike vođene na vajber grupi Operativnog tima, vidi se da u tome prednjače šef tog tima Stevan Gajević i Direktor uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić.

Zbog takvog odnosa, Operativni tim je juče napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović.

Polemika se otvorila nakon što je direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić pitao zbog čega juče nije nastavljeno sa rušenjem, odnosno rasformiranjem betonske baze preduzeća “Cijevna komerc”.

Na Gazdićevo pitanje, Gajević je odgovorio pitanjem – zbog čega direktor EPA nije na poslu, što je Gazdić demantovao.

Uklanjanje postrojenja za proizvodnju betona počelo je 20. januara, nakon što je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo rješenje o uklanjanju objekta površine 315 metara kvadratnih i inženjerskog objekta kompanije “Cijevna komerc”.

Prvog dana, međutim, završen je manji dio posla, nakon čega su se građevinske mašine povukle, i to vrlo brzo nakon što su sa terena otišle novinarske ekipe.

Tog dana, državu je na terenu zastupao samo direktor Upravnog odbora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić, policija koja je pružala asistenciju, pripadnici Službe zaštite i spasavanja i ekipe Hitne medicinske pomoći koji su bili u pripravnosti.

“Cijevna komerc” očekuje da država ponudi alternativu

Prema nezvaničnim saznanjima pojedinci iz Operativnog tima dogovorili su se sa vlasnikom kompanije “Cijevna komerc” Danilom Petrovićem da sami uklone svoje mašine i postrojenja sa državne imovine i lokacije za koju im je prije dvije godine istekla koncesija.

Petrović je u petak, nakon što su inspektori počeli sa razmontiranjem, novinarima rekao da su 2020. godine dobili rješenje za zabranu eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače i da su tada prestali sa aktivnostima.

Kazao je i da su očekivali da im država ponudi alternativu, odnosno izda koncesiju za kamenolom, za lokaciju na kojoj je planski predviđena takva aktivnost, ali da im nije odgovoreno.

Petrović je ustvrdio i da je razgovarao sa predsjednikom opštine Zeta, koji mu je saopštio da do jula nema ingerencije da im izda koncesiju, ali da je obećao da će to učiniti, a da mu je Glavni grad odgovorio da moraju raspisati tender.

Tvrdi da je država pogriješila redosljed koraka i da je, prije nego je uvela moratorijum na eksploataciju šljunka iz rijeke Morače, morala da ponudi alternativu – brda, kojih imamo “koliko hoćeš”.

Petrović je naglasio da će i dalje tražiti da im se ponudi alternativa “zbog radnika”.

”Tražićemo od premijera i svih nadležnih institucija da nam što prije omoguće da ovi ljudi rade. Imam 100 zaposlenih, oni će sigurno sami poći pred Vladu. Pozdravljam ovo što su učinili za radnike Željezare, za bilo koju firmu koja je u problemu, za ‘Plantaže’… ali zašto nas sada sputavaju”, pitao je Petrović.

Slični stavovi juče su se mogli pročitati i u zvaničnoj grupi Operativnog tima, u kome su predstavnici države, a ne privatnih kompanija koje su godinama eksploatisali šljunak.

“Kamenja ima dovoljno”

”I ‘Montenegro petrol’ i ‘Cijevna komerc’ su tražili da zakupe parcele ili kamenolom van korita rijeke. Ove dvije firme imaju 240 radnika, poređenja radi isto toliko ima Željezara Nikšić, ovi koji su protestovali ispred Vlade i na krovu zgrade. Preko 90 odsto zaposlenih je iz opštine Zeta. Moj stav je da zbog socijalnih i svih drugih aspekata radnika, treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka, da se uvede u sve pravne tokove, da plaćaju koncesije i da radnici ostanu. Lično smatram da treba država da ima nultu toleranciju kada je u pitanju eksploatacija šljunka iz korita rijeka, ali da svakome treba omogućiti kamenolome koncesije. Kamenja imamo dovoljno da Evropu izbetoniramo”, napisao je u toj grupi direktor Uprave za imovinu i katastar.

Izvor: fejsbuk

Gajević mu je odgovorio da je Ministarstvo poljoprivrede, u načelu, saglasno sa stavom Uprave.

”Ostaje nam da vidimo lokacije za koncesije kamenoloma koje daje Ministarstvo kapitalnih investicija, a smatram da će i oni biti na ovoj liniji”, konstatovao je šef Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka.

Zamjenica zaštitnika državnih interesa odgovorila im je da se ne mogu porediti Željezara i “firme” koje su u zoni krivične odgovornosti i koje su nanijele ogromu štetu državi.

”Ne podržavam stav pregovora i traženja lokacije. U ponedeljak ću poslati dopis da ne mogu više da budem član Operativnog tima. Pregovarati i dogovarati se sa onima koji su učinili takve strahote ne mogu da podržim i ne želim da učestvujem u tome. Možete računati od danas da više nisam član Operativnog tima”, napisala je Božovićeva.

Gajević joj je odgovario da ga je baš “ganula” i da će o njenom stavu obavijestiti zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa.

Podršku joj je pružio Gazdić, koji je zamolio da još jednom razmisli, naglasivši da ona daje ogroman doprinos timu.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Montenegro Petrolu zabranjeni iskopi na parcelama u Mahali

Ne propustite

Policija će kontrolisati prijavljuju li birači tačne adrese

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.