Budvnska policija rasvijetlila je razbojništvo počinjeno 8. avgusta u jednom marketu u tom gradu, kada je uz prijetnju vatrenim oružjem ukradeno 372.750 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

Kriminalističkom obradom policija je identifikovala strane državljane za koje postoji osnovana sumnja da su izvršili ovo krivično djelo, a protiv njih je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo razbojništvo.

„Na osnovu do sada sprovedenih kriminalističkih mjera i radnji, prikupljenih obavještenja od više lica, operativno-taktičkih aktivnosti, analize prikupljenih saznanja i preduzetih drugih radnji usmjerenih na identifikaciju i lociranje izvršilaca, policijski službenici su došli do identiteta stranih državljana za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila ovo krivično djelo“, navodi se u saopštenju.

Na zahtjev Odjeljenja bezbjednosti Budva, službenici NCB Interpola Podgorica raspisali su međunarodne potjernice za tim licima.

Razbojništvo je policiji prijavljeno 8. avgusta oko 22 sata i 40 minuta. Prema do sada prikupljenim podacima, sumnja se da su osumnjičeni, postupajući po prethodno usaglašenom planu i sa jasno podijeljenim i međusobno povezanim ulogama, u kasnim večernjim satima ušli u objekat i uz prijetnju pištoljem ukrali 372.750 eura.

Sa ukradenim novcem potom su se udaljili iz objekta i pobjegli u nepoznatom pravcu.

Postupajući državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici događaj je, nakon sprovedenih policijskih mjera i radnji i prikupljenih obavještenja, pravno kvalifikovao kao krivično djelo razbojništvo.

Iz Uprave policije navode da su neposredno nakon izvršenja krivičnog djela preduzete brojne mjere i radnje usmjerene na utvrđivanje svih okolnosti događaja, identifikovanje izvršilaca, utvrđivanje njihove međusobne povezanosti i pravca bjekstva.

„Službenici Uprave policije, u intenzivnoj saradnji sa međunarodnim partnerskim službama, preduzimaju kontinuirane mjere i radnje usmjerene na lociranje ovih lica i njihovo lišenje slobode“, saopšteno je iz policije.

Od januara 2017. do avgusta ove godine Upravi policije i Osnovnom državnom tužilaštvu dostavljeno je 97 krivičnih prijava ili spisa predmeta na ocjenu da li postoje elementi krivičnog djela u vezi sa eksploatacijom šljunka iz Morače. Prijave su, kako je Pobjedi saopštila Uprava za vode, podnijete protiv 40 fizičkih lica, 20 pravnih i 37 NN lica.

Iz podataka Uprave ne može se utvrditi koliko je od toga bilo krivičnih prijava, a koliko spisa dostavljenih na ocjenu. Ne vidi se ni koliko je predmeta završilo optužnicom ili presudom.

Inspekcija za vode je u istom periodu na Morači podnijela i 15 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i na licu mjesta izdala 12 prekršajnih naloga, ukupno 7.800 eura. U 40 predmeta utvrđeno je da se prirodni resurs iskopava sa zemljišta koje po klasifikaciji ne pripada vodnom dobru. Spisi tih predmeta proslijeđeni su drugim nadležnim inspekcijama.

Uprava za vode pritom naglašava da na samu eksploataciju nema uticaja.

“Uprava za vode u samom procesu nelegalne eksploatacije nema zakonom propisane mehanizme djelovanja. Važeća legislativa prepoznaje Upravu za vode samo u dijelu izdavanja vodnih akata, te se svako pravno ili fizičko lice koje nema važeća vodna akta izdata od strane ovog organa smatra nelegalnim eksploatatorom rječnog materijala”, navode iz Uprave.

Skupština Crne Gore nedavno je usvojila novi zakon o vodama, kojim poslovi eksploatacije pijeska i šljunka u potpunosti prelaze u državne ruke.

Od kraja 2023. godine i Krivični zakonik Crne Gore prepoznaje nelegalnu eksploataciju rječnog nanosa i nanošenje štete koritu, obalama ili regulacionim objektima.

Kako objašnjavaju u Upravi, Zakon o vodama prepoznaje eksploataciju rječnih nanosa iz obnovljivih i neobnovljivih ležišta. Ona se može vršiti na osnovu vodne saglasnosti i ugovora o koncesiji.

“Član 141 ovog zakona definiše da je radi očuvanja i održavanja prirodnih i vještačkih vodnih tijela i zaštitnih i drugih vodnih objekata, sprečavanja pogoršanja vodnog režima, obezbjeđenja prolaza velikih voda i sprovođenja zaštite od štetnog dejstva voda, kao i zaštite životne sredine, zabranjeno, pored ostalog, na vodnom dobru vršiti eksploataciju rječnih nanosa bez propisane saglasnosti”,  navode iz Uprave za vode.

Regulacija zaustavljena zbog „Bolje sestre“

Za trajno rješavanje regulacije Morače urađen je Projekat regulacije na potezu od ušća Sitnice do Ponara, podijeljen na tri dionice. Regulacioni radovi su, kako navode iz Uprave, obustavljeni zbog mogućeg ugrožavanja vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja.

Na tenderu raspisanom krajem 2011. godine posao je dobilo samo preduzeće Cijevna komerc Podgorica, i to za prvu dionicu, jer za ostale nije bilo zainteresovanih ponuđača. Tender je ponovljen u septembru 2014. godine. Tada su izabrani Beton Montenegro za drugu i Bemaks d.o.o. za treću dionicu, oba iz Podgorice. Rok za realizaciju projekta bio je pet godina, a izvođači su se ugovorom obavezali da radove izvedu prema Glavnom projektu u dijelu regulacionih radova.

Cijevna komerc uvedena je u posao 14. oktobra 2011, a izvođači za dionice 2 i 3 početkom oktobra 2014. godine.

Stručni nadzor nad radovima na sve tri dionice Uprava je rješenjem povjerila preduzeću „Eco Aqua Consulting“ iz Podgorice. Ugovor za treću dionicu aneksiran je 25. decembra 2019, sa rokom do 31. oktobra 2022. godine. Aneksom je, kako navode, propisano da se ugovor odmah raskida na štetu izvođača ako se ispostavi da radovi negativno utiču na vodoizvorište Bolje sestre.

“Kako je postojala realna potreba adekvatne zaštite izvorišta Bolje sestre, a pad izdašnosti ovog izvorišta sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje bio više nego evidentan, Uprava za vode kao javnopravni organ izdala je nalog za zaustavljanje radova na regulaciji rijeke Morače za Dionicu 3, kao i drugih radnji, sve do okončanja istraživanja o posljedicama pada izdašnosti izvorišta i otkrivanja mjera i radnji koje su to prouzrokovale. Izvođač je svoje obaveze u ovom dijelu ispoštovao i obustavio predmetne radove 5. decembra 2020. godine. Iz navedenog proizilazi da je od tog datuma do danas svaka mašina koja se nađe u vodotoku (i ne samo na Morači) van zakonskih normi i okvira”,  kažu u Upravi.

U Upravi tvrde da se kod projekta nije radilo o eksploataciji šljunka i pijeska, već o regulacionim radovima. Nadzor je, kako navode, bio dužan da te radove prati.

“Izvještaji o nadzoru ne ukazuju da je izvađeno više materijala nego što je bilo potrebno za regulaciju”,  navode iz Uprave.

Izvor: Pobjeda

Na današnji dan, 26. septembra 1981. godine, dogodila se jedna od najpoznatijih otmica aviona u nekadašnjoj Jugoslaviji. Među putnicima JAT-ovog „boinga 727-200“ bili su poznati glumci Žarko Laušević, Mihailo Miša Janketić i Marko Nikolić, kao i dvadesetočlana ekspedicija Fudbalskog kluba Budućnost.

Avion je poletio iz tadašnjeg Titograda prema Beogradu, sa planiranim zaustavljanjem u Dubrovniku radi ukrcavanja dodatnih putnika. Nedugo nakon polijetanja sa aerodroma Ćilipi, trojica naoružanih mladića saopštila su da je avion otet i preuzela kontrolu nad letjelicom.

U avionu se nalazilo 98 putnika i osam članova posade. Pored poznatih glumaca i fudbalera Budućnosti, među putnicima su bili pjevačica Biljana Petrović, narodni heroj Milan Šijan i general u penziji Božo Lazarević.

Ekipa Budućnosti putovala je u Novi Sad, gdje je trebalo da odigra prvenstvenu utakmicu protiv Vojvodine. U ekspediciji podgoričkog kluba nalazili su se igrači, treneri, ljekar i fizioterapeut.

Pobjeda je u kasnijem tekstu o otmicama i avionskim nesrećama na prostoru nekadašnje Jugoslavije ukazala da je ovaj slučaj otkrio velike propuste u bezbjednosti tadašnjeg titogradskog aerodroma.

Sagovornik Pobjede, istraživač vazduhoplovnih nesreća i otmica Vukosav Vule Balević, ispričao je Pobjedi 2017. godine da je početkom osamdesetih bezbjednosna situacija na crnogorskim aerodromima bila veoma loša. Prema njegovim navodima, uređaj za otkrivanje metala na aerodromu u Titogradu nije bio ispravan, zbog čega je oružje bez većih poteškoća uneseno u avion.

Balević je tada za Pobjedu naveo da je žena povezana sa otmičarima u torbi unijela dva pištolja i hladno oružje. Otmičari su se, kako je ispričao, umiješali među članove ekspedicije Budućnosti, računajući da će tako lakše proći aerodromsku kontrolu.

Avion su oteli Borivoje Jelić, Mirko Križić i Milan Prpić. Od pilota su najprije tražili da letjelicu usmjeri prema Italiji. Avion je zatim letio preko Grčke, dok mu nije dozvoljeno da uđe u izraelski vazdušni prostor. Višesatna drama nastavila se na aerodromu u Larnaki na Kipru.

Otmica je trajala duže od 20 sati, ali je završena bez ljudskih žrtava zahvaljujući prisebnosti putnika i posade. Kada je jednoj bolesnoj putnici trebalo pružiti pomoć, otvorena su vrata aviona. Istovremeno je u toaletu zapaljen papir, dok je posada pojačala ventilaciju kako bi se stvorio utisak da je u letjelici izbio požar.

Nastalu zabunu putnici su iskoristili da napuste avion. Izlaz za slučaj opasnosti, kako su tada pisali mediji, otvorio je tadašnji fudbaler Budućnosti Žarko Vukčević.

U avionu je, kako su pisali mediji, ostao kapiten Budućnosti Petar Caco Ljumović, koji nije želio da napusti rođaku zaposlenu kao stjuardesa. Ubrzo je i on izašao zajedno sa članovima posade. Otmičari su ostali sami u letjelici, nakon čega su se predali kiparskoj policiji.

„Niko nas nije oslobodio. Sami smo se oslobodili“, kasnije je govorio glumac Mišo Janketić, prisjećajući se događaja koji je privukao veliku pažnju domaćih i svjetskih medija.

Otmica JAT-ovog aviona ostala je zapamćena ne samo zbog poznatih putnika već i zbog gotovo nevjerovatnog završetka. Zahvaljujući zajedničkoj akciji putnika, fudbalera i posade, svih 106 ljudi koji su se nalazili u avionu izašli su iz višesatne drame nepovrijeđeni.