Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović saopštio je da sindikalna potrošačka korpa, koja se računa od 2024. godine, nije isto što i minimalna potrošačka korpa, navodeći da je riječ o suštinski različitim i metodološki neuporedivim kategorijama.

Pejović je kazao da se, nakon, kako tvrdi, neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, sada barata podacima svedenim na pitanje koliko plata u procentima pokriva korpu.

„Nakon neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, jer su navodno cijene rasle brže od uvećanja zarada, pribjegava se vještoj manipulaciji u kojoj se barata podacima svedenim na pitanje – koliko plata u procentima pokriva korpu“, naveo je Pejović.

On je istakao da je računanje minimalne potrošačke korpe, koja je obuhvatala hranu i bezalkoholno piće, ukinuto u decembru 2023. godine.

„Nakon Evrope sad 2 i ukalkulisane inflacije prosječna zarada je u potpunosti pokrivala minimalnu potrošačku korpu, preko 100 odsto“, tvrdi Pejović.

Kako je naveo, sindikalna potrošačka korpa obuhvata širi skup troškova prosječnog domaćinstva.

„Za razliku od minimalne, obuhvata širi i realniji skup troškova prosječnog domaćinstva, uključujući, pored hrane i osnovnih troškova, obrazovanje, zdravstvo, prevoz, rentu, održavanje domaćinstva, ljetovanje i zimovanje, komunikacije, kulturu i druge izdatke“, naveo je Pejović.

On smatra da pojedinci poistovjećuju dvije korpe koje se, kako tvrdi, ne mogu metodološki porediti.

„Naravno, da bi ubijedili građane makar jednim ‘argumentom’ da je nikad gore, pojedinci se koriste poistovjećivanjem ove dvije korpe koje su suštinski različite i metodološki neuporedive“, zaključio je Pejović.

Vlada smanjuje akcizu na benzin 30 odsto, na dizel 40 odsto, ali očekuje se rast dva do pet centi po litru, saznaje nezvanično RTCG. Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopštili su da će od ponoći Eurosuper 95 i 98 poskupiti po dva centa, eurodizel pet, dok će lož ulje biti skuplje devet centi po litru.

Prema novom obračunu maksimalnih maloprodajnih cijena, od 22. septembra, litar Eurosupera 98 koštaće 1,78 eura, a Eurosupera 95 – 1,74 eura. Za litar eurodizela biće potrebno izdvojiti 1,95 eura, dok će lož ulje koštati 2,07 eura.

Nove cijene primjenjivaće se od 22. do 28. septembra.

Obračun je izvršen nakon što je Vlada odlučila da dodatno umanji akcize na naftne derivate. Akciza na benzin smanjena je za 30 odsto, a na dizel za 40 odsto.

Naredni obračun cijena biće urađen 28. septembra, a nove cijene, koje tada budu utvrđene, primjenjivaće se od 29. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, vozač koji je 7. septembra punio rezervoar od 60 litara benzinom E10 u Češkoj ili Poljskoj plaćao je oko 31 euro manje nego u Njemačkoj. U Luksemburgu je razlika iznosila 28 eura, a u Austriji 25 eura.

Rekordi se bilježe i u Francuskoj, gdje je prosječna cijena dizela dostigla 2,41 euro po litru. To je novi istorijski maksimum, dok je na pojedinim benzinskim stanicama cijena dostigla čak 2,90 eura po litru.

Podaci sa više od 8.700 benzinskih stanica pokazuju da je oboren rekord zabilježen samo dan ranije.

Istovremeno, prosječna cijena bezolovnog benzina od 95 oktana iznosi 2,25 eura po litru, dok SP95-E10 košta oko 2,17 eura. Cijena tog goriva već duže od deset dana iznad je maksimuma zabilježenog 2022. godine. Prosječna cijena SP98 premašila je 2,28 eura po litru.

Francuska vlada bi, prema najavama, narednih dana trebalo da predstavi novi paket pomoći za vozače koji su najviše pogođeni rastom cijena.

Poskupljenja su nastavljena i u Srbiji. U narednih sedam dana litar evrodizela koštaće 236 dinara, a benzina BMB 95 – 207 dinara. Obje vrste goriva poskupjele su za po dva dinara.

Vlada Srbije istovremeno je do 27. septembra produžila smanjenje akciza na naftne derivate za 25 odsto. Maksimalne maloprodajne cijene goriva u toj zemlji utvrđuju se jednom sedmično.

Od 22. septembra skuplje gorivo plaćaće i vozači u Hrvatskoj. Benzin će poskupjeti jedan cent i koštaće 1,74 eura po litru, dok će dizel, nakon poskupljenja od šest centi, dostići cijenu od 1,91 euro.

Plavi dizel poskupljuje deset centi, na 1,50 eura po litru.

Hrvatska vlada dodatno je smanjila akcize na dizel za tri centa po litru, pa su one, uz saglasnost Evropske komisije, sada deset centi ispod minimuma propisanog direktivama Evropske unije. Nove cijene važiće sedam dana.

Rast maloprodajnih cijena posljedica je snažnih poremećaja na međunarodnom tržištu. Cijene dizela u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama dostigle su rekordne nivoe nakon što su ratovi u Iranu i Ukrajini znatno smanjili izvoz iz nekih od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika, među kojima su Rusija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Terminski ugovori na dizel u Evropi prošle sedmice zatvoreni su na istorijskom maksimumu, a njihova cijena više je nego udvostručena u odnosu na početak 2026. godine.

Problemi u snabdijevanju proširili su se i na Crveno more, preko kojeg Saudijska Arabija izvozi veliki dio dizela. Zbog ograničene ponude, analitičari upozoravaju da je malo prostora za brzo zaustavljanje daljeg rasta cijena.

Prihvaćen je zahtjev oba reprezentativna sindikata da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa 90 na 100 eura, saopštili su predstavnici Saveza sindikata Crne Gore i Unije slobodnih sindikata Duško Zarubica i Srđa Keković, prenosi Radio Crne Gore.

Završen je sastanak predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora, na kojem se razgovara o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta.

Kako su naveli, primjena nove obračunske vrijednosti koeficijenta počeće 1. januara 2027. godine.

Opšti kolektivni ugovor trebalo bi da bude potpisan narednih dana.

Stav poslodavaca o dogovorenim rješenjima biće poznat nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem, koji je zakazan za srijedu.