Ekonomija

Vlada protiv smanjenja akciza na gorivo

Ministarstvo finansija je saopštilo da je Vlada dala negativno mišljenje na Prijedlog izmjena Zakona o akcizama, kojim bi se akcize smanjile za 50 odsto u periodu od 1. aprila do 30. juna.

Vlada Crne Gore dala je negativno mišljenje na predlog izmjena Zakona o akcizama kojim bi se ova dažbina na goriva od 1. aprila do 30. juna smanjila za 50 odsto, a koje su predložili poslanici Građanskog pokreta URA, objavljeno je na sajtu Vlade.

Kako se navodi u obrazloženju mišljenja, koje je potpisao ministar finansija Novica Vuković, akcize čine značajni dio javnih prihoda, da bi njihovo smanjenje ugrozilo budžet, kao i da oni prate kretanja na tržištu energenata i da ima dovoljno postojećih mjera za reagovanje ukoliko budu smatrali da je to potrebno.

Vlada ima mogućnost po postojećem zakonu da smanji akcize za 50 odsto, ali su iz Ministarstva saopštavali da je moguće akcize smanjiti najviše za 25 odsto zbog evropskih direktiva.

Od ponedjeljka dizel bi mogao poskupiti za još oko 30 centi, a obje vrste benzina za još po 15 do 18 centi. Prije dvije sedmice dizel je poskupio za 16, a benzin za po sedam centi.

“Polazeći od značaja akciza u strukturi javnih prihoda, potrebno je posebno ukazati na njihov fiskalni značaj za stabilnost državnog budžeta. Akcize na mineralna ulja predstavljaju jedan od najznačajnijih i najstabilnijih izvora budžetskih prihoda, čineći približno 60 – 65 odsto ukupnih prihoda od akciza, te imaju važnu ulogu u finansiranju javnih politika i redovnom funkcionisanju javnih finansija. Svako značajnije smanjenje akciza neposredno utiče na smanjenje budžetskih prihoda i može imati negativne implikacije na fiskalnu stabilnost države”, navedeno je u obrazloženju.

Dodaje se i da važeći “zakonski okvir već predviđa adekvatan mehanizam kojim Vlada može, u slučaju poremećaja na tržištu energenata, privremeno reagovati smanjenjem akciza, čime se obezbjeđuje potrebna fleksibilnost bez izmjena zakona”.

“Dodatno, prema dostupnim javnim informacijama, Crna Gora raspolaže rezervama nafte dovoljnim za naredna dva mjeseca, što ukazuje da trenutno ne postoji neposredan rizik od poremećaja u snabdijevanju gorivom”, ukazuju u obrazloženju.

Imajući u vidu navedeno, kako dalje piše, eventualne intervencije u akciznoj politici potrebno je razmatrati kroz postojeće mehanizme i na osnovu sveobuhvatne fiskalne i ekonomske analize, kako bi se očuvala stabilnost javnih finansija i kontinuitet budžetskih prihoda.

“Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da postojeći zakonski okvir već obezbjeđuje mogućnost pravovremenog reagovanja u slučaju poremećaja na tržištu energenata, dok bi predloženo zakonsko rješenje moglo imati negativne fiskalne implikacije po budžetske prihode države. U skladu sa tim, nadležna ministarstva će u narednom periodu nastaviti da pažljivo prate kretanja na tržištu i sve relevantne indikatore na tržištu naftnih derivata, te će, u skladu sa tim i ukoliko se ukaže potreba, pravovremeno reagovati primjenom raspoloživih mehanizama”, zaključuje se u obrazloženju.

Slične teme:akcize na gorivo Crna gora novica vuković vlada crne gore

Ne propustite

Dizel od ponedjeljka skuplji preko 20 centi, Vlada i dalje ne reaguje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Dizel od ponedjeljka skuplji preko 20 centi, Vlada i dalje ne reaguje

Predstavnici naftnih kompanija uputili su Vladi novi apel da hitno reaguje kako bi se od ponedeljka spriječio novi veliki rast cijena goriva i moguće nestašice na crnogorskom tržištu jer je situacija sada gora nego prije desetak dana kada su im se prvi put obratili.

Prema jučerašnjim cijenama sa berzi naftnih derivata i odnosa kursa dolara i eura, cijena eurodizela u Crnoj Gori od ponedjeljka bi mogla biti veća za dodatnih 27 do 31 cent, a dvije vrste benzina za po oko 15 centi.

U novom dopisu trgovci su naveli da će u slučaju da Vlada ne preduzme ništa od mjera koje su predložili, početi sa ograničavanjem prodaje, kako bi smanjili svoje gubitke. To ograničavanje, prema informacijama odnosilo bi se na to da će biti moguće sipati gorivo samo u rezervoare vozila, kao i da bi poslovnim korisnicima dostavljali uobičajne količine bez njhovog povećanja, za što već imaju zahtjeva.

Konačni obračun prema Uredbi biće urađen u ponedjeljak na osnovu prosječnih cijena derivata na berzama u prethodnih 14 dana. Međutim, i ovo rekordno povećanje koje će uslijediti u ponedeljak neće obuhvatiti cijeli rast cijena naftnih derivata na berzama, pa će se ponovo desiti da će biti veće nabavne cijene kod uvoznika od novih maloprodajnih cijena prema formuli iz uredbe.

Trgovci naftnim derivatima protekle sedmice su gubili i do osam hiljada dolara po prodatoj cisterni dizela zbog većih nabavnih cijena od onih koje je država odredila prema spornoj uredbi. I najveći trgovci juče su se usaglasili da više ne mogu da trpe gubitke, zbog čega su uz smanjenje akciza predložili i dodatne mjere.

Trgovci su juče ponovo zatražili da Vlada preduzme neke mjere kako bi se cijene koliko-toliko držale na nivou koji bi bio iznad nabavnih i koji bi omogućio redovno snabdijevanje.

Zbog toga su, predložili više mjera pozivajući Vladu da prihvati neke od njih ili kombinaciju tih mjera.

Među predloženim mjerama su liberalizacija cijena na dnevnom nivou kao što postoji u državama članicama EU, što bi značilo rast cijena na tržišnom principu. Ova mjera bila bi u kombinaciji sa snižavanjem akciza što bi ublažilo taj rast ali i omogućilo urednost snabdijevanja.

Druga mogućnost je izmjena Uredbe, kako bi se uvelo usklađivanje maloprodajnih cijena sa berzanskim jednom nedjeljno, za razliku od sadašnjeg dvonedjeljnog, uz povećanje marži trgovcima koja sada iznosi šest centi po litru kao i prilikom izrade te uredbe 2002. godine. Takođe i ovaj model bi predviđao smanjenje akciza na gorivo.

Većina država u regionu je već prešla na jednonedjeljno usklađivanje cijena, jer će one na taj način biti bliže tržišnima i brže će se osjećati promjene i kada berzanske cijene rastu ili padaju. Na ovaj način se i smanjuje rizik kod dobavljača. Takođe, većina država u regionu je već smanjila iznose akciza.

Iz Ministarstva energetike ranije su odbili mogućnot da trgovcima ustupe dio goriva iz strateških rezervi, uz opravdanje da je ono predviđeno samo za korišćenje u slučaju potpunog prekida snabdijevanja. Država nema svoje rezerve goriva, već se ovo odnosi na obavezu najvećih trgovaca izdvoje jedan dio u “strateške rezerve”, od čega je oko polovina u inostranstvu.

Novi problem, koji može dodatno zakomplikovati cijelu situaciju, je to što je Udruženje prevoznika za 23. mart najavilo novi protest – blokadu dijela graničnih prelaza i Luke Bar, zbog toga što im nisu ispunjeni zahtjevi u vezi s izuzetkom od primjene novih šengen pravila, ali i domaćih zahtjeva koje je Vlada u januaru najavila da će ih ispuniti.

Ekonomija

Građani Srbije i Albanije zbog poskupljenja dizel sipaju u Crnoj Gori

Rast cijena goriva u pojedinim zemljama regiona doveo je do toga da građani iz pograničnih područja sve češće prelaze granicu kako bi natočili gorivo u Crnoj Gori, gdje je dizel trenutno povoljniji.

Cijena dizela u Albaniji na pojedinim pumpama dostigla je oko 2,05 eura po litru (oko 198 leka), što je izazvalo nezadovoljstvo među građanima. Gorivo je tako ponovo među najskupljima u regionu, iako su prosječna primanja u toj zemlji znatno niža od evropskog prosjeka.

Zbog visokih cijena, dio građana iz pograničnih oblasti sve češće odlazi u susjedne države kako bi tamo natočio gorivo. Stanovnici iz okoline Skadra često prelaze u Crnu Goru, gdje je dizel osjetno jeftiniji, dok se vozači sa juga Albanije češće upućuju prema Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj.

Slična situacija primijećena je i na granici sa Srbijom. Građani iz pojedinih pograničnih krajeva Srbije takođe prelaze u Crnu Goru kako bi natočili gorivo po nižim cijenama.

Građani upozoravaju da visoke cijene goriva posebno pogađaju vozače i male prevoznike, ali i utiču na druge troškove, jer poskupljuju prevoz i distribucija robe. Ekonomisti upozoravaju da bi dalji rast cijena goriva mogao dodatno povećati troškove života u regionu.

U poređenju sa drugim državama Zapadnog Balkana, Crna Gora ima više cijene goriva nego Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, ali su cijene i dalje niže nego u Albaniji, zbog čega je sve više vozača iz susjednih zemalja odlučuje da rezervoare napuni upravo na crnogorskim pumpama.

Ekonomija

U crvenom mulju “skrivene” milijarde eura

Država mora znati šta ima u bazenu crvenog mulja koji je u ovom trenutku i resurs i ekološki problem, poručio je u razgovoru za “Dan” Mileta Marko Ivanović, redovni profesor u penziji za oblast Fizička hemija na Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici.

On naglašava da je neophodno uraditi kvalitetnu, sveobuhvatnu analizu sadržaja bazena crvenog mulja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), iz kojeg se, kako cijeni, mogu izdvojiti aluminijum, željezo, galijum, titan i drugi elementi, a čija vrijednost bi se mogla mjeriti i sa nekoliko milijardi eura.

Dugogodišnji profesor Metalurško-tehnološkog fakulteta, koji je deceniju radnog vijeka proveo i u KAP-u, objašnjava da rješavanje problema crvenog mulja mora obuhvatiti četiri koraka – preduzimanje pravnih radnji, izradu sveobuhvatne analize sadržaja bazena, neutralizaciju natrijum-hidroksida (žive sode) i, na kraju, sanaciju bazena.

“Dostupni podaci pokazuju da je u bazenu deponovano između 7,5 i 8,5 miliona tona otpadnog materijala koji se zove crveni mulj. Od 600 tona boksita dobija se 300 tona glinice, a od 300 tona glinice dobija se 150 tona aluminijuma. Ta razlika između 150 i 600 tona odlaže se na odlagalište, odnosno u bazen crvenog mulja. Najveći problem što se tiče ekologije jeste natrijum-hidroksid, ili živa soda. Socijalistička vlast, a ni ova prethodna, nije vodila mnogo računa o ekološkom aspektu, pa je veoma teško ovo pitanje riješiti u nekom kratkom vremenskom periodu”, ocijenio je Ivanović.

On smatra da se prvo moraju riješiti pravna pitanja, odnosno da država preuzme bazen crvenog mulja u svoje vlasništvo. Drugi korak, kako objašnjava, podrazumijeva analizu, kako površine, tako i svih ostalih dijelova sadržaja bazena, kako bi se utvrdilo šta u njemu ima, te da se odredi tačna količina natrijum-hidroksida. On pojašnjava da se natrijum-hidroksid nalazi u cijeloj zapremini bazena, a da je većina u tečnoj fazi.

“Podaci govore da u dva bazena ima negdje oko 42 do 45 hektara površine. Ne zna se tačna količina natrijum-hidroksida, zbog čega mora da se uradi analiza kako bi se ispitalo koliko ga ima. On je izuzetno agresivna supstanca. Prvi korak u sanaciji bazena mora biti eliminacija natrijum-hidroksida”, naglašava Ivanović.

Iz tog materijala, kako dodaje, izvučen je samo jedan korisni elemenat – alunimijum, a ni on u cjelosti.

“Analize iz radova koje sam čitao govore da aluminijum-oksida ima između 15 i 25 odsto. To je negdje 10 odsto alunimijuma. Ako ima 10 odsto aluminijuma u osam miliona tona crvenog mulja, to znači da aluminijuma ima 800.000 tona. Kada se ta količina pomnoži sa 2,5 eura, koliko košta kilogram aluminijuma na tržištu, vi imate resurs u aluminijumu od oko dvije milijarde. Imate i željeznih oksida, i tu variraju analize, jer nije urađena kvalitetna analiza. Taj sastav željeznih oksida kreće se oko 40–45 odsto. Kad izvučete željezo, i tu dobijate milijardu. S druge strane, imate galijum, koji je izuzetno skup materijal, koji se koristi za poluprovodnike. Titan-dioksid je prisutan negdje između četiri i pet odsto, a on se koristi za materijale za fasade, kao bjelilo. Ko zna šta sve tamo ima”, ističe Ivanović.

On ukazuje da u crvenom mulju potencijalno može biti i rijetkih elemenata, zbog kojih se sada u svijetu vode ratovi, apostrofirajući situaciju u vezi sa Grenlandom, Ukrajinom i na Bliskom istoku. Po njegovim riječima, do sada je rađena samo analiza s vrha, gdje je nađen natrijum-hidroksid.

“Ali nije isti sastav na vrhu, tečnoj fazi, u čvrstoj fazi i na dnu bazena. KAP je nekad, godinu-dvije, koristio i gvinejski boksit. Treba da se uradi dobra, kvalitetna analiza, ne samo sa površine, nego i sredine, dubine – to je cijela nauka. Procenat natrijum-hidroksida u drugim bazenima kreće se između jedan i 10 odsto. Neka ga ima tri odsto u bazenu crvenog mulja – to je 240.000 tona natrijum-hidroksida. Država treba da zna šta ima unutra”, naglašava Ivanović.

On smatra da je najbezbolnije rješenje da se natrijum-hidroksid neutrališe ugljen-dioksidom, pri čemu se u prvom koraku dobija soda-bikarbona, a u konačnom natrijum-karbonat. Napominje da taj proces nije previše isplativ jer je ugljen-dioksid skup, ali ta tehnologija ne utiče na životnu sredinu, već je opravlja.

“Kada se izvrši neutralizacija natrijum-hidroksida, tečnost, odnosno rastvor u kojem je bio natrijum-hidroksid, ta voda koja nastaje kao proizvod reakcije ili ona koja je već u sistemu propušta se kroz filtere, a danas imamo moćne filtere koji propuštaju samo molekule vode. Ta i takva voda može da ide u Moraču”, objašnjava Ivanović.

Nakon neutralizacije žive sode slijedi sanacija bazena.

“Postoje procedure za sanaciju. Mislim da se stavlja nepropusni sloj nekih polimernih jedinjena ili guma, preko toga ide glina, zemlja i onda se na površinu mogu postaviti solarni paneli, a na hektar solarnih panela može se dobiti oko pola megavata struje”, ističe profesor.

Prilikom izrade analize sadržaja sastava bazena, kako naglašava profesor Ivanović, neophodno je da se uradi i analiza radioaktivnosti.

Izvor: Dan