Connect with us

Zeta

SO Zeta: Referendum o gradnji u Botunu 14. decembra

so zeta

Jednoglasno su odbornici Skupštine opštine Zeta usvojili su Odluku o raspisivanju opštinskog referenduma radi izjašnjavanja građana o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu.

Za ovu odluku, da se svi građani Zete sa pravom glasa 14.decembra izjasne “za” i “protiv” gradnje dobila je podršku odbornika koalicije “Za budućnost Zete”, Demokrata i nezavisnih odbornika Nikole Rajovića i Lidije Panić i DPS.

Vesko Rašović, odbornik DNP-a, kazao je da su se građani Botuna od prvog dana protivili gradnji postrojenja, ističući da imaju pravo na zaštitu životne sredine. On je istakao da građani decenijama trpe štetu po zdravlje.

“Stava smo da se građanima Zete ne mogu nametati postrojenja koja nijesu za potrebe Zete i to u zoni koja treba da se sanira od postojećih zagađenja. Ustav svim građanima garantuje da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu”, rekao je Rašović.

Odbornik DPS-a Miroslav Boljević kaže da podržava referendum, ali da njihov klub ne vidi zašto bi se organizovao u Zeti, jer se ishod zna.

“Koji su to mehanizmi, s obzirom na to da je PUP-om predviđeno, mi možemo zaustaviti gradnju”, pitao je Boljević.

Odbornik Demokrata Novica Pejović navodi da im ne treba još jedan zagađivač, jer je ovaj kolektor zastarjela tehnologija.

“Saglasan sam sa referendumom, mada građani su svoje rekli na nedavnom protestu. Moramo svi dati pun doprinos da izađe mnogo veći broj ljudi. Možda ćemo imati drugu struju koja će raditi protiv”,  ističe Pejović.

Pejović kaže da bi svi mogli da pokažu lokal patriotizam i da komisije rade volonterski.

Luka Krstović (Demokrate) kaže da se Zeta nalazi u opasnosti da se nađe između dva kolektorska postrojenja – jedno u Botunu, a drugo koje bi se gradilo za potrebe Zete.

“Građani Zete treba da iskažu svoj stav, iako smo mogli da vidimo da je veliki broj građana protiv toga. Ovo nije nešto što je neophodno, ali pravne posledice proizvodi. Ovaj proces ima pravne posledice na teritoriji Zete. Kada se završi referendum SO Zeta konstatuje rezultate, donosi akt koji proizvodi pravne posledice. Treba u ovom procesu da se ponašamo odgovorno”,  kazao je Krstović.

Odbornik DPS-a Dušan Radonjić naveo je da će vrijeme pokazati koliku težinu će imati “ovo bespotrebno trošenje novca za referendum”.

“Vidjeli ste stavove da kolega iz Zete ne podržavaju kolege iz Glavnog grada. Legitimno je, zato podržavamo, da se građani Zete pitaju oko stava vezano za kolektor. Prije svega nemamo teritoriju. Vi sprovodite opštinski referendum na teritoriji opštine, a jeste li sigurni da ne dajete pravo građanima Podgorice da se izjasne po ovom pitanju. Ovo je nonsens koji je pravno legitiman. Da li neko sumnja u ishod referenduma i šta ćete dobiti kao upotrebnu vrijednost toga akta koji će dati rezultate koji su u najvećem procentu takvi da su građani protiv. Zna se stav Zete, zašto građani moraju dodatno da budu pitani. Samo imamo potrebnu da potrošimo pare građana. Šta su koraci nakon rezultata referenduma – pitao je Radonjić.

On je rekao da neće bojkotovati referendum i da će pozvati svoje glasače da se izjasne. Pitao je i šta ako radovi krenu prije referenduma.

Vesko Rašović (DNP) kazao je da je DPS mijenjao mišljenje po ovom pitanju, te da mu je drago što će glasati za ovu odluku.

“Podržavam to što ćete pozvati i svoje glasače, a koliko će ih biti to je pitanje”, ističe Rašović.

Predsjednik Opštine Mihailo Asanović rekao da imaju 200.000 eura budžetske rezerve, te da referendum ne može toliko koštati. On je rekao da će se zalagati da članovi komisije rade volonterski. Asanović ističe da će komisija imati puno posla jer je ovo prvi opštinski referendum od 1992. godine.

“Moramo ga organizovati jer smo bili satjerani u ćošak. U javnosti se spekulište da se buni 20 ljudi iz Botuna, mi iz Opštine i političari, pa smo željeli da čujemo glas svih stavnovnika. Pošto ste vi iz DPS-a sa URA vršili vlast, a u zakonu piše da ste morali organizovati referendum prije formiranja opštine, zašto to nijesu uradili. Vi znate kako ste sve to tada uradite. Mi ne možemo uticati na PUP Podgorice, a oni ne žele da završe razgraničenje. Država sigurno neće ići protiv građana koji ne žele kolektor. Pokazaćemo izvršnoj vlasti države da građani ne žele kolektor”, kaže Asanović.

Radonjić poručuje da će ovaj referendum donijeti više štete vlasti jer će morati nešto da urade sa rezultatima izbora.

” Potrpali ste dosta po džepovima, pa onda nije strašno ni 100.000 eura za referendum”, kaže Radnjić.

Radojica Maraš (DPS) kaže da Zakon o lokalnoj samoupravi daje mogućnost i za raspisivanje mjesnog referenduma. On je pitao na koji način će se iskoristiti rezultati, koji su unaprijed jasni, nakon referenduma. On kaže da nijesu protiv kolektora, ali smatraju da se mišljenje Botunjana mora uvažiti. Novica Pejović pita Maraša zna li ko je izabrao izvođača radova.

“Ivan Vuković je izabrao izvođača, a nije dobio elaborat, javnu raspravu… I vi sad prozivate nas. Da nije bilo vas i vaših drugova koji su mijenjali zemlju u Grbavcima ne bi danas o ovome govorili”, ističe Pejović.

Radonjić je pozvao vlast da stisne petlju i snosi odgovornost za sve što se dešava oko kolektorai zašto DNP ne sruši vlast u Podgorici. Mihailo Asanović je rekao da je DPS danas obezbijedio kvorum u Glavnom gradu koji su za gradnju kolektora, a DNP-a nijesu došli. On kaže da mu je jasno da Radonjić hoće da se “opere” od prethodnog perioda.

“Zapitajte se, no se vi ne pitate. Radonjiću vi ste samo puki poskušnik”,  poručio je Asanović.

Miroslav Boljević (DPS) kaže da odbornici ne daju podršku Saši Mujoviću, već su došli da dođu da čuju odgovore. Nezavisni odbornik Nikola Rajović kazao je da dva sata pričaju o Mujoviću, Mitroviću, Vukoviću, Mugoši, a minut o mještanima Zete i Botuna.

“Samo se priča kriv je onaj, kriv je ovaj, sramota ovo, sramota ono. Spominju se ljudi koji jedan odsto ne mare za Zetu, a mi trošimo vrijeme na njih”, istakao je Rajović.

Predsjednik Skupštine opštine Zeta Nebojša Domazetović kaže da se slaže sa Rajovićem, te da se predstavnici DPS-a ponašao kao da su pali s Marsa.

“Izgledate kao vanzemaljci i kao da ste prvi put došli ovdje. Svi znamo što se radilo. Odbornik Radonjić se dohvatio grada, glasanja, ajde da se okrenemo Zeti. Ovo je nasleđe vašeg rada u prethodnom periodu. Potrebana je velika hrabrost, imate jak osjećaj za kritiku, a samokritičnosti kod vas nema. Kažete da ćete pozvati glasače, a kako ćete to uraditi neću ulaziti. Toliko kritike i priče, kao da ste novoformirana stranka koja nema prošlost i radnje”, kaže Domazetović.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zeta

Srpska ministarka posjetila osmočlanu porodicu u Zeti

Ministarka bez portfelja u Vladi Srbije Tatjana Macura, u okviru posjete Crnoj Gori, posjetila je juče i Zetu, gdje je razgovarala sa lokalnim rukovodstvom o mjerama podrške porodici i izazovima sa kojima se suočava ta opština.

Iz Vlade Srbije ukazali su da se Zeta izdvaja kao sredina sa pozitivnim prirodnim priraštajem, što predstavlja značajan i ohrabrujući primjer u kontekstu šire evropske demografske krize.

Macura je tom prilikom predstavila kampanju “Za srce više”, koja je počela u Srbiji ove godine, a koja ima za cilj razgovore sa mladima koji žele djecu, o posljedicama odlaganja odluka o proširenju porodice i promociju pronatalitetnih mera države.

Ministarka je, naglasili su, obišla i domaćinstvo Igora i Ane Prenkić, roditelja šestoro djece, čija životna priča predstavlja snažan primjer porodične posvećenosti, ali i savremenog pristupa roditeljstvu.

“Posebnu pažnju privukla je činjenica da je otac, Igor Prenkić, iskoristio zakonsko pravo na odsustvo radi njege djece. Ovakav primjer, i dalje relativno rijedak u praksi, posebno na prostoru Balkana, otvara važna pitanja ravnopravnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti unutar porodice”, dodaju iz Vlade Srbije.

Continue Reading

Zeta

Đokić: Ublažen rast poreza na nepokretnosti u Zeti

Vršiteljka dužnosti sekretarke Sekretarijata za finansije i budžet Opštine Zeta, Vukica Đokić, saopštila je da je zbog izmjena Zakona o porezu na nepokretnosti Opština Zeta uskladila svoju odluku kako bi ublažila finansijski teret za građane.

Kako je navela, izmjenama zakona ukinuta je kategorija „objekti u izgradnji“, dok su kao novi predmet oporezivanja uvedeni „inženjerski objekti“. Takođe, uveden je i raspon poreskih olakšica za poljoprivredne proizvođače, od 20% do 90%.

Đokić je istakla da su na sjednici Skupštine opštine Zeta, održanoj 25. marta 2026. godine, usvojene izmjene odluke kojima je preciznije definisan predmet oporezivanja, kao i korektivni koeficijenti i poreske stope.

„Navedene izmjene će prouzrokovati pozitivne efekte za građane – umjesto generalnog rasta poreza na nepokretnosti u iznosu od 43,6%, porez će biti uvećan svega za 6,9% za stambene objekte, odnosno 14,5% za pomoćne objekte, u odnosu na porez iz prethodne godine“, kazala je Đokić.

Prema njenim riječima, prosječna cijena stana u Crnoj Gori za 2025. godinu iznosi 2.200 eura po kvadratnom metru, što predstavlja povećanje od 43,6% u odnosu na raniju osnovicu u Zeti, što bi dovelo do značajnog rasta poreza.

„Drugim riječima, porez na nepokretnosti je trebao biti povećan u navedenom procentu, u odnosu na prošlogodišnji porez. Kako se to ne bi desilo, usvojenim izmjenama Odluke o porezu na nepokretnosti, smanjeni su i korektivni koeficijenti za stambene objekte sa 0,67 na 0,50 i za pomoćne objekte sa 0,25 na 0,20“, pojasnila je Đokić.

Ona je naglasila da Opština Zeta na ovaj način potvrđuje odgovoran odnos prema građanima i nastavak politike usmjerene ka unapređenju životnog standarda i ekonomskog razvoja.

Continue Reading

Zeta

Šta pokazuju imovinski kartoni predsjednika i potpredsjednika Opštine Zeta?

Mihailo asanović

Uporedni podaci iz imovinskih kartona za 2024. i 2025. godinu pokazuju promjene u prihodima, imovini i obavezama predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića i potpredsjednika Aleksandra Markovića.

Prihodi po osnovu javne funkcije predsjednika Opštine Zeta, Mihaila Asanovića u 2025. godini iznose oko 16,3 hiljade eura, što predstavlja minimalno povećanje u odnosu na približno 15,3 hiljade eura u 2024. godini.

Prihodi iz poljoprivredne djelatnosti smanjeni su sa oko 16,5 hiljada eura u 2024. na oko 15 hiljada eura u 2025. godini. U 2025. godini prvi put su evidentirani i prihodi člana domaćinstva, odnosno supruge, kroz više pojedinačnih isplata tokom godine.

U dijelu imovine, u 2025. godini prijavljeni su stan površine 45,23 m² i garaža površine 12,5 m², oba stečena kupovinom tokom 2025. godine. U prethodnom izvještaju nepokretna imovina nije bila evidentirana. Pokretna imovina ostala je nepromijenjena i obuhvata dva motorna vozila Golf 5  i Audi A5 koji su prijavljeni kao poklon.

U dijelu obaveza, pored postojećeg potrošačkog kredita čiji je preostali dug smanjen u odnosu na prethodnu godinu, u 2025. godini evidentiran je i stambeni kredit supružnika u iznosu od 114.500 eura.

Dok je u 2024. godini data saglasnost za pristup bankarskim podacima, u 2025. ta saglasnost više nije odobrena.

Kod potpredsjednika Opštine Zeta Aleksandra Markovića godišnji prihodi po osnovu plate kreću se na nivou od oko 14 do 15 hiljada eura, bez značajnijih odstupanja između dvije godine. U 2024. godini evidentirani su i dodatni prihodi po osnovu varijabila i naknada, dok u 2025. ti prihodi nijesu prikazani.

Prihodi članova domaćinstva pokazuju kontinuitet. Supruga ostvaruje godišnji prihod od oko 12,2 hiljade eura u obje godine, dok je u 2025. godini evidentiran i dodatni prihod djeteta po osnovu specijalnog dodatka.

U dijelu imovine, u oba izvještaja nije evidentirana nepokretna imovina. Pokretna imovina u 2024. godini obuhvata dva vozila, dok je u 2025. godini prijavljeno jedno vozilo Pasat 6, nije precizirano da li je drugo vozilo Golf 5 prodato ili samo nije prijavljeno.

Podaci o novčanim sredstvima pokazuju razliku između dvije godine. U 2024. godini evidentirano je 30.000 eura gotovine, dok u 2025. godini taj iznos nije prikazan, a evidentiran je iznos od 45 eura na tekućem računu.

Kod kreditnih obaveza evidentiran je potrošački kredit, pri čemu je preostali dug smanjen u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu.

Marković nije dao saglasnost za pristup bankarskim podacima.

Izvještaje o prihodima i imovini funkcionera možete pogledati OVDJE

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto