Uprkos ranijim najavama Željezničke infrastrukture (ŽICG) da će rekonstrukcija pruge Golubovci – Bar otpočeti tokom 2025. godine radovi u ovoj godini ipak neće početi jer ključni preduslovi nijesu ispunjeni – potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta Evropskom investicionom bankom (EIB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), glavni projekat nije završen za koji je potrebna revizija, niti je raspisan tender za izvođača radova.

Kako navode iz ŽICG, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja ove godine, dok bi tender za izvođača mogao biti raspisan krajem ove ili početkom naredne godine.

To znači da je početak konkretnih građevinskih radova pomjeren najranije za prvu polovinu 2026. godine, i to samo pod uslovom da se svi administrativni i tehnički koraci uspješno realizuju u međuvremenu. Imajući u vidu da je procijenjeno trajanje radova tri godine, rekonstrukcija ove željezničke dionice mogla bi potrajati najmanje do 2029. godine.

Crnoj Gori će za taj posao biti dostupno oko 224 miliona, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK), a ostatak krediti kod Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj

Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.

Rekonstrukcija će obuhvatiti blizu 40 kilometara otvorene pruge od Bara do Golubovaca, 17 kilometara staničnog kolosijeka, kao i šest kilometara ranžirnih kolosijeka. Projektom je predviđena i rekonstrukcija gornjeg stroja pruge, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja, elektrovučnih postrojenja, elemenata kontaktne mreže, a planirana je i sanacija tunela “Sozina” i klizišta Ratac.

“S obzirom na to da je za realizaciju projekta u planiranoj dinamici neophodno potpisivanje finansijskog sporazuma između države Crne Gore, EIB-a i EBRD-a, zatim definisanje konačnog obima radova od strane nadležnih institucija, kao i dobijanje pozitivnog izvještaja o reviziji glavnog projekta, u ovom trenutku nije moguće precizno odrediti vremenski okvir početka radova. Na osnovu informacija dobijenih od projektanta, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja tekuće godine, dok se raspisivanje tendera za izbor izvođača radova predviđa za kraj ove ili početak naredne godine. Ako tenderski postupak rezultira izborom izvođača i zaključenjem ugovora, radovi bi trebalo da otpočnu u prvoj polovini 2026. godine”, rekli su u ŽICG-u.

Iz ove državne firme su pojasnili da se naredni koraci odnose na nastavak izrade glavnog projekta shodno instrukcijama datim u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, definisanje obima radova i finalno usaglašavanje tehničkih rješenja sa revidentom i relevantnim institucijama (Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprava za saobraćaj).

“Paralelno sa navedenim aktivnostima konsultant će raditi na pripremi tenderske dokumentacije. Kako bi se nastavilo s planiranom dinamikom realizacije projekta, neophodno je potpisivanje finansijskog sporazuma između Crne Gore, EIB-a i EBRD-a. Nakon što projektna rješenja predviđena glavnim projektom budu konačno usvojena i pozitivno ocijenjena od strane revidenta, u saradnji sa EIB-om i EBRD-om, a nakon potpisivanja Ugovora o kreditnom aranžmanu između EIB-a, EBRD-a i države Crne Gore, usaglasiće se procedura za raspisivanje tendera, kojom će biti definisan broj planiranih tenderskih postupaka. Po ispunjenu svih preduslova, planirano je da ŽICG sprovede kompletan tenderski postupak – shodno procedurama o nabavkama definisanim od strane EIB-a i EBRD-a”, kazali su iz ŽICG.

Ranije Ministarstvo kapitalnih investicija je u septembru 2023. zatražilo od EK bespovratnih 112,6 miliona eura za rekonstrukciju ovog dijela pruge. Kako su tada kazali, taj zahtjev predstavlja nastavak aktivnosti za podsticanje koridorskog razvoja od Bara preko granice sa Srbijom, do Beograda i dalje mreže trans-evopskih koridora, kako bi se Crna Gora djelimično repozicionirala na saobraćajnom tržištu i postala atraktivnija za ove tokove.

Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Po tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila 100 kilometara na čas, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na čas.

Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara

Rekonstrukcija će trajati tri godine

Iz ŽICGsu kazali da se očekuje da će radovi biti finansirani kroz kreditna sredstava EIB-a, EBRD-a kao i grant iz WBIF-a, pri čemu bi 50 odsto vrijednosti radova bilo pokriveno grantom, a preostalih 50 odsto iz kreditnih sredstava.

“Procijenjena vrijednost radova na rekonstrukciji predmetne dionice iznosi oko 200 miliona eura, a očekuje se da će izvođenje radova trajati tri godine. Metodologija izvođenja radova, plan upravljanja saobraćajem, eventualne obustave saobraćaja i organizacija prevoza putnika tokom izvođenja radova biće poznati nakon usvajanja konačnog obima radova u okviru glavnog projekta i tenderske dokumentacije. Javnost će o svemu navedenom biti pravovremeno informisana”, naveli su iz ŽICG.

Izvor: Vijesti