Politika

Čarapić: Abazović radio plan za veliku plažu po želji Alabara

“Nije njima problem Sporazum sa UAE, nego to što njega poptisuje Spajić, koji ne želi šeme”, saopštio je Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika “Evropa sad”.

kkao je nastavio, lažni moralisti neka sebe pogledaju u ogledalo i zapitaju se do kad će pustiti da ih dribla ulcinjski Maradona. – Buka koju četa mala, ali odabrana, generiše u svojoj odbrani “otažbine”, lažno moralisanje i prljavština po društvenim mrežama me neodoljivo podsjetila na nešto što sam i ranije gledao, pa nisam bio lijen i krenuo sam da istražujem da li iz svega toga stoji neki skriveni kontekst – kaže Čarapić.

Zaključak nakon tog istraživanja je ukratko – DA

“Iako sporazumi sa UAE ne pominju nigdje ulaganja u Ulcinj, stvoren je narativ da se tamo planira velika investicija, djelimično zbog konkretnog interesovanja jednog investitora za Veliku plažu, djelimično zbog neformalne komunikacije koju je premijer imao sa lokalnom zajednicom, ali primarno zbog ogromne buke koja se stvorila od strane GP URA, predsjednika opštine, zelenih aktivista i NVO sektora. U tom narativu, PES je otimač đedovine, a URA, ekolozi, NVO i lokalni lideri su heroji branioci. E pa, taj narativ je jedna velika LAŽ i manipulacija za koju odgovorno tvrdim da je nastala u kuhinji našeg najvećeg manipulatora i obmanjivača”, smatra Čarapić.

Ovo kaže, kako tvrdi Čarapić, zbog toga što tzv. plan prodaje Ulcinja napravio upravo ulcinjanin Abazović za vrijeme kada je na prevaru predsjedavao Vladom Crne Gore, i to kroz DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža, opština Ulcinj.

“Rukovođenje ovog plana Abazović je povjerio planeru Aleksandru Vučićeviću, koji je bio glavni planer za projekat Beograd na vodi, koji je realizovala kompanija u vlasništvu Mohameda Alabara, Eagle Hills. Podsjećanja radi, Eagle Hills i Mohamed Alabar su se prijavili na tender za zakup Velike plaže, a po sopstvenom priznanju Alabara to je učinjeno na sugestiju Dritana Abazovića. Abazović je kasnije ovo i sam priznao. Dakle, Abazović angažuje Alabarovog planera da radi plan za Veliku plažu, a Alabar na sugestiju Dritana Abazovića aplicira na tender za zakup Velike plaže. Ako vam je IQ preko 1, jasno vam je da ovo nije slučajnost “, naglašava Čarapić.

Podsjeća, ovim planom koji je formalno naručio Abazović a izradio Alabarov planer, osmišljava se realizacija projekta nalik na onaj koji je Alabar opisao u gostovanju kod Petra Komnenića.

“Nesporno – planska dokumentacija je dakle rađena po željama Alabara, a sve je ovo počelo 2022. godine. S druge strane, uvažene lokal patriote, Nimanbegu i Čapuni, koji su na izbore u Ulcinju izašli sa anti-DPS platformom, pa su onda da pola mandata stupili u koaliciju sa DPS-om da bi se dokopali fotelje (po istom modelu po kom je Abazović postao premijer), su na sve ovo glasno ćutali. Glasna priča o ugroženoj demografiji (koja je ništa do gnusni kafanski nacionalizam), o zaštiti životne sredine i odbrani đedovine je obrnuto proporcionalna njihovom glasnom ćutanju kada se kovao ranije pomenuti plan. Dokaz da su svi ovi lažni branioci bili potpuno saglasni sa idejom Abazovića da Veliku plažu da Alabaru može se naći u izvještaju o javnoj raspravi koji razotkriva epsko licemjerje ne samo lokalnih lidera, već i eko i nvo aktivista bliskih GP URA koji ovih dana sprovode moralni terorizam nad poslanicima PES-a. U izvještaju sa javne rasprave za planski dokument može se naći tačno 0 sugestija za zaštitu demografske slike, 0 sugestija za zaštitu prirode i 0 sugestija da se otadžbina ne smije stavljati u beton. NI RIJEČ. Jedine sugestije koje su bile odnosile su se na zahtjeve ulcinjana da im se poveća dozvoljena spratnost, da se poljoprivredne parcele pretvore u građevinske parcele, da se smanji zelenilo a povećaju površine za građenje! Dakle, zahtjev lokalne zajednice nije bio da na Velikoj plaži ne bude betona, nego je bio da se na Velikoj plaži uspe više betona nego što su Alabarov planer i Abazović planirali”, ističe Čarapić.

Kako navodi, “jasno je da je Spajić ovdje upao na samom kraju, i to kao neko ko po svojoj prirodi ganja sve prilike koje mogu biti dobre za CG, ali da ni on ni niko iz PES-a nisu bili svjesni cjelokupne slike”.

“Kada je ona postala malo jasnija, ministarka Adžović je jasno i glasno na početku diskusije o Sporazumimaa sa UAE izjavila da Vlada neće podržati investicije u Ulcinju ako to ne želi lokalna zajednica, i time dala jasan signal da za Vladu Velika plaža nije prioritet a Sporazum se svakako i ne odnosi konkretno na Ulcinj. Moj lični stav je da DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža ovakav kakav je ne treba usvajati jer preko grbače PES-a ne treba da se realizuju ničiji skriveni privatni interesi, a kamoli ne onda kada ti koji će da imaju korist pokušavaju da nama nanesu političku štetu. Iz ovoga vrtloga laži i manipulacija je najčistije samo izaći, pa neka se između sebe potkusuravaju svi lažovi i maniplatori koji su izvisili za svoj ćar”, zaključio je Čarapić.

Sledeće

Golgeter protiv žabokrečine

Ne propustite

Spajić: Gorivo jeftinije danas nego prije sedam godina, a plate i penzije duplo veće

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.