Politika

Čarapić: Abazović radio plan za veliku plažu po želji Alabara

“Nije njima problem Sporazum sa UAE, nego to što njega poptisuje Spajić, koji ne želi šeme”, saopštio je Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika “Evropa sad”.

kkao je nastavio, lažni moralisti neka sebe pogledaju u ogledalo i zapitaju se do kad će pustiti da ih dribla ulcinjski Maradona. – Buka koju četa mala, ali odabrana, generiše u svojoj odbrani “otažbine”, lažno moralisanje i prljavština po društvenim mrežama me neodoljivo podsjetila na nešto što sam i ranije gledao, pa nisam bio lijen i krenuo sam da istražujem da li iz svega toga stoji neki skriveni kontekst – kaže Čarapić.

Zaključak nakon tog istraživanja je ukratko – DA

“Iako sporazumi sa UAE ne pominju nigdje ulaganja u Ulcinj, stvoren je narativ da se tamo planira velika investicija, djelimično zbog konkretnog interesovanja jednog investitora za Veliku plažu, djelimično zbog neformalne komunikacije koju je premijer imao sa lokalnom zajednicom, ali primarno zbog ogromne buke koja se stvorila od strane GP URA, predsjednika opštine, zelenih aktivista i NVO sektora. U tom narativu, PES je otimač đedovine, a URA, ekolozi, NVO i lokalni lideri su heroji branioci. E pa, taj narativ je jedna velika LAŽ i manipulacija za koju odgovorno tvrdim da je nastala u kuhinji našeg najvećeg manipulatora i obmanjivača”, smatra Čarapić.

Ovo kaže, kako tvrdi Čarapić, zbog toga što tzv. plan prodaje Ulcinja napravio upravo ulcinjanin Abazović za vrijeme kada je na prevaru predsjedavao Vladom Crne Gore, i to kroz DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža, opština Ulcinj.

“Rukovođenje ovog plana Abazović je povjerio planeru Aleksandru Vučićeviću, koji je bio glavni planer za projekat Beograd na vodi, koji je realizovala kompanija u vlasništvu Mohameda Alabara, Eagle Hills. Podsjećanja radi, Eagle Hills i Mohamed Alabar su se prijavili na tender za zakup Velike plaže, a po sopstvenom priznanju Alabara to je učinjeno na sugestiju Dritana Abazovića. Abazović je kasnije ovo i sam priznao. Dakle, Abazović angažuje Alabarovog planera da radi plan za Veliku plažu, a Alabar na sugestiju Dritana Abazovića aplicira na tender za zakup Velike plaže. Ako vam je IQ preko 1, jasno vam je da ovo nije slučajnost “, naglašava Čarapić.

Podsjeća, ovim planom koji je formalno naručio Abazović a izradio Alabarov planer, osmišljava se realizacija projekta nalik na onaj koji je Alabar opisao u gostovanju kod Petra Komnenića.

“Nesporno – planska dokumentacija je dakle rađena po željama Alabara, a sve je ovo počelo 2022. godine. S druge strane, uvažene lokal patriote, Nimanbegu i Čapuni, koji su na izbore u Ulcinju izašli sa anti-DPS platformom, pa su onda da pola mandata stupili u koaliciju sa DPS-om da bi se dokopali fotelje (po istom modelu po kom je Abazović postao premijer), su na sve ovo glasno ćutali. Glasna priča o ugroženoj demografiji (koja je ništa do gnusni kafanski nacionalizam), o zaštiti životne sredine i odbrani đedovine je obrnuto proporcionalna njihovom glasnom ćutanju kada se kovao ranije pomenuti plan. Dokaz da su svi ovi lažni branioci bili potpuno saglasni sa idejom Abazovića da Veliku plažu da Alabaru može se naći u izvještaju o javnoj raspravi koji razotkriva epsko licemjerje ne samo lokalnih lidera, već i eko i nvo aktivista bliskih GP URA koji ovih dana sprovode moralni terorizam nad poslanicima PES-a. U izvještaju sa javne rasprave za planski dokument može se naći tačno 0 sugestija za zaštitu demografske slike, 0 sugestija za zaštitu prirode i 0 sugestija da se otadžbina ne smije stavljati u beton. NI RIJEČ. Jedine sugestije koje su bile odnosile su se na zahtjeve ulcinjana da im se poveća dozvoljena spratnost, da se poljoprivredne parcele pretvore u građevinske parcele, da se smanji zelenilo a povećaju površine za građenje! Dakle, zahtjev lokalne zajednice nije bio da na Velikoj plaži ne bude betona, nego je bio da se na Velikoj plaži uspe više betona nego što su Alabarov planer i Abazović planirali”, ističe Čarapić.

Kako navodi, “jasno je da je Spajić ovdje upao na samom kraju, i to kao neko ko po svojoj prirodi ganja sve prilike koje mogu biti dobre za CG, ali da ni on ni niko iz PES-a nisu bili svjesni cjelokupne slike”.

“Kada je ona postala malo jasnija, ministarka Adžović je jasno i glasno na početku diskusije o Sporazumimaa sa UAE izjavila da Vlada neće podržati investicije u Ulcinju ako to ne želi lokalna zajednica, i time dala jasan signal da za Vladu Velika plaža nije prioritet a Sporazum se svakako i ne odnosi konkretno na Ulcinj. Moj lični stav je da DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža ovakav kakav je ne treba usvajati jer preko grbače PES-a ne treba da se realizuju ničiji skriveni privatni interesi, a kamoli ne onda kada ti koji će da imaju korist pokušavaju da nama nanesu političku štetu. Iz ovoga vrtloga laži i manipulacija je najčistije samo izaći, pa neka se između sebe potkusuravaju svi lažovi i maniplatori koji su izvisili za svoj ćar”, zaključio je Čarapić.

Sledeće

Golgeter protiv žabokrečine

Ne propustite

Spajić: Gorivo jeftinije danas nego prije sedam godina, a plate i penzije duplo veće

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Satler sinoć okupio vlast i opoziciju

photo by Filip Filipović / Adria

Za istim stolom u Delegaciji našli su se premijer Milojko Spajić, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predstavnici opozicije, a tema sastanka bile su, kako saznajemo, ustavne promjene i eventualni povratak najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista, u parlamentarne procese, potvrđeno je RTCG.

Mandić je direktno iz Banjaluke avionom stigao u Podgorica kako bi prisustvovao sastanku koji je počeo u nedjelju u 19 časova.

U sjedištu Evropske unije u Podgorici, iza zatvorenih vrata, održan je sastanak uz posredovanje šefa Delegacije EU, Johana Satlera, kazano nam je od pojedinih učesnika.

Pored Spajića i Mandića, sastanku su prisustvovali i Adrijan Vuksanović (HGI), Danilo Šaranović i Boris Bogdanović (Demokratska Crna Gora), Nik Đeljošaj, Boris Pejović i Vasilije Čarapić (PES), Damir Šehović (SD), Danijel Živković (DPS), Miloš Konatar (URA), kao i Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke.

Kako nam je rečeno, DPS bi mogao da se vrati u skupštinske odbore i ponovo dobije mjesto potpredsjednika Skupštine. Međutim, povratak DPS-a nije samo pitanje političkih funkcija — iz Brisela jasno poručuju da bez opozicije nema ni ustavnih promjena.

Reforma pravosuđa, izmjene zakona o bezbjednosnim službama i šire institucionalno usklađivanje sa standardima Evropske unije zahtijevaju dvotrećinsku većinu u parlamentu, a bez DPS-a takvu većinu trenutno nije moguće obezbijediti, kaže sagovornik našeg Portala.

Prema našim nezvaničnim informacijama, zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima, koje je problematizovala opozicija, ostaju na snazi.

Usvajanje izmjena zakona o policiji i ANB-u početkom marta je izazvalo višesatnu burnu raspravu u parlamentu. Dok je opozicija upozoravala na mogućnost zloupotreba i špijuniranja građana, predstavnici Vlade i vladajuće većine isticali su da su reforme neophodne za modernizaciju sistema i napredak u pregovorima s EU.

Kritičari Zakona o ANB tvrde da ovaj zakon daje mogućnost za zloupotrebu ličnih podataka i da nije usklađen sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka Evropske unije (GDPR).

Kada je riječ o izmenama Zakona o unutrašnjim poslovima, stručnjaci i opozicija tvrde da se njime kriše ustavne odredbe u dijelu prava na odbranu i pretpostavku nevinosti.

Iz Vlade Crne Gore, koja je predlagač ovih zakona, zakone brane riječima da su oni neophodni za zatvaranje poglavlja 24 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, te da stav Evropske komisije ostavlja prostor da se neke odredbe naknadno usaglase sa standardima Unije.

Crna Gora smatra se liderom u pristupnim pregovorima sa EU, a vlada najavljuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.

Politika

Mandić: Srbi u Crnoj Gori više nisu građani drugog reda

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić poručio je tokom obraćanja na Skupštini Ujedinjene Srpske u Banjaluci da mnogi i danas pokušavaju da srpski narod u Crnoj Gori vrate u položaj građana drugog reda, ali da Srbi danas prvi put nakon Drugog svjetskog rata ravnopravno učestvuju u vlasti i odlučivanju u državi.

„Mnogi i danas žele da srpski narod u Crnoj Gori vrate u položaj građana drugog reda, a neki priželjkuju da nas opet potčine upravi Mila Đukanovića i njegovog DPS-a“, rekao je Mandić.

On je istakao da Srbi više ne žele da budu politički marginalizovani i da je cilj njihovog političkog djelovanja da se „bolje i uticajnije čuje srpski glas“.

„Ne treba ni meni ni Srbima vlast da bi bili u foteljama, nego da se bolje i uticajnije čuje srpski glas, da se poštuje njihova riječ, da se ispune njihovi opravdani zahtjevi“, poručio je lider NSD-a.

Mandić je naglasio da Srbi danas imaju istorijsku priliku da kroz institucije poprave položaj svog naroda u Crnoj Gori.

„Slobodno mogu da kažem: po prvi put od završetka Drugog svjetskog rata Srbi su dio vlasti u Crnoj Gori, i to demokratske i proevropske vlasti, uvaženi od drugih, posvećeni pomirenju i mirnom životu“, kazao je Mandić.

Govoreći o položaju srpskog naroda nakon promjene vlasti 2020. godine, on je naveo da su Srbi godinama bili diskriminisani, posebno kada je riječ o zapošljavanju i ekonomskom položaju.

„Većina njih su naši sunarodnici, koji su decenijama bili teško diskriminisani, a posebno po pitanju najvećeg životnog problema – stalnog zaposlenja i uredne plate“, rekao je Mandić.

Predsjednik Skupštine Crne Gore ocijenio je da su rezultati sadašnje vlasti vidljivi kroz rast plata i penzija, ali i veću zastupljenost Srba u državnim institucijama.

„Danas naš srpski narod u Crnoj Gori ne mora da brine za svoju egzistenciju, i to je rezultat njegove borbe i upornosti“, poručio je Mandić.

Ukazao je i na lični doprinos zaštiti srpskog naroda i identiteta.

“Moj lični odnos prema sudbini srpskog naroda pokazao sam svaki put kada su naš narod i naša zajednička država bili ugroženi. Odazvao sam se kao rezervni oficir pozivu države 1991, učestvovao sam u odbrani SR Jugoslavije 1999, bio sam kao političar i najmlađi lider bloka za odbranu zajedničke države 2006. godine. Ne crveni mi se lice ni pred jednim drugim Srbinom patriotom i svakoga mogu pogledati u oči i to želim da kažem baš ovdje u Banjaluci, jer vi ste, pored naše braće s Кosova i Metohije, najviše propatili i stradali u poslednjim ratovima koji su našem narodu nametnuti”, istakao je Mandić.

On je podsjetio i na period nakon, kako je rekao, „lažnog državnog udara“ i sukoba bivšeg režima sa Srpskom pravoslavnom crkvom, navodeći da je upravo narod kroz litije pokazao snagu i otvorio put političkim promjenama.

„Narod je veličanstvenim litijama pripremio prvu demokratsku smjenu vlasti u istoriji Crne Gore koja se desila na izborima 30. avgusta 2020. godine“, rekao je Mandić.

Mandić je poručio da srpski narod želi saradnju i partnerstvo, a ne nove podjele.

„Zato u drugima tražimo saveznika, partnera, prijatelja i ne kopamo rovove nepovjerenja i sumnje koji nas udaljavaju i lišavaju snage i moći“, zaključio je on.

Politika

Incidenti u centru Beograda: Policija u potpunosti zauzela Slaviju

Na Trgu Slavija u Beogradu večeras je održan veliki protest u organizaciji studenata u blokadi fakulteta Univerziteta u Beogradu, a prema procjeni policije, skupu je prisustvovalo oko 34.300 građana. Međutim kad je protest već bio pred krajem počela je intervencija policijske brigade u ulici Kralja Milana. Oko 20.15 minuta situacija je izgledala sasvim drugačije, mirno. Policija nije postavila kordon u Ulici Kralja Milana kod Londona, kao što je učinila za Vidovdan, niti je postavila kordon u Ulici Kneza Miloša.

Međutim, jedna grupa ljudi je kamenicama, staklenim flašama i drugim predmetima gađala policiju. Policija je potom postavila taj kordon. Čulo se i nekoliko jakih topovskih udara. To se sve događalo kod zgrade Predsjedništva Srbije, nasuprot male zgrade Narodne skupštine.Policija je, nakon što je primila tu salvu kamenica, flaša i drugih predmeta, krenula u intervenciju. Neprekidno se čuju topovski udari, lete flaše, i staklene i plastične. Jedna betonska kocka je bačena ka policajcu koji se zaštitio svojim štitom.

Na policiju su poletele baklje, topovski udari, a policija je pojačala kordone, preneli su izveštači FoNeta.

Policija je u jednom trenutku počela da potiskuje one koji su napadali policiju, dok su pristalice vladajuće stranke uzvikivale „Ustaše, ustaše“.

Žandarmerija je intervenisala, a kako javljaju reporteri, upotrebljen je i biber sprej. Ubrzo se sukob proširio i u Ulici Kralja Milana.

Kod Pionirskog parka dolazi do sukobljavanja, upaljene su baklje kod Skupštine pic.twitter.com/dAxNGjhCuh

— Mašina (@MasinaRS) May 23, 2026

Kako izvještava reporter N1, postoji jedna grupa ljudi, maskirana, koja je, uprkos tome što je većina učesnika protesta krenula da se mirno vraća sa protesta, napala policiju, gađajući ih najpre petardama.

Veliki broj ljudi stoji sa strane i ne učestvuje u napadu na policiju.

Međutim, policiji u civilu pretežno, ne oni u unifrmama, na brutalan način hapse ljude.

Kako javlja reporterka N1 , policija je bacila gas koji toliko štipa oči da gotovo oslepljuje.

Reporter N1 javlja da je većina ljudi pokušala da se mirno raziđe sa Slavije, ali da postoji i jedna grupa ljudi koja je započela ovaj sukob bacajući predmete.

Incidenti u Kralja Milana i dalje traju, zapaljene baklje, policiju gađaju raznim predmetima i pirotehnikom maskirana lica pic.twitter.com/I1MuMPRCYp

— kompas (@kompas_info_com) May 23, 2026

Jedan stariji čovek je ispred Londona stao između policije i okupljenih i tražio od njih da prestanu da gađaju policiju. Jedan dio ljudi stoji mirno sa strane i čeka da se raziđe, dok drugi (koji je mahom maskiran) ne odustaje, upornos stoji ispred policije i gađa je. Policija postaje brojnija. Policija je na uglu Kneza Miloša i Kralja Milana krenula u akciju i potisla medije i grđane. Policijska vozila nastavljaju da dolaze.

Sve je manje okupljenih građana, dok od pojedinaca i dalje dopiru flaše. U toku su i hapšenja.

Direktor policije Dragan Vasiljević izjavio je da je skup uredno i blagovremeno prijavljen te da su pripadnici policije pratili dolazak građana još od jutarnjih sati.

“Na ovom javnom okupljanju dali smo procjenu da je prisutno oko 34.300 građana. Moramo reći da pratimo dolazak na javno okupljanje od jutros, od prijepodnevnih sati, imajući u vidu da je iz velikog broja mjesta u Republici Srbiji krenuo određen broj građana i da su procjene koje dajemo vrlo precizne i objektivne”, rekao je Vasiljević.