Connect with us

Priroda i društvo

Ostroška sela čekaju svoj trenutak: Uz bolju infrastrukturu ovaj kraj može procvjetati

U zavjetrini stjenovitih obronaka ispod Manastira Ostrog, podostroška sela kao da su zaustavljena u vremenu. Vražegrmački kraj krije čaroliju koja podsjeća na romantične pejzaže Toskane – blage padine prekrivene vinogradima, nasadi nara i smokava, te tradicionalne kamene kuće s pogledom na prostrane zelene doline. Ovaj prostor nudi jedinstven ambijent, u kojem spoj prirodnih ljepota i kulturnog nasleđa stvara ambijent savršen za razvoj ruralnog turizma.

Iako u sjeni monumentalnog Ostroga, podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture. Posjetioci mogu doživjeti autentičnost crnogorskog ruralnog života, uživati u netaknutoj prirodi, tradicionalnim lokalnim specijalitetima i domaćinskoj atmosferi, koja odiše gostoprimstvom i toplinom.

Pejzaž pun mogućnosti za ljubitelje prirode i poljoprivrede

Blaga mediteranska klima ovog kraja omogućava uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura, posebno vinove loze, nara, maslina i smokava. Na blagim padinama, okruženim prirodnim barijerama i daleko od gradske vreve, ovdašnja sela pružaju idealne uslove za razvoj poljoprivrednih gazdinstava, koja osim poljoprivredne proizvodnje mogu obogatiti turističku ponudu kroz vinske ture, edukativne radionice o uzgoju voća, i degustacije tradicionalnih proizvoda. Takav autentični doživljaj prirode i domaće proizvodnje postaje sve traženiji među turistima koji žele da iskuse Crnu Goru na jedan drugačiji način.

U proteklim godinama, vidljiv je porast interesovanja za smještajne kapacitete na ovom području. Pored klasičnih apartmana i kuća za iznajmljivanje, lokalno stanovništvo je pokrenulo kampove i „glamping” lokacije za ljubitelje prirode i kampovanja, što dodatno doprinosi privlačenju posjetilaca svih generacija. Ove ponude omogućavaju posjetiocima da se spoje s prirodom, istražuju brdske i planinske staze, uživaju u čistom vazduhu i u autentičnoj domaćoj kuhinji.

Među sve popularnijim aktivnostima su i biciklističke i planinarske ture koje prolaze kroz slikovite predjele, pružajući posjetiocima jedinstven doživljaj Crne Gore kakav se rijetko viđa u masovnom turizmu. Mnoge porodice koje žive na ovom području sve više uviđaju priliku u turizmu, pa obnavljaju svoje domove, proširuju smještajne kapacitete i pružaju gostima priliku da iskuse svakodnevni život u crnogorskom selu. Ovo je proces koji omogućava očuvanje autentične kulture i običaja, a istovremeno doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih resursa.

Put L6: Žila kucavica ruralnog turizma

Ipak, jedan od ključnih izazova s kojima se suočava ovaj kraj jeste zastarela putna infrastruktura, naročito put L6, koji povezuje podostroška sela s okolnim naseljima i glavnim putnim pravcima. Izgrađen prije više od 50 godina, ovaj put je trpio različite intervencije, od proširenja željezničke pruge do unapređenja elektromreže, zbog čega je dodatno oštećen. Današnje stanje puta otežava dolazak turista i prolazak vozila kroz ovaj kraj, te negativno utiče na cjelokupno iskustvo posjete.

Unapređenje infrastrukture, posebno puta L6, otvorilo bi vrata dodatnom broju posjetilaca i omogućilo bolju povezanost sela s ostatkom Crne Gore. Osim toga, modernizacija puta donijela bi značajan napredak za lokalno stanovništvo, olakšavajući svakodnevne aktivnosti i otvarajući prostor za dodatni razvoj porodičnih biznisa, kao što su seoska domaćinstva, suvenirnice, vinarije i drugi mali preduzetnički poduhvati. Razvoj i unapređenje ovih biznisa moglo bi obogatiti ponudu Crne Gore na turističkom tržištu, pružajući posjetiocima priliku da upoznaju još jedan autentičan i specifičan dio naše zemlje.

Duh podostroških sela – spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa

Podostroška sela odišu duhom prošlih vremena i ljepotom pejzaža kakvi se rijetko mogu sresti. Uživajući u ljepotama koje ovo područje nudi, turisti imaju priliku da urone u autentični crnogorski način života – da osjete miris svježe pečenog hleba iz peći, čuju priče o lokalnim običajima, probaju domaće proizvode i obiđu starinske vinograde. Posjetioci sve više traže iskustva koja su intimna, autentična i povezana s prirodom i kulturom, a upravo to podostroška sela mogu da ponude.

I dok se na globalnom nivou povećava interesovanje za održivi i ruralni turizam, ovaj kraj ima priliku da zauzme važno mjesto na mapi crnogorskog turizma. Očuvanje prirodnih resursa, revitalizacija tradicionalne poljoprivrede i razvoj turističkih kapaciteta koji poštuju prirodne granice sela, omogućili bi da ovaj kraj zasija kao nova destinacija za turiste koji traže mir, prirodne ljepote i autentična iskustva.

Podostroška sela imaju sve uslove da postanu prava turistička oaza u Crnoj Gori, mjesto koje privlači posjetioce željne mira, prirode i autentičnih iskustava. Rekonstrukcija puta L6 doprinijela bi ne samo olakšavanju pristupa ovoj oblasti, već i otvaranju novih prilika za razvoj lokalnog turizma i malih porodičnih biznisa. Na ovaj način, cijeli region mogao bi da se razvija, čuvajući svoje kulturno nasleđe i prirodne ljepote, a istovremeno pružajući lokalnom stanovništvu priliku za ekonomski napredak i opstanak u svojim selima.

 

Izvor: Volim Danilovgrad

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Podgorica: Bašte ugostiteljskih objekata moraju biti udaljene dva metra od zgrada

Više stotina ugostitelja moraće da pomjeri bašte lokala dva metra od stambenih zgrada jer je 30. decembra prošle godine stupio na snagu Pravilnik o vrstama i bližim uslovima postavljanja odnosno građenja i uklanjanja privremenih objekata Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prenosi Dan.

Nakon stupanja na snagu Pravilnika, Glavni grad će do 30. juna sa njim morati uskladiti i petogodišnji Program privremenih objekata koji je usvojen 10. novembra prošle godine zbog pojedinih odstupanja koja postoje. Nakon što se ova dva dokumenta usklade, kako je saopštio za Branko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, od avgusta se može očekivati i kažnjavanje ugostitelja ali i uklanjanje bašti ukoliko one ne budu na propisanoj udaljenosti od dva metra.

Da bašte lokala moraju biti udaljene dva metra od stambenih zgrada biće sadržano u urbanističko-tehničkim uslovima koje, kako navodi Kovačević, izdaje Sekretarijat za komunalne poslove.

“Inspektori će kontrolisati urbanističko-tehničke uslove koje izdaje Sekretarijat za komunalne poslove. Upoređivaće dokumentaciju, odnosno urbanističko-tehničke uslove sa situacijom na terenu. U urbanističko-tehničkim uslovima biće preciznije opisan objekat, vrsta materijala od koje je terasa napravljena, koliko ona treba da bude udaljena od fasade… Biće više skica i na terenu će morati da odgovora u svemu prema skici. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, inspektor će dati rok da se one otklone, a ukoliko subjekat kontrole ne bude postupio po rješenju inspektora, biće donijeto novo rješenje o uklanjanju terese. Moramo da shvatimo da se propisi moraju poštovati”, rekao je Kovačević.

Kovačević poručuje da su se na udaljenost od dva metra odlučili jer su smatrali da je to neka normalna komunikacija za prolaz pješaka.

“Urbanističko-tehnički uslovi su zakon koji se mora sprovoditi, to je osnova za inspektora koje se on mora pridržavati i situacija na terenu mora biti onako kako piše u urbanističko-tehničkim uslovima – kako kad je u pitanju sam opis materijala terase, tako i koliko treba da je ona udaljena od fasade, druge parcele. Eventualno povezivanje privremenog objekta sa stambenom zgradom će moći samo u slučaju ukoliko postoji saglasnost stanara”, kazao je Kovačević.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove kaže da će u narednom periodu biti dosta posla za inspektore.

“Reonski inspektori će utvrđivati nepravilnosti, imaju komunikaciju sa subjektima i nadam se da ćemo u kratkom roku dovesti sve u situaciju onako kako treba. Inspektori sada obilaze teren i ukazuju ugostiteljima da će morati terase da prilagode onako kako je to definisano urbanističko-tehničkim uslovima. Ugostitelji su manje-više upoznati sa ovim propisima, neki od njih su učestvovali pri izradi Programa privremenih objekata, imali smo sugestija se njihove strane i gdje god se pronašlo da se može prilagoditi– sugestije su uvažene. Onamo gdje struka kaže drugačije, oni će se morati prilagoditi tome. Da se ne bi stekao utisak da je vakum do avgusta, mi i sada kontrolišemo i sankcionišemo vlasnike ugostiteljskih objekata prema propisima koje imamo”, kaže direktor Uprave za inspekcijske poslove.

On dodaje da je situacija na terenu takva da malo ugostiteljskih objekata zadovoljava nova pravila – da je terasa lokala od stambene zgrade udaljena dva metra. U Podgorici se, kako je saopštio Kovačević, baratalo sa cifrom da ima 1.400 lokala.

“Imamo više stotina lokala koji ne zadovoljavaju nova pravila i oni će morati da rade izmjene odnosno, moraće da se prilagode novim urbanističko-tehničkim uslovima. Mali broj lokala odgovora ovim propisima. U cio proces biće uključena i glavna gradska arhitektica ali i drugi organi”, kaže Branko Kovačević.

Branko Kovačević kaže da je novim pravilima propisano šta je otvorena, a šta zatvorena bašta tako da više neće biti nedostataka koje su imali u prethodnom periodu. Glavni grad je u prethodnom periodu na godišnjem nivou gubio velike milionske cifre jer je većina ugostitelja za zatvorene bašte od novembra do aprila plaćala duplo jeftiniju taksu predviđenu za otvorene bašte.

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Priroda i društvo

U cijeloj Crnoj Gori danas i sjutra narandžasti meteoalarm

meteoalarm

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina.

Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora), i obilne padavine.

Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima.

Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, uglavnom u prvom dijelu dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar, početkom dana ponegdje pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje, od sredine dana povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi.

Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 10 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto