fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Ostroška sela čekaju svoj trenutak: Uz bolju infrastrukturu ovaj kraj može procvjetati

U zavjetrini stjenovitih obronaka ispod Manastira Ostrog, podostroška sela kao da su zaustavljena u vremenu. Vražegrmački kraj krije čaroliju koja podsjeća na romantične pejzaže Toskane – blage padine prekrivene vinogradima, nasadi nara i smokava, te tradicionalne kamene kuće s pogledom na prostrane zelene doline. Ovaj prostor nudi jedinstven ambijent, u kojem spoj prirodnih ljepota i kulturnog nasleđa stvara ambijent savršen za razvoj ruralnog turizma.

Iako u sjeni monumentalnog Ostroga, podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture. Posjetioci mogu doživjeti autentičnost crnogorskog ruralnog života, uživati u netaknutoj prirodi, tradicionalnim lokalnim specijalitetima i domaćinskoj atmosferi, koja odiše gostoprimstvom i toplinom.

Pejzaž pun mogućnosti za ljubitelje prirode i poljoprivrede

Blaga mediteranska klima ovog kraja omogućava uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura, posebno vinove loze, nara, maslina i smokava. Na blagim padinama, okruženim prirodnim barijerama i daleko od gradske vreve, ovdašnja sela pružaju idealne uslove za razvoj poljoprivrednih gazdinstava, koja osim poljoprivredne proizvodnje mogu obogatiti turističku ponudu kroz vinske ture, edukativne radionice o uzgoju voća, i degustacije tradicionalnih proizvoda. Takav autentični doživljaj prirode i domaće proizvodnje postaje sve traženiji među turistima koji žele da iskuse Crnu Goru na jedan drugačiji način.

U proteklim godinama, vidljiv je porast interesovanja za smještajne kapacitete na ovom području. Pored klasičnih apartmana i kuća za iznajmljivanje, lokalno stanovništvo je pokrenulo kampove i „glamping” lokacije za ljubitelje prirode i kampovanja, što dodatno doprinosi privlačenju posjetilaca svih generacija. Ove ponude omogućavaju posjetiocima da se spoje s prirodom, istražuju brdske i planinske staze, uživaju u čistom vazduhu i u autentičnoj domaćoj kuhinji.

Među sve popularnijim aktivnostima su i biciklističke i planinarske ture koje prolaze kroz slikovite predjele, pružajući posjetiocima jedinstven doživljaj Crne Gore kakav se rijetko viđa u masovnom turizmu. Mnoge porodice koje žive na ovom području sve više uviđaju priliku u turizmu, pa obnavljaju svoje domove, proširuju smještajne kapacitete i pružaju gostima priliku da iskuse svakodnevni život u crnogorskom selu. Ovo je proces koji omogućava očuvanje autentične kulture i običaja, a istovremeno doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih resursa.

Put L6: Žila kucavica ruralnog turizma

Ipak, jedan od ključnih izazova s kojima se suočava ovaj kraj jeste zastarela putna infrastruktura, naročito put L6, koji povezuje podostroška sela s okolnim naseljima i glavnim putnim pravcima. Izgrađen prije više od 50 godina, ovaj put je trpio različite intervencije, od proširenja željezničke pruge do unapređenja elektromreže, zbog čega je dodatno oštećen. Današnje stanje puta otežava dolazak turista i prolazak vozila kroz ovaj kraj, te negativno utiče na cjelokupno iskustvo posjete.

Unapređenje infrastrukture, posebno puta L6, otvorilo bi vrata dodatnom broju posjetilaca i omogućilo bolju povezanost sela s ostatkom Crne Gore. Osim toga, modernizacija puta donijela bi značajan napredak za lokalno stanovništvo, olakšavajući svakodnevne aktivnosti i otvarajući prostor za dodatni razvoj porodičnih biznisa, kao što su seoska domaćinstva, suvenirnice, vinarije i drugi mali preduzetnički poduhvati. Razvoj i unapređenje ovih biznisa moglo bi obogatiti ponudu Crne Gore na turističkom tržištu, pružajući posjetiocima priliku da upoznaju još jedan autentičan i specifičan dio naše zemlje.

Duh podostroških sela – spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa

Podostroška sela odišu duhom prošlih vremena i ljepotom pejzaža kakvi se rijetko mogu sresti. Uživajući u ljepotama koje ovo područje nudi, turisti imaju priliku da urone u autentični crnogorski način života – da osjete miris svježe pečenog hleba iz peći, čuju priče o lokalnim običajima, probaju domaće proizvode i obiđu starinske vinograde. Posjetioci sve više traže iskustva koja su intimna, autentična i povezana s prirodom i kulturom, a upravo to podostroška sela mogu da ponude.

I dok se na globalnom nivou povećava interesovanje za održivi i ruralni turizam, ovaj kraj ima priliku da zauzme važno mjesto na mapi crnogorskog turizma. Očuvanje prirodnih resursa, revitalizacija tradicionalne poljoprivrede i razvoj turističkih kapaciteta koji poštuju prirodne granice sela, omogućili bi da ovaj kraj zasija kao nova destinacija za turiste koji traže mir, prirodne ljepote i autentična iskustva.

Podostroška sela imaju sve uslove da postanu prava turistička oaza u Crnoj Gori, mjesto koje privlači posjetioce željne mira, prirode i autentičnih iskustava. Rekonstrukcija puta L6 doprinijela bi ne samo olakšavanju pristupa ovoj oblasti, već i otvaranju novih prilika za razvoj lokalnog turizma i malih porodičnih biznisa. Na ovaj način, cijeli region mogao bi da se razvija, čuvajući svoje kulturno nasleđe i prirodne ljepote, a istovremeno pružajući lokalnom stanovništvu priliku za ekonomski napredak i opstanak u svojim selima.

 

Izvor: Volim Danilovgrad

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

slađana kaluđerović

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Continue Reading

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Njegoš KIc Zeta

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto