Politika
DNP suspendovala podršku Vladi

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) najoštrije je osudilo odluku Vlade Crne Gore da u Generalnoj Skupštini UN–a glasa za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i zato jednoglasno donijelo odluku o suspenziji podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjenja zahtjeva a saopštili su i da neće podržati rekonstrukciju Vlade najavljenu za jun mjesec.
“Nelegitimna odluka Vlade bez konsultacija sa koalicionim partnerima u potpunosti je protiv nacionalniih, državnih i političkih interesa Crne Gore. Rezolucija o Srebrenici za koju je glasala Vlada Crne Gore u svojoj preambuli osnažuje Rezoluciju 819 Savjeta bezbjednosti UN–a od 16. aprila 1993. godine kojom se Srbiji i Crnoj Gori uvode privremene mjere i obaveza sprečavanja genocida uz prijetnju dodatnim sankcijama”, navodi se u saopštenju DNP-a.
Iz te partije navode da je glasanjem za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici Vlada Crne Gore istovremeno proglasila genocidnim i preko 30% sopstvenih građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi, kako su dodali, podstičući nacionalne tenzije i dodatne podjele u crnogorskom društvu.
“Takođe, ovim činom Vlada Crne Gore je ozbiljno urušila koalicioni Sporazum u kojem precizno piše da će se buduća izvršna vlast i koalicioni partneri suzdržavati od svih tema koje idu u pravcu produbljivanja podjela. Kršenje Sporazuma se posebno ogleda u narušavanju odnosa sa nama najbližom Republikom Srbijom i Republikom Srpskom. A istovremeno se favorizuju i unaprjeđuju odnosi sa tzv. Kosovom i Republikom Hrvatskom, i to na dugoročnu štetu srpskog i crnogorskog naroda”, kazali su iz Predsjedništva DNP-a.
Zbog svega navednog, Predsjedništvo DNP–a je zaključilo da Vlada Milojka Spajića i kolacioni Sporazum koji su potpisali ne mogu opstati u postojećem formatu.
“Zato obavještavamo javnost da je Predsjedništvo DNP–a jednoglasno donijelo odluku o suspenziji dalje podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjena sljedećih zahtjeva: ‘Preduslov da bi DNP uopšte razmatrala opciju dalje podrške Vladi Milojka Spajića je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu najkasnije do kraja juna. U slučaju da ne dođe do izglasavanja pomenute Rezolucije čiji je jedan od inicijatora premijer Milojko Spajić, to bi automatski značilo prestanak daljih pregovora i uskraćivanje naše podrške 44-oj Vladi. Predsjedništvo DNP-a vjeruje da je premijeru Milojku Spajiću jasno da bi neusvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu značilo i kraj njegove Vlade u ovom formatu parlamentarne većine'”, kazali su iz DNP-a.
Ako bi ipak bila izglasana Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, a sve u cilju postizanja dogovora o daljem funkcionisanju parlamentarne većine koja će podržavati Vladu, iz DNP-a navode da je neophodno “dostaviti konkretnu i u vremenski normiranim poglavljima realizaciju programa Evropa sad 2 na osnovu kojeg je PES na izborima 11. juna dobio najveći broj glasova, a što je DNP u konačnom i opredijelilo da podrži vladu Milojka Spajića”
Traže i pokretanje ustavne inicijative o normiranju srpskog jezika kao službenog.
“U sklopu pomenute inicijative definisati i normu o nezastarijevanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, a posebno za ona djela koja se odnose na višedecenijsku brutalnu pljačku Crne Gore i njenih građana”, naveli su.
Traže i da se predlože zakonska rješenja i međudržavni sporazumi o dvojnom državljanstvu sa Republikom Srbijom i da se Ustavom i zakonom normira trobojka kao narodna zastava.
“Izvršiti smjenu jednog broja ministara za koje postoje ozbiljne sumnje da imaju veze sa organizovanim kriminalnim grupama i koruptivnim aktivnostima; Aneksom postojećeg koalicionog sporazuma precizirati i obavezati se na ispunjenje gore navedenih zahtjeva”, zahtjevi su DNP-a.
Predsjedništvo Demokratske narodne partije saopštilo je da neće podržati rekonstrukciju Vlade najavljenu za jun mjesec.
“Iz ovog dalje proizilazi da DNP neće delegirati ni potpredsjednika Vlade, ni ministra saobraćaja u vladu Milojka Spajića, a koji su bili utvrđeni da koalicionim Sporazumom pripadaju DNP–u. Utvrđujući ovakav stav, Predsjedništvo DNP–a zaključuje da bi ulaskom njenih predstavnika u ovu vladu abolirali premijera Milojka Spajića za izglasavanje Rezolucije o Srebrenici i eleminisali bi svaku mogućnost redefinicije postojećeg koalicionog Sporazuma, što bi predstavljalo izdaju birača naše koalicije, jer bi se ispostavilo da su nas sve vrijeme interesovale ministarske i druge funkcije u Vladi”, navodi se u saopštenju.
Iz DNP-a su kazali i da će njihovi poslanici nastaviti komunikaciju i saradnju sa partijama parlamentarne većine oko zakonskih predloga za koje oni budu procijenili da su u interesu građana i evropskog puta Crne Gore.
Predsjedništvo DNP–a očekuje, da ukoliko je premijeru Milojku Spajiću stalo do podrške partije, narednih dana inicira sastanak sa predsjednikom partije Milanom Kneževićem kako bi dogovorili dinamiku izmjena koalicionog Sporazuma i realizaciju ispostavljenih zahtjeva.
“Svjesni činjenice da isključiva i dominantna odgovornost ne leži samo na premijeru Spajiću, već na svim subjektima koji podržavaju 44. vladu, očekujemo da se i ostali potpisnici koalicionog Sporazuma uključe u rješavanje evidentne krize nastale glasanjem vlade Crne Gore za Rezoluciju o Srebrenici”, zaključuje se u saopštenju DNP-a.
Politika
Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.
Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.
Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.
Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.
Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.
Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.
Izvor: Dan
Politika
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.
Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.
“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.
Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.
“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.
Politika
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori
Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.
Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.
Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.
Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.
Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.
-
Politika2 дана ranije
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.
-
Događaji3 дана ranije
Poetsko veče u Zeti: Dušanka Klikovac predstavlja zbirku „Maslačak na krovu“
-
Bilbord4 дана ranije
Sto razloga za akciju
-
Priroda i društvo4 дана ranije
MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA
-
Politika2 дана ranije
Pejović: Vrijeme je za pravosuđe koje štiti građane, a ne kriminalce
-
Politika2 дана ranije
Vijeće za nacionalnu bezbjednost predložilo hitan veting u pravosuđu
-
Bilbord2 дана ranije
Kao da si poručio nešto online – samo što ovdje stižu bonusi!
-
Politika1 дан ranije
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena