Politika

DNP suspendovala podršku Vladi

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) najoštrije je osudilo odluku Vlade Crne Gore da u Generalnoj Skupštini UN–a glasa za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i zato jednoglasno donijelo odluku o suspenziji podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjenja zahtjeva a saopštili su i da neće podržati rekonstrukciju Vlade najavljenu za jun mjesec.

“Nelegitimna odluka Vlade bez konsultacija sa koalicionim partnerima u potpunosti je protiv nacionalniih, državnih i političkih interesa Crne Gore. Rezolucija o Srebrenici za koju je glasala Vlada Crne Gore u svojoj preambuli osnažuje Rezoluciju 819 Savjeta bezbjednosti UN–a od 16. aprila 1993. godine kojom se Srbiji i Crnoj Gori uvode privremene mjere i obaveza sprečavanja genocida uz prijetnju dodatnim sankcijama”, navodi se u saopštenju DNP-a.

Iz te partije navode da je glasanjem za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici Vlada Crne Gore istovremeno proglasila genocidnim i preko 30% sopstvenih građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi, kako su dodali, podstičući nacionalne tenzije i dodatne podjele u crnogorskom društvu.

“Takođe, ovim činom Vlada Crne Gore je ozbiljno urušila koalicioni Sporazum u kojem precizno piše da će se buduća izvršna vlast i koalicioni partneri suzdržavati od svih tema koje idu u pravcu produbljivanja podjela. Kršenje Sporazuma se posebno ogleda u narušavanju odnosa sa nama najbližom Republikom Srbijom i Republikom Srpskom. A istovremeno se favorizuju i unaprjeđuju odnosi sa tzv. Kosovom i Republikom Hrvatskom, i to na dugoročnu štetu srpskog i crnogorskog naroda”, kazali su iz Predsjedništva DNP-a.

Zbog svega navednog, Predsjedništvo DNP–a je zaključilo da Vlada Milojka Spajića i kolacioni Sporazum koji su potpisali ne mogu opstati u postojećem formatu.

“Zato obavještavamo javnost da je Predsjedništvo DNP–a jednoglasno donijelo odluku o suspenziji dalje podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjena sljedećih zahtjeva: ‘Preduslov da bi DNP uopšte razmatrala opciju dalje podrške Vladi Milojka Spajića je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu najkasnije do kraja juna. U slučaju da ne dođe do izglasavanja pomenute Rezolucije čiji je jedan od inicijatora premijer Milojko Spajić, to bi automatski značilo prestanak daljih pregovora i uskraćivanje naše podrške 44-oj Vladi. Predsjedništvo DNP-a vjeruje da je premijeru Milojku Spajiću jasno da bi neusvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu značilo i kraj njegove Vlade u ovom formatu parlamentarne većine'”, kazali su iz DNP-a.

Ako bi ipak bila izglasana Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, a sve u cilju postizanja dogovora o daljem funkcionisanju parlamentarne većine koja će podržavati Vladu, iz DNP-a navode da je neophodno “dostaviti konkretnu i u vremenski normiranim poglavljima realizaciju programa Evropa sad 2 na osnovu kojeg je PES na izborima 11. juna dobio najveći broj glasova, a što je DNP u konačnom i opredijelilo da podrži vladu Milojka Spajića”

Traže i pokretanje ustavne inicijative o normiranju srpskog jezika kao službenog.

“U sklopu pomenute inicijative definisati i normu o nezastarijevanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, a posebno za ona djela koja se odnose na višedecenijsku brutalnu pljačku Crne Gore i njenih građana”, naveli su.

Traže i da se predlože zakonska rješenja i međudržavni sporazumi o dvojnom državljanstvu sa Republikom Srbijom i da se Ustavom i zakonom normira trobojka kao narodna zastava.

“Izvršiti smjenu jednog broja ministara za koje postoje ozbiljne sumnje da imaju veze sa organizovanim kriminalnim grupama i koruptivnim aktivnostima; Aneksom postojećeg koalicionog sporazuma precizirati i obavezati se na ispunjenje gore navedenih zahtjeva”, zahtjevi su DNP-a.

Predsjedništvo Demokratske narodne partije saopštilo je da neće podržati rekonstrukciju Vlade najavljenu za jun mjesec.

“Iz ovog dalje proizilazi da DNP neće delegirati ni potpredsjednika Vlade, ni ministra saobraćaja u vladu Milojka Spajića, a koji su bili utvrđeni da koalicionim Sporazumom pripadaju DNP–u. Utvrđujući ovakav stav, Predsjedništvo DNP–a zaključuje da bi ulaskom njenih predstavnika u ovu vladu abolirali premijera Milojka Spajića za izglasavanje Rezolucije o Srebrenici i eleminisali bi svaku mogućnost redefinicije postojećeg koalicionog Sporazuma, što bi predstavljalo izdaju birača naše koalicije, jer bi se ispostavilo da su nas sve vrijeme interesovale ministarske i druge funkcije u Vladi”, navodi se u saopštenju.

Iz DNP-a su kazali i da će njihovi poslanici nastaviti komunikaciju i saradnju sa partijama parlamentarne većine oko zakonskih predloga za koje oni budu procijenili da su u interesu građana i evropskog puta Crne Gore.

Predsjedništvo DNP–a očekuje, da ukoliko je premijeru Milojku Spajiću stalo do podrške partije, narednih dana inicira sastanak sa predsjednikom partije Milanom Kneževićem kako bi dogovorili dinamiku izmjena koalicionog Sporazuma i realizaciju ispostavljenih zahtjeva.

“Svjesni činjenice da isključiva i dominantna odgovornost ne leži samo na premijeru Spajiću, već na svim subjektima koji podržavaju 44. vladu, očekujemo da se i ostali potpisnici koalicionog Sporazuma uključe u rješavanje evidentne krize nastale glasanjem vlade Crne Gore za Rezoluciju o Srebrenici”, zaključuje se u saopštenju DNP-a.

Sledeće

Knežević: Spajić nam bio obećao da će Crna Gora biti uzdržana na glasanju o Srebrenici

Ne propustite

Spajić: Crna Gora i region od rezolucije neće dobiti ništa, a neće biti ni štete

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dvojno državljanstvo kao politička igra: Ko zapravo brine o Srbima u Crnoj Gori?

Urednik

U Crnoj Gori pitanje državljanstva već decenijama nije samo administrativna procedura. Ono je postalo politička valuta, sredstvo za skupljanje poena i tema koja se redovno pojavljuje u kampanjama, ali rijetko dobija stvarno rješenje. Najviše cijenu tog političkog nadgornjavanja plaćaju upravo ljudi – Srbi koji godinama pokušavaju da riješe svoj status u državi u kojoj žive.

Za mnoge od njih put do crnogorskog državljanstva pretvorio se u beskrajni birokratski lavirint. Procedura koja bi trebalo da bude jasna često se pretvara u niz zahtjeva koji se stalno dopunjuju novim papirima. Jedan dokument vodi ka drugom, a drugi ka trećem. Danas se od podnosilaca zahtjeva traže računi za kiriju, dokaz o nekretnini na svoje ime, potvrde o plaćenom računu za struju, razne potvrde o prebivalištu i drugi dokumenti koji se često traže naknadno. U takvoj situaciji mnogi imaju osjećaj da im uvijek nedostaje “još samo jedan papir”.

Ovaj problem nije nov. Naprotiv, riječ je o pitanju koje traje godinama. Generacije ljudi pokušavale su da riješe svoj pravni status, dok su političari o tome govorili uglavnom onda kada je to donosilo političku korist. U političkim programima pitanje državljanstva često se pojavljuje kao jedno od ključnih nacionalnih tema, ali u praksi konkretnih rješenja gotovo da nema.

Posebnu frustraciju stvara činjenica da su pojedini politički akteri godinama tvrdili da problem ne mogu riješiti jer nijesu na vlasti. Međutim, ni nakon promjene političkih odnosa situacija se nije bitnije promijenila. Za mnoge ljude koji godinama čekaju rješenje to djeluje kao dokaz da je pitanje državljanstva više politička parola nego stvarni prioritet.

Istovremeno, dodatni sloj razočaranja dolazi iz odnosa institucija Republike Srbije prema svojim državljanima u Crnoj Gori. Umjesto jasne i snažne podrške u rješavanju statusnih pitanja, često se stvara utisak da pomoć izostaje. Bilo je primjera koji su ostali u kolektivnom sjećanju: situacije u kojima su ljudi odjednom “postajali” ili “prestajali” biti državljani Srbije u zavisnosti od političkih okolnosti ili administrativnih potreba. Tako su, na primjer, pojedini građani prije više od decenije nailazili na apsurdne situacije – kada je trebalo ostvariti pravo na akcije u državnim firmama govorilo im se da nijesu državljani Srbije, dok su u drugim momentima, kada je trebalo da se prijave za glasanje na izborima, odjednom bili tretirani kao državljani. Takve kontradikcije ostavile su snažan utisak da se status ljudi često posmatra kroz prizmu političke potrebe, a ne kroz jasna i dosljedna pravila države.

Slične nedoumice pratile su i organizaciju glasanja na izborima. Umjesto da se izborni proces redovno organizuje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dešavalo se da biračka mjesta budu izmještena na neuobičajene lokacije, poput hotela u turističkim mjestima. Takve situacije dodatno su podgrijavale nepovjerenje i osjećaj da se važna pitanja rješavaju stihijski i bez jasnog sistema.

Sve to vodi do jednog zaključka koji mnogi sve glasnije izgovaraju: Srbi u Crnoj Gori ne mogu se oslanjati isključivo na politička obećanja, bez obzira sa koje strane dolazila. Decenija obećanja o brzom rješavanju pitanja dvojnog državljanstva pokazala je da to pitanje nije jednostavno i da često nije u interesu političkih elita – prosrpskih struja u Podgorici, ni vlasti u Beogradu.

Zbog toga se pred mnogima nameće pitanje: koliko dugo će se ova tema koristiti kao politički slogan, a ne kao konkretan problem koji treba riješiti? Jer iza svake administrativne procedure stoje stvarni ljudi, porodice i životne odluke.

Politika

Pejović: Nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a postaje sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji.

On je u saopštenju naveo da je crnogorska javnost prethodnih dana mogla da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine.

“Danima je crnogorska javnost imala priliku da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore. Tome smo i danas više sati svjedočili u plenumu”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, poslanici te partije očigledno smatraju da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava.

“Očigledno poslanici DPS-a misle da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava Crne Gore. Očekujem da kolege iz najjače opozicione partije slijede pravila i poštuju član 98 Poslovnika Skupštine Crne Gore na kome insistiraju”, naveo je Pejović.

On je podsjetio da je, uprkos jasno propisanim pravilima, do sada često postojala dobra volja da se poslanicima omogući diskusija i o temama koje nijesu direktno vezane za dnevni red.

“Bez obzira na jasno propisana pravila, do sada je uvijek postojala dobra volja da se svakom poslaniku omoguće diskusije koje se ne odnose isključivo na dnevni red”, rekao je Pejović.

Dodao je da uporno insistiranje na primjeni Poslovnika, uz burne reakcije kada se njegove odredbe zaista primjenjuju, pokazuje nedosljednost dijela opozicionih poslanika.

“Uporno pozivanje na primjenu Poslovnika, a zatim nekontrolisane reakcije kada se članovi tog Poslovnika primjenjuju, zapravo govori da pojedini poslanici nemaju nikakvu dosljednost, te da im je jedini cilj destrukcija i anarhija”, poručio je Pejović.

On smatra da je takvo ponašanje sve izraženije kako se država približava evropskim integracijama.

“Postaje očigledno da je nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji. Nažalost, postaju najbolji primjer šta znači deklarativno zalaganje za punopravno članstvo u EU, a kako to izgleda kada u praksi opstruirate”, zaključio je Pejović.

Politika

Spajić: Crna Gora ima strateške rezerve goriva za oko dva mjeseca

Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strateške rezerve naftnih derivata koje, zajedno sa zalihama privrednih subjekata, omogućavaju stabilno snabdijevanje i normalnu potrošnju oko dva mjeseca

“Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca”, napisao je premijer na mreži Iks.

On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija.