Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens porastao za 7,78 odsto na 69.164,27 eura.

Investitori vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta, prenosi CNBC.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 99,40 milijardi eura, što je trostruko više u odnosu na juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, što pokazuje da je raspoloženje ulagača na visokom nivou i da vjeruju u rast cijene bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 7,19 odsto na 2.445,62 eura, a vrednost bajnens koina (BNB) za 3,63 odsto na 543,25 eura.

Kripto valuta solana (SOL) je porasla za 13,87 odsto na 174,63 eura, a avalanš (AVAX) za 12,85 odsto na 24,75 eura.

Telegramova kripto valuta tonkoin (TON) se nakon hapšenja osnivača ove društvene mreže Pavela Durova u Parizu 24. avgusta danas prodaje za 4,37 eura, što je otprilike za 1,34 odsto više nego juče, prenosi Tanjug.

Durov je pušten iz zatvora 28. avgusta uz kauciju od pet miliona eura, a zabranjeno mu je da napušta francusku teritoriju i mora da se javlja policiji dva puta sedmično.

Bajnens je kripto valuti TON dodao popularnu skraćenicu DYOR (Do your own research) koja poziva na dodatni oprez prilikom trgovine.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i doužkoinom (DOGE) koji je porastao za čak 16,96 odsto.

Najveći rast trenutno bilježe kripto valute COW, CETUS i NEIRO.

Prilikom objave najnovijih poslovnih rezultata, iz Mete su se pohvalili porastom vremena koje korisnici provode na njihovim društvenim mrežama.

Računica za sve društvene mreže je prilično jasna – što je broj korisnika veći i što oni duže vremena provode skrolujući po ekranima, to će im se prikazivati veći broj reklama. A to, naravno, znači i veće prihode i veći profit, što je na kraju krajeva, i glavni cilj privatnih kompanija.

Tehnološke kompanije zato godinama traže čarobnu formulu koja će im omogućiti da korisnici što duže zadrže pažnju i pogled na ekranima, gledaju što više sadržaja i reklama. Da bi u tome uspjeli, moraju konstantno da mijenjaju i usavršavaju algoritam, ali i da budu oprezni u vezi sa vrstom sadržaja koja će im se prikazivati. Tako npr. negativan i nasilan sadržaj može da privlači veliku pažnju korisnika, ali takav sadržaj može imati loše posledice za njih, a to se posebno odnosi na tinejdžere.

Meta je, izgleda, uspjela da pronađe način na koji može da dodatno zadrži pažnju korisnika Facebooka i Instagrama, a to je algoritam zasnovan na – vještačkoj inteligenciji. Od kada je predstavljen, vrijeme koje korisnici provode na ovim društvenim mrežama značajno se povećalo, pohvalili su se prošle nedjelje iz Zakerbergove kompanije. Od predstavljanja novog AI algoritma vrijeme koje korisnici provode na Facebooku povećalo se za oko osam odsto, dok je taj procenat za Instagram manji, ali i dalje značajan – šest odsto. Iz Mete su pominjali samo procente, a ne i povećanje konkretnog vremena koje sada korisnici provode na tim mrežama. Prema predviđanjima stručnjaka s eMarktera, to povećanje bi moglo da iznosi 10 do 15 sati više tokom godinu dana, prenosi The Independent. Zakerberg ima još planova u vezi sa svojom društvenom mrežom i AI-jem pa je tako prošle nedjelje, tokom objave tromjesečnih rezultata, najavio da se nada da će na Facebook i Instagramu dodati i potpuno novi feed, odnosno kategoriju sadržaja koja će biti u potpunosti generisana putem vještačke inteligencije ili će to biti nekaki siže koji je sastavila vještačka inteligencija.

Očekivanja za budućnost su, dakle, da će na krilima AI-ja korisnici provoditi više vremena uz Zakerbergove mreže, što će se pozitivno odraziti na prikaz oglasa i prihode od oglašavanja, ali s druge strane mogli bi se značajno povećati troškovi razvoja i korišćenja vještačke inteligencije.