Zeta

Stanovnici Zete će plaćati za trećinu niži porez na nepokretnost

Opština Zeta pripremila je nacrt odluke o porezu na nepokretnosti koja je na javnoj raspravi do 30. juna. Kako je kazao Bojan Popović, v.d. sekretara za finansije i budžet, određeni su korektivni koeficijenti, poreske stope, poreske olakšice, organ nadležan za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza, sadržina i rokovi za dostavljanje poreske prijave, kao i shodna primjena propisa.

“U postupku pripreme nacrta odluke imali smo u vidu poreske stope propisane Odlukom o porezu na nepokretnosti Glavnog grada, koja se do sada primjenjivala na teritoriji Zeta. Predložene su niže poreske stope za sve kategorije objekata i zemljišta, nego što je to bilo u prethodnom periodu. Izuzetak su nepokretnosti kod kojih su i u prethodnom periodu bili propisani najniži korektivni koeficijenti i poreska stope, utvrđene Zakonom o porezu na nepokretnosti, gdje je i ovog puta zadržan identičan nivo poreske obaveze”, kaže Popović.

Popović ističe da se za stambeni objekat, poreska obaveza smanjuje od 25 do 37 odsto, a za sekundardni stambeni objekat od 23 do 36 odsto, te za pomoćni objekat, nestambeni prostor i garažu do 15 procenata.

“Za stambeno poslovni objekat obaveza se smanjuje od tri do 15 odsto, za poslovni objekat od 5 do 17 odsto, a za proizvodni objekat od 1 do 14 odsto. Za skladište i magacin od 4 do 16 odsto, za stovarište od 3 do 16 odsto, nepokretni privremeni objekat od 18 do 25 odsto, a za objekat u izgradnji od 18 do 25 odsto. Porez za zemljište u zavisnosti od zone u prosjeku za potpuno opremljeno građevinsko zemljište, poreska obaveza se smanjuje od 25 do 31 procenata, za djelimično opremljeno od 17 do 24 odsto, koliko je umanjena i za ostalo građevinsko zemljište. Za njive, vrtove, voćnjake i vinograde porez se smanjuje od 21 do 28 odsto, a za livade i pašnjake od 15 do 22 odsto, dok je za neplodno zemljište umanjene do 8 odsto. Za šumsko zemljište poreska obaveza se smanjuje od 19 do 26 odsto, a za ostalo zemljište poreska obaveza ostaje na identičnom nivou”, kaže Popović.

Iznos poreske obaveze za stambeni objekat od 100 kvadrata, starosti 10 godina u prvoj zoni tipa vile iznosi 109 eura, za klasičnu gradnju 89 eura, a za objekat mješovitog materijala 59 eura, dok je za montažni 51 euro. Poreske obaveze za isti takav objekat u drugoj zoni se kreću od 40 do 87 eura, a u trećoj zoni od 30 do 65 eura.Sekundarni stambeni objekat, od 100 kvadrata i 10 godina starosti, u prvoj zoni koštaće poreskog obveznika od 208 do 444 eura, u drugoj od 166 do 355, a u trećoj od 125 do 266 eura.U prvoj zoni cijene za pomoćni objekat iste kvadrature i starosti, nestambeni prostor i garaže su od 18 do 61 euro, u drugoj od 15 do 49, a u trećoj od 11 do 37 eura.

Za stambeno poslovni objekat u prvoj zoni cijena su od 141 do 247 eura, u drugoj od 113 do 197, a u trećoj od 84 do 148 eura.Za poslovni objekat od 100 kvadrata i 10 godina starosi u prvoj zoni poreska obaveza je od 232 do 405 eura, u drugoj od 185 do 324, a u trećoj od 139 do 243 eura. Za proizvodni objekat, istih karakteristika, u prvoj zoni poresko zaduženje iznosi od 67 do 117, drugoj od 53 do 93, a u trećoj od 40 do 70 eura. Cijene za skladišta i magacine u prvoj zoni su od 74 do 130 eura, drugoj od 59 do 104, a u trećoj od 44 do 78 eura. Za stovarišta prva zona je od 79 do 139, druga 63 do 111, a treća od 47 do 83 eura.

Porez za nepokretni privremeni objekat u prvoj zoni je od 23 do 39, dok je za objekat u izgradnji od 17 do 28 eura. Radi se o kavdraturi od 100 kvadrta, i 10 godina starosti.Za potpuno opremljeno građevinsko zemljište od 1.000 kvadrata u prvoj zoni cijena je 132, u drugoj 106, a u trećoj 79 eura. Za djelimično opremljeno isto toliko kvadrata zemljišta u prvoj zoni porez je 106, drugoj 84, a trećoj 63 eura. Za ostalo građevinsko zemljište u prvoj zoni cijena je 79, drugoj 63, a trećoj 47 eura.Za njivu, vrt, voćnjak i vinograd od 1.000 kvadrata porez u prvoj zoni je 12, drugoj 10, a trećoj 7 eura, dok su za livade i pašnjake 3,30, odnosno 2,64 i 1,98 eura, a za neplodno zemljište u prvoj zoni porez je euro, drugoj 81 cent i trećoj 61 cent. Šumsko zemljište u prvoj zoni treba da se plati 57 cent, drugoj 45 i trećoj 34 centa.

Olakšice za ugostitelje

Bojan Popović ističe da odluka sadrži i poreske olakšice za ugostiteljske objekte.

“Dodatno smanjenje za objekat sa tri zvjezdice je 15 odsto, sa četiri 30, a za objekte iznad četiri zvjezdice 50 odsto. Umanjenje za fizička lica koja su upisana u registar poljoprivrednih proizvođača, odnosno za pravna lica koja se bave proizvodnjom, doradom, pakovanjem ili preradom proizvoda proizvedenih u Zeti dodatno je smanjenje za 70 procenata”, kazao je Popović.

Izvor: Dan

Sledeće

Opština Zeta: Što prije imenovati direktora preduzeća “Čistoća”

Ne propustite

Niz provala u kuće u naselju Mahala (VIDEO)

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Udruženje penzionera Zete omogućilo nabavku mesa i suhomesnatih proizvoda na rate

Udruženje penzionera Zete obavještava svoje članove da je počelo prijavljivanje za nabavku suhomesnatih proizvoda i svježeg mesa renomiranih domaćih proizvođača – Martex, Franca i Goranović.

Kako navode iz Udruženja, penzionerima je na raspolaganju širok izbor kvalitetnih proizvoda po povoljnim cijenama, uz mogućnost plaćanja u deset mjesečnih rata.

Zainteresovani penzioneri ponude mogu pogledati i prijaviti svoju narudžbu kod sljedećih predstavnika Udruženja:

Milivoje Vujačić – Golubovci, tel. 069 437 164
Mitar Popović – Bijelo Polje, tel. 069 550 992
Boris Ćetković – Botun, tel. 067 332 538
Zoran Radetić – Cijevna, tel. 069 185 766, 067 602 001
Dragoljub Petričević – Goričani, tel. 069 400 899
Božidar Raković – Mataguži, tel. 067 365 427
Đorđija Klikovac – Mahala, tel. 068 063 476
Nedjo Knežević – Mojanovići, tel. 067 622 764

Kancelarija Udruženja, koja se nalazi kod stare škole u Tomicama Uba, otvorena je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 11 sati, gdje se penzioneri mogu dodatno informisati o uslovima i detaljima ponude.

Zeta

Poljoprivrednici iz Zete: Trgovački lanci ne otkupljuju naše proizvode

Poljoprivredni proizvođači iz Zete kazali su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti.

Poljoprivredni proizvođači i predstavnici poljoprivrednih udruženja s teritorije Zete prisustvovali su danas konsultacijama o pregovaračkom poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, gdje su sa predstavnicima državnih institucija razmijenili mišljenja o značaju usklađivanja sa evropskom politikom u toj oblasti.

Događaj je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova, u okviru projekta EU4ME koji finansira Evropska unija.

Sa poljoprivrednicima su, kako je saopštio taj resor, razgovarali: državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović, šef Pregovaračke radne grupe i generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević, zamjenica šefa Pregovaračke radne grupe i načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju Amra Terzić i sekretarka Pregovaračke radne grupe Granica Kovačević Petrić. Papović je podsjetila da je Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna od najobimnijih i najznačajnijih politika EU, čiji je cilj održiv i konkurentan razvoj poljoprivrede i ruralnih sredina. Kazala je da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11 dolazi nakon višegodišnjeg predanog rada i ostvarenih rezultata u toj oblasti.

„Privremeno zatvaranje poglavlja 11 donosi brojne koristi za Crnu Goru – od finansijske podrške poljoprivrednicima iz fondova EU koja će omogućiti veću sigurnost prihoda i ulaganja u modernizaciju gazdinstava, preko novih sredstava za razvoj sela, izgradnju i unaprjeđenje infrastrukture, digitalizaciju i bolji kvalitet života u ruralnim područjima, do sigurnije hrane i mogućnosti plasmana domaćih proizvoda na tržištu EU od pola milijarde potrošača“, kazala je Papović.

Istakla je i da je glavni izazov prilagođavanje novim pravilima i jačanje kapaciteta da se podrška EU u praksi sprovede na efikasan način.

Cimbaljević je podsjetio da je Crna Gora ispunila završna mjerila, čime su se stekli uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja. On je dodao da je važno da cijeli proces bude stimulativan za poljoprivrednu proizvodnju, a ne opterećujući.

„Želimo da ovaj proces ne ugrozi poljoprivrednu proizvodnju, već da je ojača. Poljoprivreda u Crnoj Gori je izazovna, jer se radi o specifičnim uslovima – naše obradivo zemljište u prosjeku ima nagib veći od sedam odsto, što otežava upotrebu mehanizacije. Ulaskom u EU, Crna Gora postaje dio evropskog tržišta slobodnog protoka robe, i zato ovaj period moramo iskoristiti da jačamo kapacitete, preradu i finalne proizvode. Posebno je važno udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, jer samo organizovani proizvođači mogu biti konkurentni u uslovima evropskog tržišta. Ohrabruje činjenica da u posljednjim javnim pozivima bilježimo veliki broj aplikanata za IPARD podršku, što pokazuje da poljoprivrednici sve bolje razumiju proces i prilike koje im stoje na raspolaganju“, kazao je Cimbaljević.

Amra Terzić je istakla da će zatvaranje poglavlja 11 predstavljati potvrdu dosadašnjeg rada pregovaračke strukture.

„Ovaj proces pokazuje da smo u značajnoj mjeri ojačali administrativne kapacitete i uspostavili tehničke strukture, prije svega buduću Agenciju za plaćanja, kako bi Crna Gora mogla da koristi fondove EU namijenjene poljoprivredi i ruralnom razvoju od momenta pristupanja. Takođe, u obavezi smo da nastavimo harmonizaciju nacionalne legislative sa evropskom i da uskladimo mjere iz Agrobudžeta i IPARD-a sa mjerama Zajedničke poljoprivredne politike EU“, kazala je ona.

Dodala je da će prave koristi za poljoprivredne proizvođače biti vidljive od trenutka pristupanja Crne Gore EU.

„Ulaskom u EU, poljoprivrednim proizvođačima će na raspolaganju biti značajniji fondovi, posebno EAFRD (Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) i EAGF (Evropski poljoprivredni garancijski fond), koji donose više sredstava nego što su trenutno dostupna kroz Agrobudžet i IPARD. Ulazak u EU biće izazov kroz konkurenciju, ali i prilika za one koji na vrijeme modernizuju proizvodnju, uvedu standarde i udruže se“, poručila je Terzić.

Granica Kovačević Petrić kazala je da donošenje Implementacionog plana za uspostavljanje IAKS-a i Agencije za plaćanja, kao i napredak u usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, predstavlja važan korak u izgradnji sistema koji će omogućiti sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike.

„Ovim planom postavljeni su temelji za formiranje ključnih mehanizama koji će u narednim godinama omogućiti sprovođenje evropskog modela podrške poljoprivredi. Pred nama je faza praktične izgradnje i primjene, koja će zahtijevati mnogo energije i posvećenosti, kako od poljoprivrednika, tako i od nadležnih institucija. Naš cilj je da svaki proizvođač, bez obzira na veličinu gazdinstva, u budućnosti osjeti konkretne koristi od evropskih fondova i da ta sredstva budu dostupna svima koji žele da unaprijede svoju proizvodnju“, rekla je.

Tokom konsultacija, poljoprivredni proizvođači iz Zete ukazali su na glavne izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.

“Istakli su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti”, piše u saopštenju.

Poljoprivrednik Sreten Batrović kazao je da je stanje poljoprivrede u Zeti teško.

„Poljoprivreda u našem kraju je na veoma niskom nivou, zbog otežane proizvodnje i pritiska uvoza. Ako Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Vlada, ne izađu nama u susret, nas za nekoliko godina neće biti – poješće nas uvoz. Rješenje je da se poveća fond podrške i daju veće subvencije, jer nema dovoljno mladih koji se uključuju u ovu djelatnost“, rekao je Batrović.

Njegov kolega Srđan Raičević istakao je važnost pripreme za evropske standarde.

„Poljoprivreda ima obaveze, i Zeta ima obaveze. Moramo se prilagoditi EU standardima. Sastanak je bio koristan, žao mi je što nije bilo više prisutnih, posebno mlađih. Iskazali smo svoje probleme i vjerujem da će nas članstvo u EU obavezati na njihovo rješavanje, te da će se više mladih ljudi okrenuti poljoprivredi“, rekao je Raičević.

U okviru posjete Golubovcima, predstavnici dva ministarstva su posjetili Srednju mješovitu školu „Golubovci“ i sa učenicima I i III razreda obrazovnog programa agrotehničar razgovarali o mogućnostima koje će članstvo u EU donijeti crnogorskim građanima, posebno poljoprivrednim proizvođačima.

Poručili su mladima da će im članstvo u EU pružiti brojne prilike, ali da je važno da se za njih pripreme, kroz sticanje novih znanja i vještina.

U sklopu posjete školi, održano je i onlajn takmičenje o poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, a nagrađeno je troje najboljih.

Zeta

SO Zeta imenovala Komisiju za sprovođenje opštinskog referenduma

Sjednicom Skupštine opštine Zeta predsjedavala je potpredsjednica Ruža Novović jer je dosadašnjem predsjedniku Nebojši Domazetović prestao radni odnos po sili zakon.

U roku od 30 dana trebalo bi da parlament dobije novog predsjednika. Vlast u Zeti čini koalicija “Za budućnost Zete”. Predviđeno je da odbornici razmotre dvije odluke za održavanje referenduma o gradnji Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu koji je zakazan za 14. decembar. Prva je referendumska komisija, a druga o kampanji.

Odbornici su jednoglasno imenovali Komisiju za sprovođenje opštinskog referenduma radi izjašnjavanja građana opštine Zeta o izgradnji Sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu. Za predsjednika predložen je Pavle Cavnić, a njegov zamjenik je Darko Čelebić, dok su članovi Sanja Anđušić, čiji je zamjenik Branka Simin, Marijana Nedović Radulović, a zamjenik joj je Duško Mišurović, Tomica Knežević i zamjenik Magdalena Đinović, Miloš Kavarić kojeg mijenja Radojica Maraš, Luka Maraš a zamjenik mu je Olivera Madžarović i za člana je predložena još Tijana Trifunović koja nema zamjenika. Sekretar komisije je Vujadin Anđušić, a njegov zamjenik Marina Stanović.

Parlament je takođe jednoglasno usvojio i odluku o sprovođenje kampanje posredstvom javnih glasila. Novica Pejović (Demokrate) rekao je da je pohvalno što su jednoglasni u svemu ovome. Predložio je da tako i nastave kada krene razgraničenje sa Podgoricom i Tuzima.

“Posebno sa Tuzima, jer to razgraničenje ima i emotivnu notu”, ističe Pejović.

Predsjednik Opštine Mihailo Asanović kazao je da se slaže sa njim jer da nema prostora za političke kalkulacije.

“Ovo treba da posmatramo zajednički i drago mi je što smo jednoglasno usvojili ovu odluku. I po ovom pitanju i pitanjima koja dolaze treba da budemo jednoglasni zbog dobrobiti građana i razvijanja Zete”, kaže Asanović.