Politika

Zbog Hrvatske note, o Jasenovcu poslije IBAR-a

Premijer i lider PES-a Milojko Spajić i predsjednik Skupštine i čelnik NSD Andrija Mandić treba da se dogovore o datumu usvajanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, dogovoreno je na sastanku šefova poslaničkih klubova vladajuće većine koji je održan prije jučerašnjeg zasjedanja parlamenta, saznaje “Dan”.

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih stranaka osim predstavnika albanskih partija.

U tekstu rezolucije, kako saznajemo, oštro se osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata.

Inače, na jučerašnjem sastanku se čulo više predloga, koji ni u jednom trenutku nisu isključivali donošenje rezolucije o Jasenovcu, ali dovode do odlaganja u tom procesu.

Jedan dio učesnika ovih razgovora smatra da rezoluciju treba donijeti nakon dobijanja IBAR-a, odnosno pozitivnog mišljenja od Evropske komisije, i kada bude izvjesno da će pregovori sa Evropskom unijom biti nastavljeni punim intenzitetom.

Rezoluciju o Jasenovcu najavio je nedavno predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a premijer Spajić je rekao da je spreman da se ta rezolucija podrži. Očigledno neki predstavnici partija iz vladajuće većine smatraju da bi Hrvatska mogla negativno da utiče na dobijanje IBAR-a, s obzirom na to da nam je iz Zagreba prije nekoliko dana upućena protestna nota zbog najave Andrije Mandića da će rezolucija o Jasenovcu biti predložena.

Dio učesnika, prema našim nezvaničnim saznanjima, smatra da rezoluciju treba predložiti što prije, a među njima je i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

On je insistirao da data obećanja budu ispunjena i da tekst rezolucije o Jasenovcu odmah uđe u parlamentarnu proceduru. O tome, međutim, nije postignut dogovor, pa su Spajić i Mandić zaduženi za krajnje rješenje.

Ovo je drugi sastanak vladajućih partija povodom rezolucije o Jasenovcu. Prethodno su o tome u ponedjeljak razgovarali lideri tih stranaka.

Zahtjev da se podnese taj predlog ispostavio je prošle sedmice Knežević, poručujući da to treba da učini Spajić. Zahtjev je uslijedio nakon što je premijer najavio da će Crna Gora na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) podržati predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Mandić je nakon prvog sastanka kazao novinarima da ima više predloga u vezi s rezolucijom o Jasenovcu i da sva otvorena pitanja treba rješavati dijalogom unutar vladajuće većine.

Protestna nota Hrvatske apostrofira “neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe” i “instrumentalizacija Hrvatske za unutrašnju politiku u Crnoj Gori”.

U noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova izražava se zabrinutost zbog činjenicom da se spomen na žrtve Jasenovca “politizuje i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori, te stavlja u kontekst rasprava o Rezoluciji Generalne skupštine UN o komemoraciji genocida u Srebrenici”, s kojom, kako tvrde, nije ni u kakvoj političko-istorijskoj vezi, i to na način koji ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i razvijanju kulture sjećanja.

U protestnoj noti Hrvatske naša država se poziva da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti njen put prema Evropskoj uniji.

Izvor: Dan

Sledeće

Bečić: Naša Crna Gora zaslužuje zemlju oslobođenu i očišćenu od kriminala i korupcije

Ne propustite

Poslanici SNP predstavili zakonske inicijative za zaštitu radnika

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kabinet premijera: Đurović će imati priliku sve da objasni nadležnim organima

Iz Kabineta Milojka Spajića oglasili su se povodom tvrdnji bivšeg ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića da 43. Vlada nema nikakve veze sa garancijom izdatom za gradnju hotela u Kolašinu, privrednog društva Magnum Dvelopment.

“43. Vlada Crne Gore navedeni projekat uvrstila je u listu prioritetnih projekata, i usvojila taj dokument; 42. Vlada taj projekta nije uvrstila na listu prioritetnih projekata; 44. Vlada je, prilikom pokretanja postupka naplate bankarske garancije, u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrdila da ista ne postoji, odnosno da je za navedeni projekat izdata lažna garancija”, navode u saopštenju.

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Dodaju da u skladu sa tim, na današnjoj sjednici Vlade odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje i odluku.

“Na ovaj način, 44. Vlada Crna Gore postupila je odgovorno, a za sve eventualne nedoumice, gospodina Đurovića upućujemo na svog prethodnika u resoru ekonomskog razvoja”, zaključuju u saopštenju.

Politika

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA i ministar ekonomskog razvoja i turizma u 43. Vladi Crne Gore istakao je da je Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži i da je garancija data 2021. godine i da samim tim nema nikakve veze sa 43. Vladom.

“Izgleda da se u političkoj borbi sredstva ne biraju kako bi se diskreditovali ljudi. Sve za famoznu garanciju dešavalo se u decembru mjesecu 2021. godine, u periodu kada je aktuelni premijer Milojko Spajić bio ministar finansija i miljenik tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, što je gotovo pola godine prije formiranja 43. Vlade Dritana Abazovića. Kao i svaki put do sada, kad je Spajić pokušao nekome da smjesti aferu, uhvaćen je u laži ili kako to kaže poslovica, ko drugome jamu kopa, sam u nju upada”, poručio je Goran Đurović.

On je dostavio i dokumenta koja to i potvrđuju.

“Nikada u svojoj karijeri ništa nečasno nijesam uradio, a ovaj gnusni pokušaj moje diskreditacije neka svakome služi na čast. Napominjem, po svemu ovome i tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja je uradilo sve što treba, a ako je neko uradio prevaru i falsifikat neka odgovara”, zaključio je Đurović.

Politika

Vlada Dritana Abazovića prihvatila lažnu garanciju?

Projekat sa lažnom garancijom, kako tvrde izvori iz vrha Vlade, bivši premijer Dritan Abazović i bivši ministar ekonomskog razvoja i turizma u njegovom kabinetu Goran Đurović uvrstili su u listu prioritetnih projekata u junu 2022.

Nakon što je 44. Vlada htjela da naplati garanciju, u iznosu od 2,5 miliona, utvrđeno je da je ona lažna.

Podsjetimo, ,,Magnum Development” i prestižna hotelska grupacija ,,IHG” su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kolašin”, a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.

Hotel je projektovan tako da ima 105 smještajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.

S obzirom da to do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole”.

Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

“Ministarsvo ekonomskog razvoja investitoru je 16. septembra 2024. godine uputilo dopis u kojem je zahtijevalo da se na saglasnost dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i nova bankarska garancija na isti iznos na koji je i trenutna važeća bankarska garancija, imajući u vidu da projekat izgradnje hotela “Magnum” neće biti završen u skladu sa biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat. “Magnum” 7.11.2024. godine uputilo je dopis Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja u kojem, između ostalog navodi, da je investitor izvršio ulaganja iz sopstvenih sredstava i prodaje preko šest miliona eura, kao i da je obezbijedio finansijska sredstva za eventualne potrebe daljeg finansiranja projekta od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore u iznosu od pet miliona eura. Navodi se da su završeni grubi građevinski radovi od 90% i očekuje se postavljanje krovne konstrukcije do 20.12.2024. godine, a da je krajnji rok za završetak radova 31.12.2025. godine. Investitor navodi da su započeti pregovore sa komercijalnim bankama u Crnoj Gori radi izdavanja nove bankarske garancije koja bi pokrila period produženja roka završetka projekta na iznos od1 milion eura, kako je to bilo predviđeno zadnjom Odlukom i u istom traži saglasnost za dostavljanje garancije na navedeni iznos. Investitor i pored urgencije od 16.09.2024. godine nije dostavio novi biznis plan i dinamički plan na saglasnost “, piše u Informaciji Vlade Crne Gore, koja je razmatrana 19. novembra.