Connect with us

Politika

Zbog Hrvatske note, o Jasenovcu poslije IBAR-a

spajić mandić
Premijer i lider PES-a Milojko Spajić i predsjednik Skupštine i čelnik NSD Andrija Mandić treba da se dogovore o datumu usvajanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, dogovoreno je na sastanku šefova poslaničkih klubova vladajuće većine koji je održan prije jučerašnjeg zasjedanja parlamenta, saznaje “Dan”.

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih stranaka osim predstavnika albanskih partija.

U tekstu rezolucije, kako saznajemo, oštro se osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata.

Inače, na jučerašnjem sastanku se čulo više predloga, koji ni u jednom trenutku nisu isključivali donošenje rezolucije o Jasenovcu, ali dovode do odlaganja u tom procesu.

Jedan dio učesnika ovih razgovora smatra da rezoluciju treba donijeti nakon dobijanja IBAR-a, odnosno pozitivnog mišljenja od Evropske komisije, i kada bude izvjesno da će pregovori sa Evropskom unijom biti nastavljeni punim intenzitetom.

Rezoluciju o Jasenovcu najavio je nedavno predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a premijer Spajić je rekao da je spreman da se ta rezolucija podrži. Očigledno neki predstavnici partija iz vladajuće većine smatraju da bi Hrvatska mogla negativno da utiče na dobijanje IBAR-a, s obzirom na to da nam je iz Zagreba prije nekoliko dana upućena protestna nota zbog najave Andrije Mandića da će rezolucija o Jasenovcu biti predložena.

Dio učesnika, prema našim nezvaničnim saznanjima, smatra da rezoluciju treba predložiti što prije, a među njima je i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

On je insistirao da data obećanja budu ispunjena i da tekst rezolucije o Jasenovcu odmah uđe u parlamentarnu proceduru. O tome, međutim, nije postignut dogovor, pa su Spajić i Mandić zaduženi za krajnje rješenje.

Ovo je drugi sastanak vladajućih partija povodom rezolucije o Jasenovcu. Prethodno su o tome u ponedjeljak razgovarali lideri tih stranaka.

Zahtjev da se podnese taj predlog ispostavio je prošle sedmice Knežević, poručujući da to treba da učini Spajić. Zahtjev je uslijedio nakon što je premijer najavio da će Crna Gora na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) podržati predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Mandić je nakon prvog sastanka kazao novinarima da ima više predloga u vezi s rezolucijom o Jasenovcu i da sva otvorena pitanja treba rješavati dijalogom unutar vladajuće većine.

Protestna nota Hrvatske apostrofira “neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe” i “instrumentalizacija Hrvatske za unutrašnju politiku u Crnoj Gori”.

U noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova izražava se zabrinutost zbog činjenicom da se spomen na žrtve Jasenovca “politizuje i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori, te stavlja u kontekst rasprava o Rezoluciji Generalne skupštine UN o komemoraciji genocida u Srebrenici”, s kojom, kako tvrde, nije ni u kakvoj političko-istorijskoj vezi, i to na način koji ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i razvijanju kulture sjećanja.

U protestnoj noti Hrvatske naša država se poziva da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti njen put prema Evropskoj uniji.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

PUP Podgorica

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

 

Continue Reading

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Continue Reading

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

kaluđerović slađana

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”,  istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto