Priroda i društvo

Zašto bi trebalo da uložite u poljoprivredno osiguranje

Paketi za osiguranje poljoprivrednog gazdinstva pružaju zaštitu od velikog broja rizika i opasnosti kojima su biljke i životinje u jednom gazdinstvu svakodnevno izložene.

Za poljoprivredu se može reći da je industrija pod vedrim nebom koja u najvećoj meri zavisi od prirodnih, vremenskih uslova. Koliko god da poljoprivredni proizvođači ulože znanja, volje i truda u proizvodnju, usled samo jednog padanja grada, poplave ili oluje mogu ostati bez očekivanih prinosa.

To se direktno održava i na njihov profit, s obzirom na to da u takvim situacijama vrednost preostalih proizvedenih dobara teško prekriva uloženi kapital. Ovo je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg se poljoprivrednicima savjetuje da ulože u poljoprivredno osiguranje i tako sebe zaštite gubitaka usled prirodnih ili drugih katastrofa koje mogu da ih zadese.

U nastavku teksta saznajte zbog čega je neophodno da poljoprivrednici ulože u poljoprivredno osiguranje, na koje načine ovaj vid zaštite može da pomogne poljoprivrednim proizvođačima, kao i koliko je osiguranje u poljoprivredi zastupljeno u našoj zemlji.

Šta sve podrazumeva osiguranje u poljoprivredi

Paketi za osiguranje poljoprivrednog gazdinstva pružaju zaštitu od velikog broja rizika i opasnosti kojima su biljke i životinje u jednom gazdinstvu svakodnevno izložene. Na poljoprivrednicima je da, shodno svojim potrebama, odluče šta i od kojih rizika je neophodno da zaštite svoju imovinu.

osiguranje imovine od požara
osiguranje useva i plodova
osiguranje životinja
auto kasko osiguranje vozila i radnih mašina
osiguranje od posledica nesrećnog slučaja – nezgode

Osiguranje imovine i gazdinstava

Osiguranje poljoprivrednih gazdinstava, placeva i njiva, predstavlja najbolju zaštitu od rizika koji u trenu mogu upropastiti višegodišnji, ako ne i višedecenijski, trud uložen u proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Rizici koji se mogu pokriti se dele na osnovne i dopunske.

Osnovni su zaštita od požar i udara groma, eksplozije, oluje, grada, udara motornog vozila i pokretne radne mašine u osigurani objekat, pad letelice… U dopunske se ubrajaju poplave, bujice i visoke vode, izlivanje vode iz vodovodnih i kanalizacionih cevi, provalne krađe i razbojništva, lom stakla i zemljotres.

Osiguranjem svih objekata, mehanizacije, skladišnih i prerađivačkih kapaciteta, đubriva, semena i svega bitnog u okviru jednog gazdinstva obezbeđuje se nesmetan nastavak proizvodnje i opstanak samog poljoprivrednika u poslu ukoliko se gazdinstvo nađe pod udarom osiguranih rizika.

Osiguranje usjeva i prinosa

Osiguranje useva i plodova obuhvata osiguranje žitarica, kao i osiguranje vinove loze i osiguranje određenih kultura povrća. Kod osiguranja useva pravilo je da se osiguraju sve površine pod istom kulturom. Gubitak prinosa i roda osigurava se od opasnosti kao što su grad, požar, udar groma ili oluja koje mogu da umanje kvalitet biljnih zasada.

U zavisnosti od vrste proizvoda čijim se uzgojom poljoprivrednici bave, moguće je u određenom vremenskom periodu rasta i razvoja tog proizvoda isti osigurati i obezbediti se od prethodno pomenutih rizika sve do žetve/berbe, što je garancija da uložena sredstva i trud u proizvodnji neće biti uzaludni ukoliko dođe do osiguranog slučaja.

Vrednost na koju se osiguravaju usevi i plodovi obračunava se na osnovu vrednosti koju određuju očekivani prinos te kulture u kilogramima po hektaru i procenjena tržišna cijena na veliko.

Osiguranje životinja

Osiguranje životinja pruža finansijsku zaštitu od različitih rizika koji su karakteristični za sam uzgoj životinja. U smislu osiguranja, pod životinjama se podrazumevaju brojne vrste domaćih životinja (goveda, ovce, koze, svinje, konji i sl.), živina (kokoške, patke, ćurke, guske i sl.), pčele, riba u uzgajalištima, psi…

Uslov je da su životinje zdrave i sposobne za određenu namenu i da su propisno obeležene u skladu sa važećim zakonskim propisima radi identifikacije.

Na taj način se životinje mogu zaštititi od uginuća, prinudnog klanja ili prinudnog ubijanja usled nesrećnog slučaja ili bolesti. Takođe, mogu se osigurati i od krađa ili nestanka životinje, gubitka priplodne sposobnosti, posledice porođaja i gubitka potomstva.

Svijest poljoprivrednika o potrebi u važnosti koju ima poljoprivredno osiguranje je niska, a problem je i neinformisanost proizvođača koji često ne znaju koje osiguranje bi im bilo potrebno kako bi se zaštitili na najbolji način.

Na poljoprivrednicima ostaje da shvate i odluče se da osiguraju svoje biljne i životinjske vrste, kako bi zaštitili sebe i svoj imetak, a na osiguravajućim kućama je da svoju ponudu prilagode njihovim potrebama.

Sledeće

Mitropolit Joanikije: Zeta je korijen Crne Gore

Ne propustite

Ibrahimović ćuti o projektu gradnje Luke Virpazar

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

Izvor: RTCG

Priroda i društvo

Podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju se akcize za gorivo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da se kao podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju akcize za gorivo.

“Kao što je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije obećao i za šta se u proteklom periodu snažno zalagao, Ministarstvo nastavlja da ispunjava data obećanja i preduzima konkretne korake u pružanju podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Danas su zvanično upućene instrukcije Ministarstvu finansija za prvu isplatu povrata akciza na gorivo za 2025. godinu. Realizacijom ove mjere Ministarstvo potvrđuje odlučnost da kroz konkretne mjere Agrobudžeta pruži snažnu podršku poljoprivrednicima, stavljajući domaće proizvođače na prvo mjesto i štiteći interese domaće proizvodnje”, ističe se u saopštenju.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su dodali da će podršku ostvariti više od 9.335 poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.

“Sredstva će biti na računima poljoprivrednika već početkom sljedeće sedmice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja odgovorno i odlučno da sprovodi mjere podrške i ispunjava obećanja usmjerena ka unapređenju položaja domaćih poljoprivrednih proizvođača”, piše u saopštenju.