U Crnoj Gori je od početka procesa legalizacije (2018. godine) do juna ove godine podnijet 85.741 zahtjev za legalizaciju bespravno sagrađanih objekata, dok su u istom periodu legalizovana svega 4.363 nelegalno izgrađena objekta, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Ako neko nastavniku nanese lakšu tjelesnu povredu ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ako mu neko nanese povredu oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom kazniće se zatvorom od tri mjeseca do četiri godine.

To, pored ostalog, proističe iz izmijenjenog Krivičnog zakonika koji je ove sedmice usvojen u Skupštini Crne Gore. Tim aktom je precizirano da se posao lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti tretiraju od javnog značaja. Kazne zatvora su propisane i u slučaju teškog govora mržnje.

Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja koja su upozoravala da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog. Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice, koja predaje u jednoj školi u Crnoj Gori, a bila je žrtva neprimjerenog ponašanja roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa, omalovažava, a kasnije je zaprijetio da će da je – ubije. Prijetnje je upućivao i njenoj porodici. Ova prosvjetna radnica rekla je tada Pobjedi da nije zadovoljna kako su je institucije zaštitile, jer se nije osjećala sigurno, pa je morala da angažuje – privatno obezbjeđenje.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kazao je juče Pobjedi da se kroz izmjene Krivičnog zakonika u značenju izraza proširila definicija poslova od javnog značaja u koji su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti, što znači da će nastavnici biti snažnije zaštićeni.

Ove sedmice je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović saopštila da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije. Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu resora kojim rukovodi da se nastavničko zanimanje u tom zakonu prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da nastavnici na taj način dobiju adekvatnu zaštitu. Ukazala je na važnost što se ovim zajedničkim korakom ne štite samo nastavnici, već da potvrđuju koliko je njihova uloga važna za društvo. Poručila je da nastavnička profesija mora imati mjesto, poštovanje i zaštitu koje joj pripadaju.

“To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija”, zaključila je ministarka.

Iz Vlade je ranije poručivano da je neophodno raditi na osnaživanju položaja nastavnika u društvu, između ostalog, i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici.

Novo istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) pokazuje da su žene u crnogorskoj politici i dalje često izložene mizoginim i rodno zasnovanim napadima u online prostoru. Analizirano je više od 16.000 komentara na tekstove objavljene tokom 2024. i 2025. godine na portalima Vijesti, Analitika, CdM, In4s i Pobjeda.

Među političarkama koje su izazvale generalno najviše reakcija publike posebno se izdvaja Jelena Borovinić Bojović, na koju se odnosilo čak 19 odsto svih analiziranih komentara. Slijede Vesna Bratić sa 11 odsto, Zdenka Popović i Aleksandra Vuković Kuč sa po 10 odsto.

Borovinić Bojović je istovremeno bila i jedna od najčešćih meta mizoginih komentara. Oko 18 odsto svih evidentiranih mizoginih komentara odnosilo se na nju, dok je nešto veći udio zabilježen kod Jelene Nedović.

Podaci pokazuju da je Borovinić Bojović među dvije najčešće mete takvih komentara bila na četiri od pet analiziranih portala. Na Pobjedi se na nju odnosilo 28 odsto mizoginih komentara, na Analitici 22 odsto, na CdM-u 21 odsto, a na Vijestima 15 odsto.

Autori istraživanja napominju na obrazac u kome se političko i ideološko neslaganje sa ženama često dodatno pretvara u rodno zasnovanu diskreditaciju, pa se umjesto njihovih stavova i rada komentarišu izgled, privatni život, inteligencija ili sposobnost da obavljaju javne funkcije.

Važno je naglasiti da ovo istraživanje ne mjeri popularnost političarki niti stav ukupnog javnog mnjenja, već da nalazi istraživanja prije svega govore o karakteru online političke komunikacije i pritisku kojem su izložene javno vidljive žene.

Istraživanje pokazuje i da politička funkcija i javna pozicija ne štite žene od rodno zasnovanih napada i da žene u politici, ni kada zauzimaju važne javne funkcije, nijesu pošteđene obrazaca diskriminacije i mizoginije koji i dalje postoje u javnom prostoru.