Connect with us

Priroda i društvo

Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

glas zete

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

  • potpunu zabranu oglašavanja;
  • zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
  • strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
  • poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

  1. Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
  2. Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
  3. Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
  4. Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Priroda i društvo

Borovinić Bojović: Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu

Foto Đorđe Cmiljanić

Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu, poručila je potpredsjednica Vlade Crne Gore za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji “One Health – Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili Gorica.

Konferencija je organizovana na inicijativu Borovinić Bojović, s ciljem unapređenja međuinstitucionalne saradnje i uspostavljanja integrisanog pristupa zaštiti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.

“U središtu svih naših politika i djelovanja mora biti čovjek, njegovo zdravlje, dostojanstvo, sigurnost i kvalitet života. A da bismo zaštitili čovjeka, moramo razumjeti i zaštititi prirodne sisteme od kojih njegovo zdravlje zavisi. Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu“, poručila je Borovinić Bojović.

Kako je navedeno u saopštenju, konferenciju su otvorile Borovinić Bojović i rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso, ističući značaj zajedničkog institucionalnog djelovanja i međunarodne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.

Posebna pažnja posvećena je evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da primjena koncepta “Jedno zdravlje“ predstavlja važan dio usklađivanja javnih politika sa savremenim međunarodnim standardima i jačanja institucionalnih kapaciteta.

Na prvom panelu, “Jedno zdravlje: međunarodni standardi i zajednička odgovornost institucija“, učestvovale su državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje Olivera Blagojević i šefica Odsjeka za jonizujuća i nejonizujuća zračenja, radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost Tamara Đurović.

Razgovarano je o međunarodnim iskustvima, usklađivanju javnih politika i jačanju institucionalne saradnje u primjeni koncepta „Jedno zdravlje“.

Drugi panel, „Od rizika do rješenja: prevencija i međusektorska saradnja u zaštiti zdravlja“, okupio je direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimira Đakovića, profesorku Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjanu Bojanić Rašović, izvršnu direktoricu Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovanu Janjušević i pomoćnicu direktora Agencije za zaštitu životne sredine Lidiju Šćepanović.

U fokusu su bili konkretni zdravstveni i ekološki rizici, značaj prevencije i potreba za snažnijim povezivanjem institucija, nauke i civilnog sektora.

Govoreći o narednim koracima, Borovinić Bojović istakla je da je neophodno unaprijediti razmjenu informacija i uskladiti prioritete kako bi se rizici prepoznavali na vrijeme, a nadležni organi djelovali preventivno i koordinisano.

“Upravo u tome prepoznajem jednu od važnih odgovornosti funkcije koju obavljam – da okupljam institucije oko zajedničkih ciljeva, podstičem međusektorsku saradnju i doprinosim rješenjima koja prevazilaze pojedinačne resorne nadležnosti”, kazala je Borovinić Bojović.

Ona očekuje da konferencija označi početak dugoročnog procesa institucionalne saradnje, tokom kojeg će, uz oslanjanje na međunarodna iskustva i preporuke, biti razmotrena mogućnost uspostavljanja stalnog međusektorskog koordinacionog mehanizma za koncept “Jedno zdravlje”.

“Želim da ova konferencija preraste u tradicionalni godišnji susret institucija, stručnjaka, međunarodnih partnera i civilnog sektora, na kojem ćemo razmjenjivati iskustva, pratiti ostvareni napredak i zajednički definisati naredne korake”, zaključila je Borovinić Bojović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

ilustracija

Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva i najzastupljeniji jezik u zemlji, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), prenose Vijesti.

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potpisivanje je otvoreno od danas do 15. januara ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno prikupiti 6.000 potpisa.

https://epeticije.skupstina.me/petition/168-srpski-jezik-inicijativa-za-ravnopravnost-u-crnoj-gori-i-evropskoj-uniji

Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa, nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.

U obrazloženju peticije se navodi da je prema članu 13 Ustava Crne Gore, srpski jezik označen kao jezik u službenoj upotrebi. Navodi se da će Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji, između ostalog, biti normirano i uređeno na kojim će jezicima građani Crne Gore biti uvaženi i zastupljeni u radu institucija EU. Podsjeća se da o načinu pristupanja Evropskoj uniji odlučuje Skupština Crne Gore, u skladu sa članom 15 Ustava.

“Peticija ne dovodi u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već vrednosno jača proces pristupanja. Njen cilj je uvažavanje srpskog jezika po ugledu na članice EU poput Belgije, Finske, Irske i Malte. Sposobnost Crne Gore da uvaži jezičku jednakost najvećeg dijela svojih građana potvrdila bi njenu demokratsku i institucionalnu zrelost, čineći je dostojnom članicom Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

U peticiji se navodi da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika i njime se, osim Srba koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.

Time , kako se navodi, srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva.

“Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminisanim”, piše u peticiji.

Navodi se da se politika Evropske unije bazira i na ideji multijezičnosti, a u skladu sa tim, od 2007. funkcioniše i organ evropskog komesara za multijezičnost.

“Broj službenih jezika EU trenutno je manji od broja država članica ovog saveza: određeni broj EU jezika se, zvanično, koristi u više zemalja. Pa je tako njemački, osim u Njemačkoj, službeni još i u Austriji, Belgiji i u Luksemburgu, engleski se, službeno, koristi u Irskoj i na Malti …Dok je u Finskoj, osim suomi, tj. finskog jezika, službeni i švedski, kojim govori tek oko pet odsto populacije”, navodi se u peticiji.

Ističe se da se politika jezičke ravnopravnosti sprovodi i na lokalnim nivoima zemalja članica, pa je tako, “u slovačkim opštinama u kojima procenat češkog stanovništva iznosi preko 20 odsto, službeni jezik, pored slovačkog, i češki”.

“Nažalost, Crna Gora u tom smislu predstavlja demokratsko i lingvističko odstupanje od praksi Evropske unije. U njoj status službenog jezika ne uživa jezik kojim govori najveći procenat stanovnika, što u pojedinim crnogorskim opštinama iznosi čak i preko 80 odsto govornika”, ističe se u peticiji.

U peticiji se navodi da srpski jezik, osim što je danas najzastupljeniji među građanima Crne Gore, ima i duboke istorijske korijene na njenom prostoru. Kao potvrda dugogodišnjeg kontinuiteta srpske jezičke i ćiriličke baštine ističu se Miroslavljevo jevanđelje iz 12. vijeka i cetinjski Oktoih iz 1494., kao i činjenica da su tokom postojanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore državne ustanove, škole i institucije koristile srpski jezik.

U peticiji se kao istorijski dokazi navode Srpski bukvar iz 1836., Srpska čitanka za crnogorsku mladež iz 1838., Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori iz 1911., Zemljopis Knjaževine Crne Gore iz 1899., kao i brojne školske diplome, pravna akta i arhivska dokumenta.

O podnijetoj peticiji, kako se navodi, biće upoznat i predsjednik države Jakov Milatović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Protest vatrogasaca-spasilaca: Heroji smo samo dok gore crnogorske planine i šume

Foto: Nataša Stefanović

Dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini Vladinih prioriteta, poručili su sa današnjeg protesta ispred zgrade Skupštine Crne Gore crnogorski vatrogasci-spasioci.

Oni su danas protestom ukazali na težak socioekonomski položaj u kojem rade godinama.

“Stojimo ovdje ispred najvišeg zakonodavnog doma naše države. Ne iz hira, već iz krajnje nužde. Mi smo ljudi koji ne pitaju za radno vrijeme, za vremenske neprilike i sopstvenu sigurnost kada se oglasi alarm”, kazao je tokom protesta Darko Pepđonović iz Službe zaštite i spasavanja Opštine Bar.

Dok svi drugi bježe od vatre, dime, poplava, saobraćajnih udesa i ruševina, podsjetio je Pepđonović, zakletva i posao vatrogasaca-spasilaca je da idu upravo tamo.

“Svojim životima i zdravljem svakodnevno štitimo građane Crne Gore, njene gradove, imovinu i šume. Gospodo iz Vlade, dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane naše države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini vaših prioriteta. Ljeti nas nazivate herojima, ponosom države, tapšete nas po ramenu, dok gore crnogorske planine i šume, a čim se ugasi i posljednji plamen, na nas i naše probleme se zaboravlja”, poručio je Pepđonović.

Naglasio je da vatrogasci ne zahtijevaju privilegije, već se bore za pravdu i dostojanstven život svojih porodica.

“Tražimo konkretne odluke, hitan dijalog i uvažavanje naših opravdanih zahtjeva. Tražimo vrednovanje naše profesije, kao vatrogasti i spasioci, sa koeficijentom 9.5 i sa dodacima od 30 odsto za otežene uslove koje smo svojim radom i trudom zaslužili”, kazao je Pepđonović.

Vukašin Đuranović iz Službe zaštite i spasavanja Danilovrad naglasio je da posao vatrogasaca mora biti prepoznat kroz platni status.

“Pojavljuju se razne spekulacije kojima se pokušava unijeti podjela među nama, vatrogascima. Jedna od njih je da se naši zahtjevi ne odnose na komandni kadar. Međutim, to nije tačno. Naši zahtjevi odnose se na vrednovanje profesije vatrogasa-spasioca”, kazao je Đuranović.

Precizirao je da ako se kroz sistemsko rješenje poveća koeficijent osnovnog zvanja, onda se po automatizmu povećava i koeficijent za komandno mjesto.

“Nije cilj da bilo koga isključujemo, niti da pravimo podjele. Naš je cilj da uredimo profesiju, obezbijedimo pravedan sistem za koji se nosi odgovornost, službe zaštite i spasavanje”, precizirao je on.

Darko Žižić iz Službe zaštite i spasavanja Nikšića kazao je da su vatrogasci, kroz inicijalnu grupu, imali razgovore sa predstavnicima partija.

“Imamo veliku podršku. Ali želimo da ta podrška bude u Skupštini, sa podignutom rukom”, poručio je Žižić.

Naglasio je da vatrogasci-spasioci ne žele da “favorizuju nijednu političku partiju”.

“Mi nećemo odustati od ovoga. Moraju da sjednu i da nađu rješenje. Ne možemo u Evropu sa nesređenim sistemom, ako se poglavlje 27 tiče i nas”, zaključio je Žižić.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto