Crna Gora bilježi porast izvoza u prvih devet mjeseci ove godine za 72 odsto, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. No u istom periodu uvezli smo više od 465 miliona eura hrane, a najviše one koju i sami proizvodimo, poput mesa, voća, povrća, mlijeka i jaja. Sagovornici TVCG objašnjavaju da poljoprivredna proizvodnja nije dovoljna da pokrije potrebe domaćeg tržišta, te da bi se to moglo promijeniti uz pomoć države ali i podizanjem svijesti građana da kupuju crnogorske proizvode, piše portal RTCG.

Crna Gora je prošle godine uvezla banane za nešto više od 7 miliona eura jer to voće ne uspijeva kod nas. Istovremeno stotine miliona eura potrošeno je na hranu koju proizvodimo ili bismo mogli da proizvodimo. Tako je bilo i za prvih 9 mjeseci ove godine kada smo uvezli 465 miliona eura hrane od toga najviše novca je otišlo na uvoz mesa, žitarica, povrća, voća,mlječnih proizvoda i jaja.

“Zašto se uvozi, uvozi se zato što su to potrebe Crnogorskog tržišta. E sad se postavlja pitanje zašto ne proizvodimo to što uvozimo. Naša poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori vrijedi nekih 350 do 400 miliona eura zavisno od godine do godine i to su uglavnom osnovni poljoprivredni proizvodi. U toj strukturi osnovnih poljoprivrednih proizvoda učešće uvoza nije veliko kao što je kod prerađevina u poljoprivrednoj proizvodnji”, Budimir Mugoša iz ministarstva poljoprivrede.

Bez obzira na strukturu uvoza, u Uniji poslodavaca kažu da sve treba da zabrine što se crnogorsko tržište od 650.000 stanovnika u državi koja je proglašena ekološkom i pogodnom za razvoj posebno organske poljoprivrede, umjesto na sopstvenu proizvodnju oslanja na uvoz.

“Definitivno nemamao razvijenu proizvodnju hrane nemamo adekvatnu podršku za ljude koji se odluče da se bave proizvodnjom hrane.Ono što je problem u Crnoj Gori što je u posljednjih 70 godina obilježilo pustošenje sela ,sela su ostala prazna i sada je teško motivisati ljude da se vrate i da proizvode”, kazao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

Da je tako ne spore ni u resornom ministarstvu. Godinama se za poljoprivredu izdvaja 1 odsto budžeta što je najmanje u Evropi, pa zbog toga kažu ni podsticajne mjere države ne mogu dati očekivane rezultate. Zato su uglavnom domaći proizvodi i skuplji od uvoznih iako im kvalitetom mogu parirati.

“Generalno nemamo ni kod kupaca odnosno potrošača tu svijest o važnosti da na neki način podržimo domaćeg proizvođača. Imali smo veći broj kamapanja ali nije na dao željene rezultate”, kazao je Lazović.

“Mi piletinu koju kupujemo iz domaće proizviodnje ona je zaklana juće ili prekjuče i danas je na rafovima e zamislite kada je zaklana piletina koja dolazi iz Brazila. I o tome mi treba da razmišljamo. I moja preporuka bi bila da kupite kilo i 200 domaćeg nego kilo ipo uvozne robe. Zato o tome razmislite kada god krenete u kupovinu, jer patriotizam nije samo kada navijate za crnogorsku reprezentaciju nego i kada kupujete hranu sa naših njiva. Uz to svaki euro potrošen za domaći proizvod ostaje u Crnoj Gori”, poručio je Mugoša.