Politika

Vučić: Sa aerodroma vraćeni aktivisti, a ne kriminalci, priča o hibridnom ratovanju besmislica

Predsjednik Srbije Aleksandra Vučić na današnjoj pres konferenciji u Tivtu, uoči Samita EU – Zapadni Balkan je kazao da je neko od njegovih saradnike donio ne tako dobru odluku da organizuje ljude koji su željeli da mu naprave bolju atmosferu u Tivtu i da to on nije tražio.

Istakao je da osobe koji su sa aerodroma Tivat vraćene u Srbiju nijesu kriminalci i nijesu imali nikakva sredstva kojima bi mogli da izazovu bilo kakav problem u Crnoj Gori, te da su priče o destabilizaciji i hibridnom ratu besmislene.

“Ni na pamet mi ne bi palo da tako nešto organizujem, da jesam danas bi se izvinio domaćinima zbog gluposti koje je neko od mojih saradnika napravio. Ti ljudi nijesu kod sebe imali nikavo oružje niti bilo šta drugo, da jesu bili bi uhapšeni a nisu. Oni su došli ovdje da bi omogućili bolje okruženje, iako meni to nije bilo potrebno jer sam navikao na komplikovano okruženje. Nosili su banere i transparente, a ovo govori o lošem gostoprimstvu”, kazao je Vučić.

Naglasio je da među njima nema kriminalca i da je to narativ koji se želi nametnuti, u pitanju su aktivisti koji su željeli da okače neke banere nikako da izazovu destebizacije i hibridno ratovanje

Te izjave su, kaže, besmislene.

Dodao je da ti momci nijesu donijeli ništa loše sa sobom.

“Ako su počinili neki kriminal što ih nijesu zadržali, a da su imali bilo šta zadržali bi ih u pritvoru, tako da su samo željno željeli da prikazu Srbiju ako destabilizujući faktor, a to je priča koja se godinama unazad plasira. Vidim da su krenule recipročne mjere, ja to ne podržavam. Molim državne organe da to ne čine. Trudićemo se da imamo najbolje odnose, ali ne mogu da budem srećan što neko govori o aneksiji i to unosi u zakon, a riječ je o istrijskom falsifikatu. Kao i po pitanju Kosova i Metohije, mi nijesmo uzeli ničiju teritoriju. Različiti su uglovi gledanja, ali treba da se saslušamo, razumijemo i vjerujem u bolje odnose i važno je da imao češću konunikaciju jer bi izbjegli teške riječi”, kazao je Vučić.

On je naveo i da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Srbiji krajem godine.

Na pitanje osjeća li se bezbjedno u Crnoj Gori, a po pitanju namjera Radoja Zvicera, kazao je da postoji ta komunikacija u Skaj aplikaciji da je on planirao njegovo ubistvo i ranije.

“Riječ je o vođama klanova odavde. Ne vidim velike novosti. Kada postoje nepotrebne političke tenzije između Podgorice i Beograda, svako će da kaže da je kriv onaj drugi. Morali smo biti racionalniji, pažljiviji, a tu kada krenu optužbe tu kraja nema. Kriminalci će svakako da rade svoj posao. Toga ima u svakoj zemlji”, naveo je Vučić.

Što se tiče uvredljivih natpisa, Vučić navodi da se vodi godinama negativna kampanja protiv njega i Srbije.

“To je politika i morate da se naviknete. Ne pogađaju me. Ovdje se osjećam sigurno, imamo dobro obezbjeđenje i mislim da ne može da bude problema”, kazao je Vučić.

Sledeće

Mandić: Zadovoljan sam što Spajić i Milatović nijesu reagovali na vraćanje državljana Srbije iz Tivta

Ne propustite

Vlada Crne Gore bezbrižno posmatra maltretiranje svojih državljana na granici sa Srbijom

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

NSD predlaže da vlasnici bespravno izgrađenih objekata plaćaju naknadu Komisiji za legalizaciju

Poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović podnio je Skupštini Crne Gore Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, kojim se, između ostalog, predviđa produženje roka za upis bespravnih objekata u katastar sa 12 na 24 mjeseca, kao i uvođenje naknade za rad komisija koje sprovode postupak legalizacije.

Za sprovođenje ovog zakona, kako se navodi u predlogu, nijesu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore.

„Ista su vec predviđena Zakonom o budžetu. Povećanjem efikasnosti rada Komisija za legalizaciju očekuje se priliv finansijskih sredstva u budžete lokalnih samouprava ali i dijelom u državni budžet po osnovu naplate naknade za urbanu snaciju“, navodi se u procjeni finansijskih sredstava za sprovođenje zakona.

Izmjenama člana 14 predviđeno je i da članovi komisija za legalizaciju, kao i sekretari komisija, imaju pravo na naknadu za rad, dok će troškove pregleda bespravnog objekta na licu mjesta snositi vlasnik objekta. Visinu naknada i troškova, prema predlogu, propisivaće nadležno ministarstvo.

Jedinice lokalne samouprave, kako stoji u obrazloženju, ukazale su da nemaju obezbijeđena sredstva za isplatu naknada članovima komisija, zbog čega postoji bojazan da bi efikasnost procesa legalizacije mogla biti dovedena u pitanje.

„Postoji bojazan da članovi komisije neće obavljati povjerene poslove ukoliko se ne obezbijedi pravična naknada za rad, što će u konačnom uticati na sprovođenje postupka legalizacije“, navodi se.

Predloženim izmjenama člana 48 zakona vlasnicima bespravno izgrađenih objekata ostavlja se dodatnih godinu dana da pokrenu postupak upisa objekata u katastarsku evidenciju. Umjesto dosadašnjeg roka od 12 mjeseci, novi rok bio bi 24 mjeseca.

„Predloženim produženjem roka sa 12 na 24 mjeseca obezbijedili bi se realni usiovi za sprovođenje zakona, omogućilo bi se vlasnicima da pribave potrebnu dokumentaciju, izrade i ovjere elaborate, okončaju neophodne pravne postupke i blagovremeno pokrenu postupak upisa u katastarsku evidenciju. Na taj način ostvaila bi se svrha zakona, obezbijedila njegova pravična i eftkasna primjena, te spriječile teške socijalne posljedice koje bi nastale uslijed donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata koji predstavijaju jedino mjesto stanovanja njihovih vlasnika njihovih porodica, čime bi se ujedno doprinijelo očuvanju socijalnog mira i pravne sigurnosti građana“, navodi se u predlogu odluke.

U obrazloženju se navodi da veliki broj građana, zbog okolnosti koje ne zavise od njih, nije bio u mogućnosti da u propisanom roku započne postupak zbog administrativnih i pravnih prepreka, poput neriješenih ostavinskih postupaka, fizičkih dioba ili utvrđivanja prava svojine.

Navode da bi zadržavanje postojećeg roka moglo dovesti do donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata koji mnogim porodicama predstavljaju jedino mjesto stanovanja.

„Predloženim produženjem roka sa 12 na 24 mjeseca obezbijedili bi se realni uslovi za sprovođenje zakona, a spriječile teške socijalne posljedice koje bi nastale usljed donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata“, ističe se u obrazloženju.

U obrazloženju se podsjeća da je od početka procesa legalizacije podnijeto više od 59.500 zahtjeva, dok su donijeta 3.217 rješenja o legalizaciji, zbog čega se predloženim izmjenama želi unaprijediti efikasnost sprovođenja zakona i omogućiti njegova ujednačena primjena u svim opštinama.

Politika

SO Pljevlja usvojila Deklaraciju o nepriznavanju nezavisnosti Kosova

Skupština opštine (SO) Pljevlja sa 18 glasova usvojila je Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

Dokument je predložila Demokratska narodna partija (DNP), a isti takav je ranije usvojen u SO Zeta.

U dokumentu koji sadrži šest tačaka nema eksplicitne formulacije o “otpriznavanju” Kosova ni u Zeti, ni u Pljevljima. No, poručuje se da pljevaljski parlament “ostaje privržen… nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN…”

U tački jedan deklaracije piše da SO Pljevlja “s posebnom zabrinutošću konstatuje da se položaj Crnogoraca i Srba na Kosovu i Metohiji svakodnevno pogoršava pod privremenim prištinskim institucijama”.

U drugoj se navodi da SO Pljevlja “sa žaljenjem konstatuje da su sve dosadašnje vlade Crne Gore, od sticanja nezavisnosti (2006. godine), ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije.

U tački tri piše da SO Pljevlja poziva Vladu premijera Milojka Spajića (PES) da vodi “izbalansiranu spoljnu politiku” i da u međunarodnim institucijama i organizacijama ne glasa za odluke “koje su usmjerene protiv interesa većinske Crne Gore i susjedne i bratske države Srbije”.

“SO Pljevlja, solidarišući se sa stradalim crnogorskim i srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, donosi ovu deklaraciju kao vid podrške i nastojanja da se kriza nastala jednostrano proglašenom nezavisnošću riješi mirnim putem; SO Pljevlja ostaje privržen poštovanju Povelje UN-a, nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244”, navedeno je u tačkama četiri i pet deklaracije.

Nakon što je bivši Demokratski front (DF), koji čine DNP i NSD, prije tri godine neuspješno pokušao da u zetskom parlamentu usvoji deklaraciju o “otpriznavanju” Kosova, Knežević je sredinom aprila najavio da će aktuelizovati to pitanje – ovog puta i u drugim opštinama gdje je DNP dio vlasti, ali i na državnom nivou.

Inicijativu za usvajanje deklaracije pokrenuo je poslanik DNP-a Vladislav Bojović, uz obrazloženje da lokalni parlament treba da zauzme stav o, kako je naveo, “jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova”.

Stavljanje na dnevni red inicijative potpisalo je 19 odbornika – svih deset odbornika Nove srpske demokratije (NSD), dva predstavnika DNP-a, nezavisni odbornik Ratko Pejović, dva predstavnika Pokreta za Pljevlja Novice Stanića, troje od četvoro odbornika Demokratske Crne Gore, kao i odbornica Ujedinjene Crne Gore Dejana Petrić. Za usvajanje dokumenta potrebno je najmanje 18 “ruku”.

Jedini odbornik Demokrata koji nije podržao inicijativu je Milojica Tešović, koji smatra da lokalni parlament ne treba da raspravlja o pitanjima spoljne politike jer su ona u nadležnosti državnih institucija, tj. Vlade.

I nezavisni odbornik Miomir Drobnjak najavio je prethodno da iz istih razloga neće podržati usvajanje deklaracije.

Politika

Đurović: Rekonstrukcijom Vlade NSD dobija dva ministarstva

Funkcioner Nove srpske demokratije, Dejan Đurović u emisiji Specijal na TV Podgorica kazao je da se rekonstrukcija Vlade očekuje u svakom trenutku i da će NSD u novom sastavu izvršne vlasti imati dva ministra, Radoša Zečevića i Jovana Jola Vučurović.

“U svakom trenutku se očekuje da bude rekonstrukcija Vlade. Što se tiče Nove srpske demokratije, imaćemo dva nova ministra”. rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, poslanik Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i inspekcijske poslove, dok će Radoš Zečević preuzeti resor saobraćaja.

“Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i za inspekcijske poslove, a ministar saobraćaja biće Radoš Zečević, koji se dokazao u svom poslu kao direktor Puteva Podgorice. Mislim da će Crna Gora u njima dvojici dobiti ljude koji će ozbiljno raditi na svojim zadacima i doprinijeti boljem radu Vlade”, rekao je Đurović za RTV PG.

Govoreći o navodima da je izbor Vučurovića izazvao negodovanje dijela hrvatskih političkih predstavnika, Đurović je ocijenio da gotovo nema političara čije izjave nijesu bile predmet kritika.

“Mislim da nema političara u Crnoj Gori za kojeg se ne bi mogla pronaći neka izjava koja je nekome sporna. Ali, to će pokazati i glasanje u parlamentu. Vjerujem da Jovan Jole Vučurović zaslužuje ne samo povjerenje crnogorskog parlamenta, već i šire javnosti, a to će dokazati svojim radom”, kazao je on.

Đurović je izrazio očekivanje da će doći do smirivanja tenzija između Crne Gore i Hrvatske.

“Želim da vjerujem da će Hrvatska spustiti tenzije kada su u pitanju izbori u crnogorskoj Vladi, kao i da će doći do poboljšanja bilateralnih odnosa. Očekujemo i da Hrvatska poništi odluku kojom su Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević proglašeni personama non grata, jer takve odluke ne doprinose dobrim komšijskim i bilateralnim odnosima, već samo podižu tenzije. Mislim da to u ovom trenutku nije u interesu ni Hrvatske ni Crne Gore”, rekao je Đurović.

Na pitanje da li će Ministarstvo sporta i mladih biti podijeljeno na dva resora, Đurović je kazao da o tome odlučuje premijer Milojko Spajić.

“Ne znam, to ipak zavisi od premijera Spajića”, poručio je Đurović.

Đurović je kazao da će o eventualnom davanju Aerodroma Crne Gore pod koncesiju odlučivati Skupština.

“Skupština treba da odluči i treba da odluče predstavnici naroda. To sam rekao i ranije u vašim emisijama”, rekao je Đurović.

On je naveo da je ključno procijeniti da li Crna Gora može samostalno razviti aerodrome koji će biti konkurentni u regionu.

“Uvijek postoji dilema da li imamo mogućnosti da napravimo aerodrome koji će biti dobra konkurencija aerodromima u regionu. Moramo sami donijeti tu odluku2, kazao je on.

Kao primjer naveo je razvoj Aerodroma – Nikola Tesla“ u Beogradu nakon davanja pod koncesiju.

“Vidimo da je beogradski aerodrom doživio ozbiljan preporod i postao jedan od centara ovog dijela Evrope kada je riječ o avio-saobraćaju. Tu svakako postoje određeni pozitivni primjeri”, rekao je Đurović.