Ekonomija

Registracija vozila skuplja od jula naredne godine?

Građani će od jula iduće godine prilikom registracije vozila plaćati znatno veće naknade za korišćenje puteva, nakon što je Vlada na sjednici održanoj sredinom juna, na prijedlog Ministarstva saobraćaja (MS) usvojila odluku sa novim cijenama.

U to vrijeme ovim resorom je rukovodio ministar pomorstva Filip Radulović, od kojeg je dužnost krajem jula preuzeo novoimenovani ministar, bivši direktor podgoričkog preduzeća ,,Putevi“ Radoš Zečević.

Da je riječ o značajnom teretu za građane i privredu ukazali su iz Ministarstva finansija. U mišljenju od 11. juna koje potpisuje ministar Novica Vuković, dovodi se u pitanje opravdanost takve odluke te ukazuje na potrebu preispitivanja.

“Imajući u vidu obim i visinu predloženih povećanja naknada u rasponu od 100 do 500 posto, kao i njihov uticaj na privredu i građane, Ministarstvo finansija sa aspekta uticaja na poslovni ambijent nije saglasno sa predloženim rješenjem. S tim u vezi, neophodno je preispitati opravdanost predloženog povećanja naknada, kako bi se obezbijedila odgovarajuća ravnoteža između potrebe za finansiranjem održavanja putne infrastrukture i očuvanja prihvatljivog finansijskog opterećenja za korisnike vozila”, stoji u mišljenju koje potpisuje Vuković, uz napomenu da sa aspekta budžeta nemaju primjedbi jer će lokalni budžeti time ostvariti direktan prihod.

Ipak, to Vladu nije spriječilo da 18. juna usvoji odluku čija će primjena početi 1. jula 2027. godine. Iz Ministarstva saobraćaja to pravdaju time što su trenutne cijene utvrđene još 2005. godine ukazujući da je zbog protoka vremena bilo neophodno izmijeniti ih.

“Naknade utvrđene prije dvadeset godina više ne odražavaju realnu vrijednost usljed kumulativnog efekta inflacije, čime se gubi njihova ekonomska svrha. Dodatno, u sklopu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, bilo je potrebno domaće propise dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU”, kazali su nedavno Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja.

Naglašavaju da su i ovako uvećane cijene znatno niže nego u regionu i zemljama članicama EU te dodaju da je riječ o prihodu opština koji će se koristiti za održavanje i zaštitu opštinskih puteva.

Tako bi, kako se navodi u odluci, građani prilikom registracije manjih putničkih vozila do 900 kubika umjesto dosadašnjih 2,50 trebalo da plaćaju duplo više, odnosno pet eura. Za automobile do 1.350 kubika naknada će porasti sa 4,1 na deset eura, do 1.800 kubika sa 6,1 na 16 eura, za vozila do 2.500 kubika sa devet na 21,50 euro, dok će vozila sa preko 3.150 kubika plaćati 32,5 eura umjesto dosadašnjih 30 eura.

Do sada su autobusi do 30 sjedišta plaćali 11,60 eura, a do 45 sjedišta 13,60 eura. Novom odlukom je predviđena detaljnija kategorizacija pa će se naknade u odnosu na kategoriju i težinu autobusa kretati između 20 eura za autobuse do 5.000 kilograma i 110 eura za velike autobuse preko 31.100 kilograma.

Naknada za teretna i vučna vozila porašće sa 3,40 eura na 15 eura za vozila do jedne tone, do dvije tone na 16,67 umjesto 6,80 eura, odnosno na 20 eura za vozila između 3 i 3,5 tona umjesto trenutnih 12,60 eura.

Ova naknada će za pojedine kategorije teretnih i vučnih vozila za preko 30 tona dostići i 275 eura prilikom registracije. Kada je riječ o traktorima, naknada će se kretati između 2,50 i deset eura u zavisnosti od snage motora, u odnosu na trenutni raspon od 1,40 do 5,30 eura.

U odluci Ministarstva saobraćaja se navodi da se naknada plaća prilikom registracije vozila jednokratno, unaprijed za 12 mjeseci, računajući i mjesec u kojem se sprovodi registracija. Za vozila koja se registruju za vrijeme kraće od 12 mjeseci plaća se srazmjerni iznos godišnje naknade, dok u slučaju kupovine vozila novi vlasnik neće plaćati naknadu do isteka perioda za koji je plaćena.

Slične teme:Crna gora registracija vozila

Ne propustite

Turković: Zarade do 2029. rastu više od 19 odsto, nezaposlenost pada na oko osam odsto

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Turković: Zarade do 2029. rastu više od 19 odsto, nezaposlenost pada na oko osam odsto

Crnogorska ekonomija bilježiće rast od oko tri odsto, pokazuju smjernice makroekonomske i fiskalne politike koje je utvrdila Vlada. U Ministarstvu finansija ističu da će rast bruto zarada od ove do 2029. godine iznositi preko 19%, a inflacija kumulativno, kako navodi državni sekretar Tarik Turković, malo iznad 10 odsto. Projektuje se i pad nezaposlenosti na ispod osam odsto, te rast zaposlenosti.

Smjernice makroekonomske i fiskalne politike značajne su za kreiranje budžeta za narednu godinu, a postojeće za srednjoročni period od ove do 2029. godine, koje je utvrdila Vlada, projektuju realni rast ekonomije od 3,1 do 3,2 odsto.

Nominalni rast BDP-a planiran je za oko milijardu i 300 miliona eura.

U dokumentu i prognoze za pad nezaposlenosti, odnosno rast zaposlenosti, pojasnio je za javni servis državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.

“Imate rast zaposlenosti koji će biti sa otprilike 2,1% na 1,3%, jer smanjenje, odnosno rast zaposlenosti će biti manji, jer nezaposlenost pada, a stopa nezaposlenosti će od 2026. godine do 2029. godine pasti sa 9,8% na otprilike 8%”, kazao je on.

Inflacija će, prema riječima Turkovića, ove godine iznositi 3,2%, a u 2029. oko 2%.

U dokumentu i o rastu bruto plata za četiri godine, pa će izdvajanja za ovu, precizira, biti 727 miliona eura, odnosno 2029. 745 miliona.

“I po godinama je navedeno da će 2026. i 2027. rast zarada biti otprilike oko 4%, to su projekcije, a 2028. i 2029. godine po 5%. Znači, doći će do rasta zarada i, naravno, da će to biti veće od inflacije. Rast zarada za ovaj period kumulativno treba da iznosi oko 19,2%, a rast inflacije za ovaj period treba da iznosi 10,2%”, istakao je Turković.

Iz Ministarstva finansija su poručili da će se zarade, penzije i socijalna davanja povećavati kada postoji fiskalna održivost i stabilnost u državnoj kasi.

Ekonomija

Srbija prednjači po stranim investicijama u Crnoj Gori

Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), strane direktne investicije (SDI) od januara do jula iznose 457,3 miliona.

To je navedeno u Platnom bilansu Crne Gore u skladu sa BPM6 (2010–2026), statističkom izvještaju koji CBCG redovno objavljuje.

U odnosu na isti period prošle godine, kada su strane direktne investicije iznosile 448,5 miliona, to je za 8,8 miliona više.

Zaključno sa 31. junom, u preduzeća i banke uloženo je ukupno 71,9 miliona.

Srbija je prva po direktnim stranim ulaganjima, a brojke govore da su ulaganja u preduzeća i banke, kao i u nekretnine, iz ove zemlje povećana u odnosu na prošlu godinu.

Naime, podaci za prvih šest mjeseci ove godine već su premašili polovinu iznosa uloženih sredstava iz cijele prošle godine.

Ukupne investicije za prvih pola godina iz Srbije u Crnu Goru iznose 92,3 miliona eura, od čega u privredu (preduzeća i banke) 26,3 miliona, a u nekretnine 55,7 miliona.

Ukoliko se uporede vrijednosti ulaganja iz Srbije za pola godine sa podacima na godišnjem nivou za 2025. godinu (ukupno 141,7 miliona direktnih stranih investicija – privreda 22,9 miliona, nekretnine 90 miliona, uz 22 miliona investicija bez uvećanja osnovnog kapitala preduzeća), evidentan je skok SDI iz te države.

Ekonomija

Godišnjica EPCG: Od prvog svjetla do novih megavata

Elektroprivreda Crne Gore danas obilježava 116 godina od trenutka kada je električna energija prvi put osvijetlila Crnu Goru, više od jednog vijeka tradicije sa novim razvojnim ciklusom crnogorske energetike.

“Na današnji dan 1910. godine, puštanjem u rad prve električne centrale na Cetinju, Crna Gora je zakoračila u novo tehnološko doba. Bio je to trenutak mnogo veći od paljenja prvih sijalica -početak preobražaja društva koje je energiju, tehnologiju i infrastrukturu postavilo u temelje modernog razvoja”, saopšteno je iz te kompanije.

Kako su naveli, od tog prvog svjetla na Cetinju do današnjeg elektroenergetskog sistema proteklo je 116 godina izgradnje elektrana, mreže, znanja i institucija. Mijenjali su se tehnologija, tržište i generacije, ali je uloga EPCG ostala ista: da bude jedan od oslonaca razvoja države i garant njene energetske sigurnosti.

“EPCG ovaj jubilej dočekuje u jednom od najintenzivnijih investicionih ciklusa u svojoj istoriji, sa jasnim strateškim pravcem: više domaće proizvodnje, manje zavisnosti od uvoza, modernizacija postojećih kapaciteta i ubrzana izgradnja novih izvora energije”, dodaju u saopštenju.

Kompanija je pokrenula solarne programe koji su obuhvatili hiljade korisnika, dok je vjetroelektrana Gvozd izgrađena i pred početkom je komercijalnog rada. Priprema se i naredna generacija projekata – nove vjetroelektrane i solarne elektrane, modernizacija hidroelektrana, ugradnja novog agregata u HE „Perućica“, razvoj sistema za skladištenje energije i nova strateška partnerstva.

“Energetska tranzicija za EPCG nije samo evropska obaveza niti pitanje jednog poslovnog ciklusa, već razvojna šansa Crne Gore. Zato se paralelno sa izgradnjom novih obnovljivih izvora modernizuju i postojeći proizvodni kapaciteti, uključujući ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“”, navode iz EPCG.

Kako se ističe, iza svakog megavata stoje ljudi – zaposleni koji svakodnevno održavaju sistem u pogonu i građani uz koje EPCG 116 godina raste, gradeći povjerenje kroz generacije.

“Ova godišnjica zato nije samo obilježavanje tehnološkog napretka, već i zahvalnost svima koji su dio ove zajedničke priče o energiji koja povezuje Crnu Goru” poručuju.

Iz EPCG ističu da je generacija koja je 1910. godine pokrenula prvu centralu otvorila Crnoj Gori vrata električnog doba.

“Generacija koja danas upravlja energetskim sistemom ima odgovornost da otvori vrata novog doba obnovljivih izvora, skladištenja energije i veće energetske nezavisnosti”, zaključuje se.