Politika

Mandić: Zadovoljan sam što Spajić i Milatović nijesu reagovali na vraćanje državljana Srbije iz Tivta

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena. Komentarišući vraćanje sa aerodroma u Tivtu 87 državljana Srbije koji su predstavljali rizik po bezbjednost, Mandić je kazao da je zadovoljan što nijesu reagovali predsjednik i premijer države, jer, kako je rekao, oštra retorika može izazvati nesagledive posljedice.

Komentarišući vraćanje sa aerodroma u Tivtu 87 državljana Srbije koji su prema procjenama policije predstavljali rizik po bezbjednost Crne Gore, Mandić je rekao da mu ni najmanje nije žao što njegova partija nema veze sa bezbjednosnim sektorom.

“Predsjednik Srbije je saopštio, a ja smatram da on odgovorno to saopštava, da tamo nije bilo tako bezbjednosno interesantnih lica, da su to organizovali drugi ljudi koji su željeli njemu da izađu u susret. Mislim da idemo u dobrom pravcu jer ide deeskalacija čitave situacije. Nakon toga naši građani su imali problem da uđu u Srbiju. Ovdje lako dođe do oštrih riječi”, rekao je Mandić u emisiji “Argumenti”.

Istakao je da je zadovoljan nereagovanjem državnog vrha.

“Milo mi je što ni predsjednik Vlade, ni predsjednik države, ni ljudi iz bezbjednosnog sektora nijesu reagovali nakon odluka policije i ANB-a jer u ovakvim situacijama je najbitnije što prije stvari umiriti. Jer kad se ide sa oštrom retorikom možete da izazovete nesagledive posljedice među ljudima i državama”, rekao je on.

On smatra da sve što može da komplikuje odnose sa Srbijom treba izbjeći.

Njegovo mišljenje je da jučerašnji događaji na aerodromu i današnjui na granicama ne mogu baciti sijenku na Samit u Tivtu.

Mandić je izjavio da su današnje poruke najviših zvaničnika sa Samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu više nego ohrabrujuće. Kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena.

“To nigdje nije lako. Nije lako u zemljama sa većom demokratskom tradicijom, a ne u maloj Crnoj Gori. Ja očekujem da ćemo imati pozitivne odgovore, rješenja i ja očekujem da ćemo naći kompromis koji će nam omogućiti neophodne većine za izbor i sudija Ustavnog suda, Fiskalnog savjeta, ustavne promjene…”, rekao je on.

Na pitanje da li je zbog izglasavanja izmjena Zakona o potomcima dinastije Petrović Njegoš u kojima je ostala formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, Nova srpska demokratija, na čijem je čelu, promijenila kurs, Mandić je odgovorio da NSD nije ništa promijenila.

“Mnogo je nepravdi učinjeno u prošlosti i treba početi da ih ispravljamo. Ne vraćamo Petrovićima njihovu čitavu imovinu. Oni imaju preko 30 nekretnina u Crnoj Gori. Mi vraćamo jedan mali dio, to je simboličan gest, dvorac na Kruševcu, praunuku kralja Nikole”, rekao je Mandić uz napomenu da takođe treba vratiti vilu Topliš na Miločeru Karađorđevićima.

“Da ne pominjem da treba vratiti imoviunu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, dodao je on.

Mandić podsjeća da je poslanik SNP-a Bogdan Božović predlagao da se promijeni član Zakona koji je usvojen 2011. godine gdje stoji formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, te da je nakon toga povukao taj amandman i da je tako nastao problem.

“Sa ove distance razmišljam da ništa nije bilo slučajno, ni to predlaganje tog člana, a nedozvoljavanje da se o njemu glasa povlačenjem. Da a je sve rađeno sa namjerom da se krene u negativnu kampanju protiv NSD-a i mene lično. Ali meni je savjest čista. Rekao sam nedavno u Banjaluci – Ne gori mi obraz ni pred jednim Srbinom da bih morao da se pravdam i da mislim da sam manji od njih i da oni više vrijede”, rekao je on.

“Crna Gora je nekada bila srpska država, danas je i srpska. Više od 30 odsto građana se izražava i kao Srbi. Poštujemo našu istoriju, tradiciju, dinastije i Petroviće i Karađorđeviće. Imamo čistu priču evropskih integracija koja treba da omogući kvalitetan život svima u Crnoj Gori”, dodao je Mandić.

Istakao je da će orkestrirane kampanje ostati iza njega i njegove stranke.

“Jer NSD i njen predsjednik imaju dovoljno snažna pleća da mogu nositi i takve jeftine kampanje”, izjavio je Mandić.

Govoreći o komentarima političara i medija u Srbiji, rekao je da je jasno da je kampanja bila usmjerena protiv njega i NSD-a.

“Moj sin nosi ime mog pretka koji je bio učesnik Podgoričke skupštine i glasao za Ujedinjenje Srbije i Crne Gore i koga su ubili zelenaši 1919. godine. Ja ne mogu da budem bez ono što su bili moji preci. Ja sam Srbin”, rekao je on.

Smatra da ljudi nemaju mjere, i da žele da mu nanesu štetu.

“Kao čovjek koji dolazi iz srpskog naroda moram da kažem da Crna Gora nikada nije izdala Srbiju. Bili smo zajedno u ratovima, pa i 91. godine kada se raspadala Jugoslavija. Bili smo zajedno i 99. godine za vrijeme bombardovanja. To što je 2006. referendumom promijenjen status državni, ja sam bio najmlađi lider Bloka za zajedničku državu, međunardni faktor je podržao nezavisnu Crnu Goru. Prošlo je 20 godina, ova država i mlada generacija imaju pravo na život. Ovo je njihova zemlja, država, imaju pravo da bude uspješna, srećna”, kazao je Mandić.

Smatra da se oduzeta imovina ne može u potpunosti vratiti, ali da postoje djelovi gdje može da se pošalje poruka da želimo da budemo pravedno društvo.

Sledeće

Hrvatska uslovljava Crnu Goru: Prevlaka, brod “Jadran”, Morinj, obeštećenje logoraša

Ne propustite

Vučić: Sa aerodroma vraćeni aktivisti, a ne kriminalci, priča o hibridnom ratovanju besmislica

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Koprivica: Očekujem podršku Skupštine za ukidanje imuniteta članovima Vlade

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica kazao je za Portal RTCG da vjeruje da će Skupština podržati Predlog za promjenu Ustava kojim se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična djela, ističući da Vlada jednoglasno stoji iza tog rješenja, koje predstavlja važnu antikorupcijsku mjeru i doprinosi ispunjavanju preporuka GRECO i evropskim integracijama.

Koprivica je podsjetio da je Vlada utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela i uputila ga Skupštini na razmatranje.

„To je antikorupcijska mjera najvišeg ranga. Čvrsto stojimo iza tog predloga, polazeći od stava da javna funkcija ne smije biti zaklon od primjene zakona. To bi bila kapitalna antikorupcijska norma za budućnost. Prevencija korupcije zahtijeva upravo ovako snažne norme“, rekao je Koprivica.

On je podsjetio da je riječ i o jednoj od preporuka GRECO-a, zbog čega je, kako je naveo, ovaj predlog važan i za evropske integracije.

„Akcioni plan za implementaciju preporuka GRECO sastavni je dio Poglavlja 23 i apelujem da i to Skupština ima u vidu, kako se ne bi stvorio utisak da su samo norme o pravosuđu i Centralnoj banci od značaja za članstvo u EU, iako jesu direktnije postavljene kao preduslov“, kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, najbolji način borbe protiv korupcije jeste sistem koji podstiče dosljednu primjenu zakona.

„Takav sistem, čist od korupcije, stvara sigurnost i predvidivost i to bi bila najvažnija komparativna prednost Crne Gore i na međunarodnom ekonomskom planu. Praktično gledano, ova promjena Ustava znači da onaj ko vodi državu mora prvi da odgovara i da obavljanje najviših javnih funkcija podrazumijeva punu odgovornost za svaku donesenu službenu odluku, bez ikakvog izuzetka. To je njena kapitalna vrijednost“, rekao je Koprivica.

On je istakao da je Predlog za promjenu Ustava prošao Ustavni odbor i apelovao da se što prije nastavi skupštinska procedura.

„Na Vladi je predlog jednoglasno podržan i stoga nema dileme u pogledu pune podrške parlamentarne većine. Skupština je pokazala kapacitet da ostvaruje opšti interes i ne sumnjam da će se u nastavku njenog, vrlo zahtjevnog i opsežnog rada, vrlo brzo naći i ovaj predlog, od značaja za vladavinu prava i EU integracije“, zaključio je Koprivica.

Politika

Dragović: Knežević od poslaničke plate kupio stan od pola miliona eura?

Poslanik Darko Dragović optužio je u Skupštini Milana Kneževića da javnosti duguje objašnjenje o porijeklu imovine i načinu života koji, prema njegovim tvrdnjama, nije u skladu sa prihodima od poslaničke plate.

Dragović je tokom obraćanja naveo da Knežević poseduje stan od 138 kvadrata, čiju je vrijednost procijenio na oko 500.000 evra, automobil „audi A8“, kao i još jednu nekretninu koju je, kako tvrdi, dobio na poklon. Posebno je ukazao na Kneževićeva česta putovanja u Beograd i troškove avionskih karata.

„Vi ste živjeli od 2.000 evra plate, a mislim da trenutno imate stan od 138 kvadrata, vrijednosti nekih 500.000 evra. Ako se saberu vaši prihodi, putovanja u Beograd svake nedelje, avionske karte i ‘audi A8’, objasnite to, pre svega, svojim biračima koji su časni i pošteni ljudi“, poručio je Dragović.

On je naveo da su brojni Kneževićevi birači godinama živjeli teško i ostajali bez mogućnosti da se zaposle zbog političkog protivljenja prethodnoj vlasti, dok njihov politički predstavnik, prema Dragovićevim riječima, danas uživa u privilegijama.

Dragović je Kneževića optužio i da je promijenio političko ponašanje i počeo da se podsmijeva ljudima koji su tokom prethodnih decenija trpjeli posledice zbog svojih političkih stavova.

„Objasnite zašto ste promijenili ćurak, promijenili kapu i sada se bukvalno sprdate na njihov račun. Sprdate se na račun potpredsjednika Parlamenta koji je vozio kamion jer, iako je vrhunski intelektualac, nije mogao ovdje da se zaposli“, rekao je Dragović.

On je na kraju ponovio tvrdnju da Knežević svake nedelje putuje u Beograd „kod svojih šefova“, dok istovremeno poseduje vrednu nekretninu, još jedan stan i luksuzno vozilo.

„Za sve to vreme živeli ste od poslaničke plate“, zaključio je Dragović, pozivajući Kneževića da pred svojim biračima odgovori na iznete tvrdnje.

Izvor: Press online

Politika

Krstonijević i Ružičić izglasani za sudije Ustavnog suda

Skupština Crne Gore danas je izglasala Predraga Krstonevijića i Jelenu Ružičić za sudije Ustavnog suda Crne Gore.

Za Predraga Krstonijevića glasala su 64 poslanika i poslanice, dok je petoro bilo uzdržano.

Jelena Ružičić dobila je podršku svih 69 poslanika.

Danas ne odlučujemo samo o izboru sudije Ustavnog suda Crne Gore. Odlučujemo o tome koliko smo spremni da zaštitimo ustavni poredak, prava građana i povjerenje u institucije naše države, poručio je predsjednik Jakov Milatović obrazlažući predloge za sudije Ustavnog suda.

“Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. On je institucija koja štiti svakog građanina od mogućeg prekoračenja ovlašćenja svake vlasti. Zato sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini. Biramo ih da štite Ustav. Građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu. Imaju pravo da budu sigurni da će njihova prava biti zaštićena, od volje bilo koje većine, da će izborni procesi imati punu pravnu sigurnost i da će se odluke donositi u skladu sa Ustavom i zakonom. Naša je dužnost da im takvu državu obezbijedimo. To nije političko obećanje. To je ustavna obaveza svih nas”, kazao je Milatović.

Poručio je da Ustavni sud mora biti iznad partijskih interesa, političkih pregovora i trenutnih odnosa snaga u parlamentu.

“Pravosudne institucije ne smiju biti taoci političkih kalkulacija niti dogovora koji nemaju uporište u znanju, stručnosti i integritetu. O njihovom sastavu mora se odlučivati odgovorno, isključivo na osnovu profesionalnih rezultata i sposobnosti kandidata da ovu odgovornu funkciju obavljaju nepristrasno, samostalno i dostojanstveno”, naveo je predsjednik.

Upravo zbog značaja koji Ustavni sud ima za zaštitu ustavnog poretka i prava građana, odgovornost predlagača je da Skupštini predloži kandidata čije profesionalno iskustvo, stručnost i integritet pružaju puno uvjerenje da će ovu važnu funkciju obavljati nezavisno i u skladu sa Ustavom.

“Rukovodeći se isključivo tim kriterijumima, u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova i rezultata razgovora sa kandidatima, odlučio sam da Skupštini Crne Gore za sutkinju Ustavnog suda predložim Jelenu Ružičić”, kazao je Milatović navodeći biografske podatke kandidatkinje.

Smatra da je važno što je između vlasti i opozicije postignut dogovor o pitanjima koja se tiču evropske budućnosti naše zemlje. Dijalog o ključnim državnim interesima uvijek je važan.

“Ne biramo sudije samo zbog evropskih izvještaja. Ne jačamo pravosuđe samo zbog očekivanja naših partnera. To činimo zato što građani imaju pravo na državu u kojoj su njihova prava zaštićena i u kojoj institucije odgovorno obavljaju svoj posao. Upravo zato što gradimo takvu državu, Crna Gora danas ima istorijsku priliku da postane naredna članica Evropske unije”, dodao je.

Kao predsjednik Crne Gore smatraa daje izvršio svoju ustavnu nadležnost i dostavio obrazložen predlog.

“Sada je na Skupštini Crne Gore da, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, obezbijedi izbor sudija i omogući puno funkcionisanje Ustavnog suda. Istinski napredak ne mjeri se obećanjima i deklaracijama. Stvaran napredak postoji onda kada građanin osjeti da institucije funkcionišu, da zakon jednako važi za sve i da država svoje obaveze izvršava odgovorno i na vrijeme”, istakao je on.

Očekuje da Skupština ovaj predlog razmotri odgovorno i odluku donese prema stručnosti, iskustvu i integritetu kandidatkinje.

“Pred nama nije samo odluka o izboru jedne sutkinje. Pred nama je odluka o tome kakvu državu želimo da gradimo. Državu u kojoj institucije zavise od politike ili državu u kojoj politika poštuje institucije”, zaključio je Milatović.

Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore pola godine radi sa šest umesto sedam sudija, među kojima je i sutkinja koja je ispunila uslove za penziju.

Nakon glasanja sjednica je završena, iako je dnevnim redom bilo predviđeno otvaranje pretresa o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u vladajućoj većini nema saglasnosti oko pomenutog predloga jer je Bošnjačka stranka kazala da ga ne može podržati u postojećem obliku, pa će se o tome naknadno izjasniti.