Politika

Vlada u tehničkom mandatu usvojila praksu DPS-a

Ministri Vlade u tehničkom mandatu, koja bi trebalo da ima ograničene nadležnosti, posljednjih mjeseci sve češće putuju u inostranstvo o trošku građana, a u tome prednjači premijer Dritan Abazović.

Abazović potrošio novac iz budžeta za putovanja, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat preusmjerio još 10.000 eura. On je u novembru bio u Berlinu, Poljskoj, Parizu, Beogradu,Tunisu, Bukureštu, a prije toga i u Njujorku, Ženevi, Vatikanu. Đukanovićev budžet za putovanja sa planiranih 36 hiljada eura kroz rebalanse uvećan na 420 hiljada.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu potrošio je novac iz ovogodišnjeg budžeta namijenjen u te svrhe, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat Vlade preusmjerio 37,6 hiljada eura, od čega 10.000 eura za putovanja.

Premijer je, nakon smjene ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP), preuzeo rukovođenje Ministarstvom vanjskih poslova (MVP), koje je, kako su za “Vijesti” potvrdili iz tog resora, takođe potrošilo novac za iste namjene u ovoj godini.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović (ASP) za “Vijesti” kaže da, kada su troškovi Vlade u pitanju, ne radi se više samo o tome da je zemlji potrebno ogromno zaduženje kako bi se u narednoj godini mogle servisirati obaveze prema građanima i vratiti brojni dugovi, već i o tome da se Vlada nalazi u tehničkom mandatu.

”Kada je Vlada bez političkog legitimiteta, postavlja se pitanje da li njeni funkcioneri preuzimaju obaveze, koje će pasti na neku buduću vlast, ili pokušavaju da iskoriste prilike da se o novcu svih građana putuje što više. U svakom slučaju, u tehničkom mandatu se ne treba ponašati kao da ste juče izabrani, već treba zadržati makar taj minimum demokratskog postupanja, pa se u tom smislu putovanja moraju svesti samo na nužno neophodna i ništa preko toga”, navela je ona.

Prema analitičkim karticama objavljenim na sajtu Vlade, kabinet premijera je u novembru za službena putovanja potrošio skoro 22 hiljade eura, uključujući dnevnice i smještaj.

Od toga se 13 hiljada eura odnosi na troškove iznajmljivanja privatnog aviona. Prema podacima iz analitičke kartice, avion je iznajmljen 18. novembra i na isti dan se odnose dvije uplate, prva od 7.903 eura, a druga od 5.196 eura. Toga dana premijer je putovao u Tunis, gdje je učestvovao na Samitu frankofonije.

Na pitanje “Vijesti” da li bi, u cilju racionalizacije troškova, bilo bolje koristiti komercijalne letove umjesto privatnih, iz kabineta premijera su odgovorili da “u svakom momentu vode računa o racionalizaciji troškova”.

”Nakon što je premijer preuzeo rukovođenje MVP znatno je smanjen broj međunarodnih aktivnosti, ali i troškovi tim povodom”, kazali su.

Ines Mrdović kaže da let redovnim linijama, iako jeftiniji, “remeti ukupan komfor na koji se političari brzo naviknu”.

”Posmatrano kroz privilegije koje stoje zvaničnicima moglo bi se reći da se ‘u DPS cipele brzo uskoči i teško je izaći iz njih’. Svjedočimo ogromnom rasipništvu novca građana za brojna putovanja zvaničnika, koja se kontinuirano uvećavaju kroz budžet”, rekla je Mrdović.

Podsjeća da je budžetom bivšeg ministra finansija Milojka Spajića za ovu godinu za službena putovanja bilo opredijeljeno tri miliona eura, ali je Abazovićeva manjinska Vlada rebalansima za te svrhe uvećala izdatak na 5,3 miliona.

”Tako je stavka službenih putovanja za predsjednika Crne Gore sa nepunih 36 hiljada eura iz Spajićevog budžeta uvećana na nevjerovatnih 420 hiljada kroz rebalanse novog ministra finansija. Za kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade se otprilike radi o istom iznosu do nepunih 110 hiljada eura i kroz budžet i kroz rebalanse, ali sa tom razlikom što je došlo do preusmjeravanja dijela sredstava sa Generalnog sekretarijata na kabinet predsjednika”, rekla je Mrdović.

Ukazuje da postoje druge budžetske pozicije, poput ostalih izdataka, za koje se godinama pokazuje da se koriste i za ove vrste namjena, a što nije dovoljno transparentno.

”Trošak za službena putovanja ministara projektovan je odvojeno na njihovim budžetskim pozicijama. Na službenim putovanjima su, osim pokrivenih svih troškova, funkcionerima plaćene i dnevnice, koje su veće što je destinacija udaljenija”, navela je.

Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila, da bi joj nepovjerenje u parlamentu izglasano već u avgustu.

Skupština je na predlog Abazovića, iako je Vlada pala, krajem oktobra razriješila dužnosti ministre iz SDP-a, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića (odbrana).

Zakonom o budžetu za ovu godinu, MVP-u je opredijeljeno 17 miliona eura, a iz tog resora su potvrdili da je novac za putovanja potrošen pa su rađena preusmjeravanja, odnosno odobren im je novi iznos.

Iz MVP su za “Vijesti” rekli da je za službena putovanja izdvojeno 157.578 eura, a već je potrošeno 239.828 eura.

”Izdvojena sredstva za službena putovanja podijeljena su na dvije aktivnosti – rad diplomatsko-konzularnih predstavništava, 40.853 eura i upravljanje i administracija 116.725 eura. Imajući u vidu da odobrena sredstva nisu bila dovoljna, u toku godine su izvršena preusmjeravanja, pa je na rad diplomatsko – konzularnih predstavništava preusmjereno 30.600 eura, a upravljanje i administraciju 120.000 eura”, precizirali su.

Kako su naveli, za period 1. januar – 2. decembar ove godine, na službena putovanja utrošeno je ukupno 239.828 eura. Od toga se na rad diplomatsko-konzularnih predstavništava odnosi 68.491 euro, a na administraciju MVP 171.337 eura.

Kabinetu premijera je budžetom za ovu godinu bilo opredijeljeno 2.340.289 eura, od čega na službena putovanja oko 90 hiljada.

Iz Abazovićevog kabineta u pisanom odgovoru za “Vijesti” navode da je premijeru, preuzimanjem MVP, znatno povećan broj međunarodnih aktivnosti.

”Vanjska politika važna je komponenta naše sveukupne politike, imajući u vidu naše nastojanje da postanemo dio EU i da smo punopravan član Alijanse, ali i globalna kretanja u kontekstu rata u Ukrajini. Do sada je potvrđeno da će predsjednik Vlade Crne Gore, na poziv poslanika u EU parlamentu, prisustvovati Evropskom molitvenom doručku u Briselu, 7. decembra”, naveli su iz kabineta.

Ibrahimović kritikuje Vladu, a putuje gdje god može

Ines Mrdović je navela da zvanične evidencije pokazuju da je u tehničkom mandatu, odnosno za tri i po mjeseca, manjinska Vlada usvojila 66 platformi za putovanja u inostranstvo.

”U novembru je usvojeno 25 platformi, od kojih se sedam odnosi na tehničkog premijera Abazovića. Prema tim platformama – on je 11 dana planirao putovanja i to u Berlin 3. novembra, Poljsku 7. i 8. novembra, Pariz 11. i 12. novembra, Beograd 17. novembra, Tunis od 18. do 20. novembra i u Bukurešt 29. i 30. novembra. Od kako mu je izglasano nepovjerenje platforme za njegova putovanja usvojene su i za Ženevu, Vatikan, Njujork”, kazala je.

Neki od primjera su, kako je dodala, da je sedam platformi za zvanične posjete usvojeno za ministra javne uprave Maraša Dukaja, koji je putovao od Prištine, preko Izraela, do Sjedinjenih Američkih Država. “Takođe, može se primijetiti da jednog od ministara, koji je ujedno i potpredsjednik, Ervina Ibrahimovića, a koji je kritičar Vlade u kojoj trenutno sjedi, to nije spriječilo da i on putuje gdje god je moguće, pa je tako zabilježeno da je za njegova putovanja usvojeno šest platformi (Brisel, Berlin, Prag…)”, rekla je Ines Mrdović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović: Konačnu riječ o Zakonu o predsjedniku ima Ustavni sud

Ne propustite

Mandić: Mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.

Politika

DPS danas predaje parlamentu inicijativu za razrješenje Mandića

Demokratska partija socijalista (DPS) trebalo bi danas da preda Skupštini inicijativu za razrješenje njenog šefa Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) kog, pored ostalog, smatraju odgovornim za potencijalnu zloupotrebu službenog vozila parlamenta u noći kad je Danilo Mandić, bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma, navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

To je “Vijestima” potvrdio izvor iz DPS-a, rekavši da su inicijativu uputili sinoć na potpis kolegama iz ostatka opozicije.

On je, međutim, kazao da slučaj moguće zloupotrebe službenog automobila Skupštine, odnosno eventualnog ustupanja njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima (BIL), nije jedini razlog zbog kog zahtijevaju smjenu Mandića. Navodi da se od konstituisanja aktuelnog saziva parlamenta, integritet te institucije “smišljeno urušava”, i da je Mandić najodgovorniji i za to, ali i za “ukidanje njene kontrolne uloge”, “sprovođenje nacionalističke i antievropske politike”, te “remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima”.

Prema Poslovniku Skupštine, predlog za razrješenje njenog predsjednika mora potpisati najmanje deset poslanika. S obzirom na to da DPS ima 17, znači da im ne fali potpisa da bi inicirali predlog. Ako se on nađe na dnevnom redu i ako se o njemu bude glasalo, za smjenu Mandića potrebna je podrška većine od ukupnog broja poslanika, najmanje 41.

Međutim, iz većine vladajućih partija poručili su da prvi čovjek zakonodavnog doma ne bi trebalo da podnese ostavku zbog slučaja potencijalne zloupotrebe državne imovine, što znači da neće ni glasati za njegovu smjenu.

DPS i Socijaldemokrate (SD), i ako bi za inicijativu dobili podršku vladajuće Bošnjačke stranke (BS) koja je već jednom glasala za smjenu Mandića, ne bi imali dovoljnu podršku da ga “sruše”. BS ima šest poslanika, Građanski pokret (GP) URA četiri, a po jednog Demokratska unija Albanaca i Hrvatska građanska inicijativa, što je s DPS-om i SD-om ukupno 32. Ukoliko bi im se eventualno pridružile dvije nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, te poslanik Force Ilir Čapuni koji je nedavno kazao “Vijestima” da će glasati za razrješenje Mandića, to ponovo ne bi bilo ni blizu većine potrebne za smjenu – imali bi 35 glasova za.

DPS, SD i GP URA podnijeli su 24. aprila skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. U inicijativi navode da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.

Skupština i Andrija Mandić i dalje ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” koja se tiču vozila kojim je 19. aprila navodno upravljao Danilo Mandić, a koje se vodi na tu instituciju. Predsjednik zakonodavnog doma je 30. aprila saopštio da se nije oglašavao kako niko ne bi imao povoda da kaže da vrši pritisak na nadležne, poručivši da je ovo “neka nova Crna Gora”, i da “u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv”.

Andrija Mandić je početkom marta prošle godine “preživio” glasanje o smjeni, koje je takođe bio inicirao DPS.

Izvor: Vijesti