Politika

Vlada u tehničkom mandatu usvojila praksu DPS-a

Ministri Vlade u tehničkom mandatu, koja bi trebalo da ima ograničene nadležnosti, posljednjih mjeseci sve češće putuju u inostranstvo o trošku građana, a u tome prednjači premijer Dritan Abazović.

Abazović potrošio novac iz budžeta za putovanja, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat preusmjerio još 10.000 eura. On je u novembru bio u Berlinu, Poljskoj, Parizu, Beogradu,Tunisu, Bukureštu, a prije toga i u Njujorku, Ženevi, Vatikanu. Đukanovićev budžet za putovanja sa planiranih 36 hiljada eura kroz rebalanse uvećan na 420 hiljada.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu potrošio je novac iz ovogodišnjeg budžeta namijenjen u te svrhe, pa mu je u srijedu Generalni sekretarijat Vlade preusmjerio 37,6 hiljada eura, od čega 10.000 eura za putovanja.

Premijer je, nakon smjene ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP), preuzeo rukovođenje Ministarstvom vanjskih poslova (MVP), koje je, kako su za “Vijesti” potvrdili iz tog resora, takođe potrošilo novac za iste namjene u ovoj godini.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović (ASP) za “Vijesti” kaže da, kada su troškovi Vlade u pitanju, ne radi se više samo o tome da je zemlji potrebno ogromno zaduženje kako bi se u narednoj godini mogle servisirati obaveze prema građanima i vratiti brojni dugovi, već i o tome da se Vlada nalazi u tehničkom mandatu.

”Kada je Vlada bez političkog legitimiteta, postavlja se pitanje da li njeni funkcioneri preuzimaju obaveze, koje će pasti na neku buduću vlast, ili pokušavaju da iskoriste prilike da se o novcu svih građana putuje što više. U svakom slučaju, u tehničkom mandatu se ne treba ponašati kao da ste juče izabrani, već treba zadržati makar taj minimum demokratskog postupanja, pa se u tom smislu putovanja moraju svesti samo na nužno neophodna i ništa preko toga”, navela je ona.

Prema analitičkim karticama objavljenim na sajtu Vlade, kabinet premijera je u novembru za službena putovanja potrošio skoro 22 hiljade eura, uključujući dnevnice i smještaj.

Od toga se 13 hiljada eura odnosi na troškove iznajmljivanja privatnog aviona. Prema podacima iz analitičke kartice, avion je iznajmljen 18. novembra i na isti dan se odnose dvije uplate, prva od 7.903 eura, a druga od 5.196 eura. Toga dana premijer je putovao u Tunis, gdje je učestvovao na Samitu frankofonije.

Na pitanje “Vijesti” da li bi, u cilju racionalizacije troškova, bilo bolje koristiti komercijalne letove umjesto privatnih, iz kabineta premijera su odgovorili da “u svakom momentu vode računa o racionalizaciji troškova”.

”Nakon što je premijer preuzeo rukovođenje MVP znatno je smanjen broj međunarodnih aktivnosti, ali i troškovi tim povodom”, kazali su.

Ines Mrdović kaže da let redovnim linijama, iako jeftiniji, “remeti ukupan komfor na koji se političari brzo naviknu”.

”Posmatrano kroz privilegije koje stoje zvaničnicima moglo bi se reći da se ‘u DPS cipele brzo uskoči i teško je izaći iz njih’. Svjedočimo ogromnom rasipništvu novca građana za brojna putovanja zvaničnika, koja se kontinuirano uvećavaju kroz budžet”, rekla je Mrdović.

Podsjeća da je budžetom bivšeg ministra finansija Milojka Spajića za ovu godinu za službena putovanja bilo opredijeljeno tri miliona eura, ali je Abazovićeva manjinska Vlada rebalansima za te svrhe uvećala izdatak na 5,3 miliona.

”Tako je stavka službenih putovanja za predsjednika Crne Gore sa nepunih 36 hiljada eura iz Spajićevog budžeta uvećana na nevjerovatnih 420 hiljada kroz rebalanse novog ministra finansija. Za kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade se otprilike radi o istom iznosu do nepunih 110 hiljada eura i kroz budžet i kroz rebalanse, ali sa tom razlikom što je došlo do preusmjeravanja dijela sredstava sa Generalnog sekretarijata na kabinet predsjednika”, rekla je Mrdović.

Ukazuje da postoje druge budžetske pozicije, poput ostalih izdataka, za koje se godinama pokazuje da se koriste i za ove vrste namjena, a što nije dovoljno transparentno.

”Trošak za službena putovanja ministara projektovan je odvojeno na njihovim budžetskim pozicijama. Na službenim putovanjima su, osim pokrivenih svih troškova, funkcionerima plaćene i dnevnice, koje su veće što je destinacija udaljenija”, navela je.

Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila, da bi joj nepovjerenje u parlamentu izglasano već u avgustu.

Skupština je na predlog Abazovića, iako je Vlada pala, krajem oktobra razriješila dužnosti ministre iz SDP-a, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića (odbrana).

Zakonom o budžetu za ovu godinu, MVP-u je opredijeljeno 17 miliona eura, a iz tog resora su potvrdili da je novac za putovanja potrošen pa su rađena preusmjeravanja, odnosno odobren im je novi iznos.

Iz MVP su za “Vijesti” rekli da je za službena putovanja izdvojeno 157.578 eura, a već je potrošeno 239.828 eura.

”Izdvojena sredstva za službena putovanja podijeljena su na dvije aktivnosti – rad diplomatsko-konzularnih predstavništava, 40.853 eura i upravljanje i administracija 116.725 eura. Imajući u vidu da odobrena sredstva nisu bila dovoljna, u toku godine su izvršena preusmjeravanja, pa je na rad diplomatsko – konzularnih predstavništava preusmjereno 30.600 eura, a upravljanje i administraciju 120.000 eura”, precizirali su.

Kako su naveli, za period 1. januar – 2. decembar ove godine, na službena putovanja utrošeno je ukupno 239.828 eura. Od toga se na rad diplomatsko-konzularnih predstavništava odnosi 68.491 euro, a na administraciju MVP 171.337 eura.

Kabinetu premijera je budžetom za ovu godinu bilo opredijeljeno 2.340.289 eura, od čega na službena putovanja oko 90 hiljada.

Iz Abazovićevog kabineta u pisanom odgovoru za “Vijesti” navode da je premijeru, preuzimanjem MVP, znatno povećan broj međunarodnih aktivnosti.

”Vanjska politika važna je komponenta naše sveukupne politike, imajući u vidu naše nastojanje da postanemo dio EU i da smo punopravan član Alijanse, ali i globalna kretanja u kontekstu rata u Ukrajini. Do sada je potvrđeno da će predsjednik Vlade Crne Gore, na poziv poslanika u EU parlamentu, prisustvovati Evropskom molitvenom doručku u Briselu, 7. decembra”, naveli su iz kabineta.

Ibrahimović kritikuje Vladu, a putuje gdje god može

Ines Mrdović je navela da zvanične evidencije pokazuju da je u tehničkom mandatu, odnosno za tri i po mjeseca, manjinska Vlada usvojila 66 platformi za putovanja u inostranstvo.

”U novembru je usvojeno 25 platformi, od kojih se sedam odnosi na tehničkog premijera Abazovića. Prema tim platformama – on je 11 dana planirao putovanja i to u Berlin 3. novembra, Poljsku 7. i 8. novembra, Pariz 11. i 12. novembra, Beograd 17. novembra, Tunis od 18. do 20. novembra i u Bukurešt 29. i 30. novembra. Od kako mu je izglasano nepovjerenje platforme za njegova putovanja usvojene su i za Ženevu, Vatikan, Njujork”, kazala je.

Neki od primjera su, kako je dodala, da je sedam platformi za zvanične posjete usvojeno za ministra javne uprave Maraša Dukaja, koji je putovao od Prištine, preko Izraela, do Sjedinjenih Američkih Država. “Takođe, može se primijetiti da jednog od ministara, koji je ujedno i potpredsjednik, Ervina Ibrahimovića, a koji je kritičar Vlade u kojoj trenutno sjedi, to nije spriječilo da i on putuje gdje god je moguće, pa je tako zabilježeno da je za njegova putovanja usvojeno šest platformi (Brisel, Berlin, Prag…)”, rekla je Ines Mrdović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović: Konačnu riječ o Zakonu o predsjedniku ima Ustavni sud

Ne propustite

Mandić: Mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Knežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera

screenshot

Lider DNP-a Milan Knežević izjavio je da sebe naziva liderom opozcije, te da je to fakat zbog činjenice da je opozicija, kako je rekao, potpuno poklopljena od ambasadora EU Johana Satlera, zajedno sa parlamentarnom većinom. Kako je kazao, u takvoj situaciji potpuno je logično da DNP bude prava opozicija.

“Sve ostalo je foliranje i čekanje. Ovdje je sad vrćenje ko će da napravi koaliciju sa PES-om poslije izbora, a mi smo jedina politička struktura koja jasno saopštava stavove i nema namjeru da se bilo kome umiljava”, kazao je Knežević gostujući na A+ televiziji.

Kako je rekao, DNP je to pokazao i prilikom glasanja ustavnih promjena.

“Kada se do kasno u noć pregovaralo i razgovaralo, i kada je gospodin Satler morao da poziva na ponoćne sastanke, a neki su izašli sa crvenim obrazima i ušima”, naveo je on, ističući da je odlučio da ne ide kod ambasadora EU na bilo kakve konsultacije.

“Meni samo građani Crne Gore mogu davati instrukcije i naloge”, poručio je on.

Odgovarajući na konstataciju da želi da bude naredni premijer kazao je da bi tu ulogu prihvatio samo pod određenim uslovima.

“Samo pod određenim uslovima možemo da budemo dio vlasti. A i najavljujem da, ako me građani izaberu i prepoznaju sve ovo što smo radili, ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera. Što bi rekao Petar Božović u “Ljepoti poroka”: “Realno, ja sam to i očekivao.” Ako ne premijer, onda predsjednik države. Jer ovakva država zaslužuje mene i ovakav ja zaslužujem Crnu Goru”, poručio je Knežević.

Politika

Ne zna se kako će preko 2.400 poljoprivrednika uplaćivati penzije

Foto Vlada Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede još ne zna kako će Euro model, čija je primjena najavljena od januara naredne godine, uticati na registrovane poljoprivredne proizvođače koji su sami sebi uplaćivali penzijsko-invalidsko osiguranje.

Euro model predvidio je ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, a očekuje se da dilemu poljoprivrednika razriješi Fond PIO.

Kako će se Euro model odraziti na poljoprivrednike koji sebi uplaćuju osiguranje „Dan“ je pitao Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

“Ne znam ništa dok ne vidim predlog Euro modela. Predlog još nisam vidio i ne znam kako će za to ići”, kazao je Joković.

Iz Ministarstva poljoprivrede „Danu“ je saopšteno da je, prema zadnjem spisku koji su dobili od Poreske uprave, broj poljoprivrednika koji su uplatili sredstva od 1. jula 2025. godine do 31. decembra 2025. godine 936 korisnika.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede snosi 40 odsto ukupnih troškova, a 60 odsto osiguranik. Broj aktivnih osiguranika upisanih u registar je 2.482”, saopšteno je iz Ministarstva.

Da li će poljoprivrednici od 1. januara moći nastaviti da plaćaju osiguranje informaciju nema ni Mladen Stanović, sekretar za poljoprivredu Opštine Zeta. Opština Zeta je subvencionisala poljoprivrednicima 50 odsto sredstava koje su bili u obavezi da uplaćuju Fondu PIO.

“Ove godine smo kao podsticajnu mjera uveli da od ukupnog iznosa sredstava koje oni uplaćaju Fondu PIO, 50 odsto mi isplaćujemo. Polovinu od ukupnog iznosa poljoprivrednicima je uplaćivalo Ministarstvo, dok je od preostalih 50 odsto Opština isplaćivala pola toga iznosa. Kod nas je ove godine 23 ljudi apliciralo za ovu mjeru i što će biti sa njima, veliko je pitanje i ja na to odgovor nemam. Vidim da se ide u pravcu da će posle Nove godine stupiti na snagu Euro model i mislim da ni oni što ga propisuju ne znaju šta će da se desi. Pitanje je šta će biti u budućnosti”, kazao je Stanović.

Izvor: Dan

Politika

Ibrahimović: Crna Gora neće ispunjavati nerazumne zahtjeve Hrvatske

Foto Vlada Crne Gore

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović poručio je da njegova zemlja neće prihvatiti zahtjeve Hrvatske koji nisu, kako je rekao, utemeljeni na pravu i koji zadiru u nacionalne interese Crne Gore. Ipak, naglasio je da to ne znači odustajanje od evropskog puta niti sukob sa Zagrebom.

Ibrahimović je, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu Crne Gore, poručio da Podgorica želi dobre odnose sa susjednom Hrvatskom, ali da neće, kako kaže, automatski prihvatiti svih osam zahtjeva koje je Zagreb postavio u toku pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU).

“Ako kažemo ‘ne’ zahtjevima koji nisu racionalni i koji se ne temelje na pravu, ne znači da smo rekli ‘ne’ Evropskoj uniji, već da smo rekli ‘da’ poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Ibrahimović.

Naglasio je da Hrvatska za Crnu Goru ima poseban značaj kao susjedna i prijateljska država, ali da otvorena pitanja, od kojih neka traju više od tri desetljeća, nije moguće riješiti u kratkom roku.

Prema njegovim riječima, crvene linije u pregovorima sa Zagrebom predstavljaju nacionalni interesi Crne Gore.

“Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvaćanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno. Kada govorimo o crvenim linijama, podsjećam da su naše crvene linije zaštita nacionalnih interesa Crne Gore”, rekao je Ibrahimović.

Na pitanje opozicionih poslanika o mogućim ustupcima Hrvatskoj, Ibrahimović je rekao da Crna Gora nije preuzela nove obaveze, niti prihvatila rokove, ali ni učinila ustupke na štetu svojih interesa u vezi sa školskim brodom “Jadran”, razgraničenjem na Prevlaci i obeštećenjem bivših logoraša.

Andrija Nikolić, poslanik opozicionog DPS-a, upozorio je da potezi crnogorske vlasti, uključujući usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, narušavaju povjerenje Hrvatske i drugih evropskih partnera te otežavaju završetak pristupnih pregovora.

“Rezolucija o Jasenovcu, kontroverzna zakonska rješenja u oblasti unutarnjih poslova i ANB-a, veličanje Ratka Mladića – sve su to potezi koji su stvarali ozbiljne probleme i narušavali povjerenje naših partnera. Bez takvih poteza napredovali bismo brže ka EU”, rekao je Nikolić.

Odgovarajući na ovo upozorenje, Ibrahimović je priznao da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu izazvalo negativne reakcije Zagreba, ali je dodao da je riječ o odluci parlamenta, a ne vlade.