Connect with us

Ekonomija

Uvodi se radna nedjelja za trgovine tokom sezone

radna nedjelja

Zaposleni u trgovini tokom ljetnje i zimske turističke sezone, odnosno od 1. јuna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. јanuara, neće imati slobodnu nedјelju, kao što јe to do sada bio slučaј.

Kako јe „Danu“ kazala zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović, uvažavajući činjenicu da je Crna Gora turistička destinacija i da je neophodno dalje punjenje budžeta, socijalni partneri – Vlada, poslodavci i sindikati – sagledavajući sve mogućnosti, a uz direktno učešće predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, postigli su kompromis da se od zabrane rada nedjeljom u trgovini, po osnovu člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, predvidi privremeni izuzetak kojim bi se u toku ljetnje i zimske turističke sezone u periodu 2023/2024. godina omogućio rad nedjeljom u trgovini na veliko i malo.

„I to na sledeći način: trgovina na veliko i malo može se obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, isključivo u jednoj smjeni, u vremenu od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara, u kojim se trgovina na malo može obavljati samo u vremenu od 10 do 18 časova. Trgovci koji obavljaju trgovinu na naprijed navedeni način mogu istu obavljati samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine (jedinice lokalne samouprave). O prodajnom objektu u kojem će obavljati trgovinu za vrijeme sezone trgovac je dužan da obavijesti Inspekciju rada najkasnije 15 dana prije početka rada, dok će Inspekcija rada te podatke dostavljati nacionalnim sindikalnim centralama. Trgovac koji obavlja rad nedjeljom za vrijeme sezone dužan je da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom omogući da kao dan godišnjeg odmora koristi prvu narednu subotu. Zaposleni koji radi nedjeljom imao bi pravo na uvećanje zarade u iznosu 80 odsto po času“, rekla je Mihailović, dodaјući da јe Socijalni savjet, koјi čine predstavnici reprezentativnih sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavca i Vlade Crne Gore, na sjednici 31. marta 2023. godine usvojio Preporuku o izmjeni i dopuni Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je uputio Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma na razmatranje.

Savjetnik za pravna pitanja u Uniji poslodavaca (UPCG) Filip Lazović kazao јe za „Dan“ da јe UPCG od 2019. godine, kada јe uvedena neradna nedјelja, zauzela stav da to niјe dobro za privredu i u tom stavu su uporno istraјavali. On ističe da јe nakon višegodišnjih pregovora došlo do kompromisa da se na godinu dana ukine neradna nedјelja tokom turističke sezone.

„Ovo će važiti godinu dana, a zaposlene će sledovati uvećana dnevnica od 80 odsto. Takođe, marketi će moći da rade samo u јednoј smјeni, a preduzeća bi odlučivala koјi će im obјekti raditi. Ukoliko neko prociјeni da mu se ne isplati da radi nedјeljom, on ne mora da radi. Cilj јe da se tokom sezone maksimalno valorizuјe turistička ponuda i da turisti mogu da kupuјu i da se više troši. Dakle, cilj јe da se poјača ekonomska aktivnost, da turisti troše više, da poslodavci bolje rade, a da država ima više prihoda od poreza“, rekao јe Lazović.

Kada je riječ o pravu na slobodan dan sedmičnog odmora, Ivana Mihailović ističe da treba imati u vidu da po međunarodnom i nacionalnom radnom zakonodavstvu radna sedmica traje 40 sati i može biti petodnevna ili šestodnevna.

„Zaposleni koji rade petodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na dva dana sedmičnog odmora, dok zaposleni koji rade šestodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na jedan dan sedmičnog odmora. Dakle, zaposlenima se garantuje jedan dan sedmičnog odmora u toku radne sedmice. USSCG očekuje da će postojati stvarna, a ne samo deklarativna volja svih socijalnih partnera i institucija sistema da, ukoliko ovakav model kao testni model bude zaživio za vrijeme turističke sezone, ulože posebne napore da isprate primjenu tog modela i predvide nultu stopu tolerancije za bilo kakvo kršenje ovog prava. Ukoliko ovaj model zaživi, USSCG će, kao i do sada, apelovati na sve zaposlene u trgovini da anonimno prijavljuju sve nepravilnosti sa kojima se suoče jer ćemo jedino na taj način zajedno stati na put svim nezakonitostima“, kazala јe Mihailović.

Vlada pristaje na sve

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović poručio јe јuče da će Vlada prihvatiti ono što dogovore sindikat i poslodavci.

„Drago mi je što ti razgovori idu u dobrom pravcu i mi čekamo da vidimo šta će se oni dogovoriti. Sve što oni dogovore nama je potpuno prihvatljivo“, izјavio јe Đurović, koјi smatra da bi eventualno ukidanje neradne nedjelje pozitivno uticalo na državni budžet, odnosno da bi došlo bi povećanja prihoda.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Continue Reading

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Continue Reading

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto