Ekonomija

U budžetu 30 miliona manje za poljoprivredu

Nezadovoljni novcem opredijeljenim za poljoprivredu u predlogu budžeta za narednu godinu, kao i izostankom konkretnih mjera za poboljšanje položaja poljoprivrednih gazdinstava, predstavnici Udruženja poljoprivrednika Danilovgrada i Crne Gore održaće danas sastanak sa predstavnicima Vlade kako bi pronašli rješenje za postojeću situaciju.

Prema navodima predstavnika Udruženja farmera Danilovgrada Vlada Lakića, budžet je trebalo da bude predviđen na 88 miliona eura, ali je u međuvremenu skresan na 52 miliona.

Većina ljudi ne zna da od tih sredstava nije sve predviđeno za direktna davanja, već 70 odsto ide na administraciju i druge troškove. Puna su nam usta razvoja poljoprivrede kao strateške grane, od izbora do izbora samo se priča o turizmu i poljoprivredi. Ali kad dođemo do budžeta, od toga nema ništa – poručio je Lakić.

Lakić je istakao i da su, osim resornog ministra Vladimira Jokovića, tražili prisustvo i premijera Dritana Abazovića, ministra finansija Aleksandra Damjanovića i ministra ekonomskog razvoja Gorana Đurovića.

„Budžet je trabalo da bude veći, ministar Joković je čak uvjeravao da će biti 100 miliona, a on je i potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem, ne samo ministar poljoprivrede. Budžet nije ni veći, ni razvojni, jer nema nijedne nove mjere sadržane u njemu“,naveo je Lakić.

Istakao je i da ništa nije ispoštovano po pitanju davanja državnog zemljišta farmerima, a ni agrobudžet za narednu godinu nije veći od ovogodišnjeg.

„Inflacija je kao što vidimo 17 odsto, a i dalje će rasti, prema nekim predviđanjima i do 20 odsto. Makar da je povećan agrobudžet za toliko pa da se farmeri nečemu nadaju. Kada je riječ o strategiji za razvoj poljoprivrede, uvjeravani smo da ćemo dobiti po 80 do 100 eura po pokošenom hektaru, ali ni po tom pitanju nije bilo nekog napretka“,kazao je Lakić.

On navodi i da je došlo do drastičnog skoka cijena otkupa mlijeka u regionu i zemljama EU, koje su veće i do 20 ili 30 centi nego u Crnoj Gori.

„Cijene u marketima su približne onima u Evropi, a otkupljivači uzimaju enormne iznose za sebe, dok se ne povećava cijena otkupa farmerima. Farmeri prosto zbog takve situacije ne mogu da se bave svojim poslom, već moraju da se bore za svoja prava“,kaže Lakić.

Lakić je istakao i da su poljoprivrednici šokirani pokušajem dijela poljoprivrednika da prevare državu za subvencije za žitarice.

„Mjere koje su za to bile predviđene bile su populističke. Trebalo je uvrstiti mjere za gorivo koje smo više puta isticali, da imamo povrat PDV-a, a to nemamo već pet godina. Postoji zakon koji sprečava zloupotrebe i treba da kažnjava, ali očigledno da se zakon nije primjenjivao. Naročito oni koji pokušaju da prevare treba da budu isključeni iz bilo koje vrste subvencija“, navodi Lakić.

Agrobudžet za ovu godinu bio je projektovan na 51 milion eura, da bi rebalansom budžeta za 2022. godinu Vlada Crne Gore opredijelila dodatna 4,22 miliona eura.

Kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu, dodatna sredstva u ovoj godini namijenjena su za rješavanje putne i vodovodne infrastrukture u iznosu od 700 hiljada eura, za realizaciju mjera iz oblasti ruralnog razvoja 1,2 miliona, i to u dijelu nabavke namjenske mehanizacije i rasnih mliječnih grla.

Ipak, ni ta mjera za uvoz prvobitno planiranih 750 steonih junica nije realizovana u punom kapacitetu zbog nestašice junica širom Evrope, o čemu je „Dan“ ranije pisao.

Za narednu godinu budžetom je za poljoprivredu opredijeljeno 52.393.562,78 eura, od čega za podršu 22.674.505,89 eura, za subencije 12.637.050,20, socijalne transfere seoskom stanovništvu 7.452.800 eura.

Sastanak će biti održan u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa početkom u 10 časova.

Izvor: Dan

Sledeće

Damjanović: Ukidanje zdravstvenog osiguranja provjeriti na Ustavnom sudu

Ne propustite

Priliv stranih direktnih investicija 847,83 miliona eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.