Ekonomija

U budžetu 30 miliona manje za poljoprivredu

Nezadovoljni novcem opredijeljenim za poljoprivredu u predlogu budžeta za narednu godinu, kao i izostankom konkretnih mjera za poboljšanje položaja poljoprivrednih gazdinstava, predstavnici Udruženja poljoprivrednika Danilovgrada i Crne Gore održaće danas sastanak sa predstavnicima Vlade kako bi pronašli rješenje za postojeću situaciju.

Prema navodima predstavnika Udruženja farmera Danilovgrada Vlada Lakića, budžet je trebalo da bude predviđen na 88 miliona eura, ali je u međuvremenu skresan na 52 miliona.

Većina ljudi ne zna da od tih sredstava nije sve predviđeno za direktna davanja, već 70 odsto ide na administraciju i druge troškove. Puna su nam usta razvoja poljoprivrede kao strateške grane, od izbora do izbora samo se priča o turizmu i poljoprivredi. Ali kad dođemo do budžeta, od toga nema ništa – poručio je Lakić.

Lakić je istakao i da su, osim resornog ministra Vladimira Jokovića, tražili prisustvo i premijera Dritana Abazovića, ministra finansija Aleksandra Damjanovića i ministra ekonomskog razvoja Gorana Đurovića.

“Budžet je trabalo da bude veći, ministar Joković je čak uvjeravao da će biti 100 miliona, a on je i potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem, ne samo ministar poljoprivrede. Budžet nije ni veći, ni razvojni, jer nema nijedne nove mjere sadržane u njemu”,naveo je Lakić.

Istakao je i da ništa nije ispoštovano po pitanju davanja državnog zemljišta farmerima, a ni agrobudžet za narednu godinu nije veći od ovogodišnjeg.

“Inflacija je kao što vidimo 17 odsto, a i dalje će rasti, prema nekim predviđanjima i do 20 odsto. Makar da je povećan agrobudžet za toliko pa da se farmeri nečemu nadaju. Kada je riječ o strategiji za razvoj poljoprivrede, uvjeravani smo da ćemo dobiti po 80 do 100 eura po pokošenom hektaru, ali ni po tom pitanju nije bilo nekog napretka”,kazao je Lakić.

On navodi i da je došlo do drastičnog skoka cijena otkupa mlijeka u regionu i zemljama EU, koje su veće i do 20 ili 30 centi nego u Crnoj Gori.

“Cijene u marketima su približne onima u Evropi, a otkupljivači uzimaju enormne iznose za sebe, dok se ne povećava cijena otkupa farmerima. Farmeri prosto zbog takve situacije ne mogu da se bave svojim poslom, već moraju da se bore za svoja prava”,kaže Lakić.

Lakić je istakao i da su poljoprivrednici šokirani pokušajem dijela poljoprivrednika da prevare državu za subvencije za žitarice.

“Mjere koje su za to bile predviđene bile su populističke. Trebalo je uvrstiti mjere za gorivo koje smo više puta isticali, da imamo povrat PDV-a, a to nemamo već pet godina. Postoji zakon koji sprečava zloupotrebe i treba da kažnjava, ali očigledno da se zakon nije primjenjivao. Naročito oni koji pokušaju da prevare treba da budu isključeni iz bilo koje vrste subvencija”, navodi Lakić.

Agrobudžet za ovu godinu bio je projektovan na 51 milion eura, da bi rebalansom budžeta za 2022. godinu Vlada Crne Gore opredijelila dodatna 4,22 miliona eura.

Kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu, dodatna sredstva u ovoj godini namijenjena su za rješavanje putne i vodovodne infrastrukture u iznosu od 700 hiljada eura, za realizaciju mjera iz oblasti ruralnog razvoja 1,2 miliona, i to u dijelu nabavke namjenske mehanizacije i rasnih mliječnih grla.

Ipak, ni ta mjera za uvoz prvobitno planiranih 750 steonih junica nije realizovana u punom kapacitetu zbog nestašice junica širom Evrope, o čemu je “Dan” ranije pisao.

Za narednu godinu budžetom je za poljoprivredu opredijeljeno 52.393.562,78 eura, od čega za podršu 22.674.505,89 eura, za subencije 12.637.050,20, socijalne transfere seoskom stanovništvu 7.452.800 eura.

Sastanak će biti održan u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa početkom u 10 časova.

Izvor: Dan

Sledeće

Damjanović: Ukidanje zdravstvenog osiguranja provjeriti na Ustavnom sudu

Ne propustite

Priliv stranih direktnih investicija 847,83 miliona eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Budžet Zete 14,7 miliona eura: Više sredstava za infrastrukturu i kapitalne projekte

Budžet Opština Zeta za narednu godinu planiran je u iznosu od 14,7 miliona eura, što predstavlja povećanje od oko 25 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet. Kako je saopštio Bojan Popović, sekretar za finansije i budžet, struktura prihoda pokazuje značajan rast u više ključnih stavki.

Prema njegovim riječima, sopstveni prihodi Opštine iznose 2,65 miliona eura, dok su ustupljeni prihodi planirani na 3,57 miliona. Donacije i transferi dostižu 6 miliona eura, a prenijeta sredstva iznose 2,5 miliona eura.

Popović je naveo da je zabilježeno povećanje prihoda od poreza na nepokretnosti, poreza na promet nepokretnosti i poreza na dohodak fizičkih lica, kao i kod naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za puteve. Ostale budžetske pozicije uglavnom su zadržane na istom nivou ili su blago uvećane.

Posebno su uvećani transferi, i to zbog većeg iznosa sredstava iz Egalizacionog fonda, kao i zbog naplate potraživanja iz 2023. godine od Glavni grad Podgorica. Popović je istakao da je konačno dobijena potvrda da će se ovaj transfer realizovati tokom naredne godine.

Kada je riječ o rashodima, bruto zarade i ostala lična primanja planirana su u iznosu od 1,84 miliona eura. Rashodi za tekuće održavanje iznose 553.000 eura, subvencije 550.000, dok su ostali izdaci i renta planirani na 314.000 eura. Transferi institucijama, pojedincima i privrednim društvima iznose 2,75 miliona eura, a budžetske rezerve 341.000 eura.

U okviru transfera, najveći pojedinačni iznos opredijeljen je za JKP Zeta, i to 740.000 eura.

Kapitalni izdaci čine čak 53 odsto ukupnog budžeta i iznose 7,80 miliona eura. Među najvećim projektima su izgradnja vatrogasne stanice vrijedne 1,8 miliona eura, izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata lokalne infrastrukture u iznosu od 1,5 miliona, kao i rekonstrukcija Glavne gradske ulice za koju je planirano milion eura.

Za sanaciju puteva predviđeno je 940.000 eura, dok će izgradnja balon sale u Goričanima i adaptacija sportskih terena koštati 500.000 eura. Isti iznos planiran je i za održavanje domova u Mojanovićima, Tomić ubu i drugih objekata. Za rješavanje imovinskih odnosa opredijeljeno je 450.000 eura, izgradnju kapele u Gornjoj Zeti 250.000, kružni tok u Golubovcima 200.000, semaforizaciju raskrsnice na Mahali 100.000, dok je za sanaciju makadamskih puteva ka Skadarskom jezeru planirano 80.000 eura.

Popović je na kraju naglasio da je budžet za tekuću godinu realizovan u visini od 96 odsto u odnosu na plan, što, kako je ocijenio, potvrđuje stabilno finansijsko poslovanje Opštine.

Ekonomija

Glavni grad od Zete očekuje milion eura za puteve

Budžet Glavnog grada u narednoj godini iznosiće 164,2 miliona što je za 3,7 miliona više u odnosu na nacrt koji je objavljen tokom novembra.

Do uvećanja je došlo jer u narednoj godini Grad prenosi više sredstva nego što je to bilo prvobitno planirano pa su predlogom budžeta ona predviđena na 31.300.000 eura umjesto 28,6 miliona koja su bila projektovana nacrtom. U predlogu budžeta za narednu godinu mjesto je našao i milion eura koji je projektovan kao transfer od budžeta opština. U pitanju su sredstva koja Glavni grad očekuje od Opštine Zeta za gradnju puteva na toj teritoriji, a ona nisu bila predviđena nacrtom.

Na predlog budžeta Glavnog grada za narednu godinu stiglo je pozitivno mišljenje Ministarstva finansija. Ministarstvo je u mišljenju konstatovalo i prekoračenje limita budžetskog deficita za narednu godinu

Ekonomija

Država treći put traži rješenje za putni pravac Virpazar – Golubovci

Uprava za saobraćaj je raspisala novi 24.900 eura vrijedan tender za izradu idejnog rješenja za rekonstrukciju magistrale Virpazar – obilaznica Golubovci, nakon što su prethodna dva poništena jer na njih nije pristigla nijedna ponuda, javile su Vijesti.

Trasa Virpazar – Golubovci duga je 16 kilometara, počinje kod raskrsnice za tunel “Sozina”, a završava kod kružnog toka kod restorana “Roštiljijada”. Ovaj tender trajaće do sredine decembra pri čemu će izabrani projektant imati pola godine da uradi idejno rješenje.

Prvi tender trajao je od 30. oktobra do 17. novembra, dok je drugi trajao od 17. do 25. novembra.

Cilj izrade ove tehničke dokumentacije je povećanje kapaciteta u odnosu na postojeću magistralu i važeće detaljne urbanističke planove i studije lokacija, u skladu sa Prostornim planom Crne Gore do 2040. godine. Po tenderu, ova dionica je jedna od najznačajnijih koja povezuje primorje, centralni i sjeverni dio Crne Gore, ali je i među najopterećenijim, pa u toku ljeta postaje saobraćajno usko grlo.

Po projektnom zadatku, gužve nastaju zbog malog nivoa usluge i više neregulisanih ukrštanja dok je magistrala i terenski ograničena jer ide paralelno sa prugom Beograd – Bar i kroz Nacionalni park “Skadarsko jezero”.

“Na pojedinim dionicama dodatan problem predstavlja i to što trasa prolazi kroz naselja pri čemu su stambeni objekti neposredno uz postojeći magistralni put. U fazi izrade idejnog rješenja projektant je dužan obraditi tri varijantna rješenja, sva tri moraju predstavljati povećanje kapaciteta kroz uvećanje broja saobraćajnih traka. Projektant je dužan pri izradi projekta posebno voditi računa o Nacionalnom parku, urbanizovanim i naseljenim područjima sa dozvoljenim nivoom saobraćajne buke, posebnim kompleksima pejzaža koje treba zaštititi od vizuelnog zagađenja, zaštiti voda i izvorišta sa zonom zaštite, drugim zonama zaštite…”, piše u dokumentaciji.

Dodaje se da će projektant u obzir morati da uzme i standarde u zemljama Evropske unije i preporuke trans-evropskih standarda za projektovanje auto-puteva sjever-jug (TEM), s tim da jedna od varijanti mora obuhvatiti i prelazak pruge ili vođenje svih saobraćajnih traka jednom od njenih strana.

“U fazi izrade idejnog rješenja, projektant je dužan obraditi tri varijantna rješenja trase saobraćajnice sa pripadajućim objektima I i objektima II na trasi. Sva tri varijantna rješenja moraju predstavljati povećanje kapaciteta postojeće saobraćajnice kroz uvećanje broja saobraćajnih traka. Projektant je obavezan uraditi dokumentaciju za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu i Elaborat u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu. Generalno, projektant je dužan da svu dokumentaciju uradi i pripremi za podnošenje na odobrenje i saglasnost nadležnih državnih institucija”, piše u dokumentaciji.

Glavni projekat za ovu trasu uradila je kompanija “Civil engineer” tokom 2020. godine.