Ekonomija
U budžetu 30 miliona manje za poljoprivredu
Nezadovoljni novcem opredijeljenim za poljoprivredu u predlogu budžeta za narednu godinu, kao i izostankom konkretnih mjera za poboljšanje položaja poljoprivrednih gazdinstava, predstavnici Udruženja poljoprivrednika Danilovgrada i Crne Gore održaće danas sastanak sa predstavnicima Vlade kako bi pronašli rješenje za postojeću situaciju.
Prema navodima predstavnika Udruženja farmera Danilovgrada Vlada Lakića, budžet je trebalo da bude predviđen na 88 miliona eura, ali je u međuvremenu skresan na 52 miliona.
Većina ljudi ne zna da od tih sredstava nije sve predviđeno za direktna davanja, već 70 odsto ide na administraciju i druge troškove. Puna su nam usta razvoja poljoprivrede kao strateške grane, od izbora do izbora samo se priča o turizmu i poljoprivredi. Ali kad dođemo do budžeta, od toga nema ništa – poručio je Lakić.
Lakić je istakao i da su, osim resornog ministra Vladimira Jokovića, tražili prisustvo i premijera Dritana Abazovića, ministra finansija Aleksandra Damjanovića i ministra ekonomskog razvoja Gorana Đurovića.
“Budžet je trabalo da bude veći, ministar Joković je čak uvjeravao da će biti 100 miliona, a on je i potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem, ne samo ministar poljoprivrede. Budžet nije ni veći, ni razvojni, jer nema nijedne nove mjere sadržane u njemu”,naveo je Lakić.
Istakao je i da ništa nije ispoštovano po pitanju davanja državnog zemljišta farmerima, a ni agrobudžet za narednu godinu nije veći od ovogodišnjeg.
“Inflacija je kao što vidimo 17 odsto, a i dalje će rasti, prema nekim predviđanjima i do 20 odsto. Makar da je povećan agrobudžet za toliko pa da se farmeri nečemu nadaju. Kada je riječ o strategiji za razvoj poljoprivrede, uvjeravani smo da ćemo dobiti po 80 do 100 eura po pokošenom hektaru, ali ni po tom pitanju nije bilo nekog napretka”,kazao je Lakić.
On navodi i da je došlo do drastičnog skoka cijena otkupa mlijeka u regionu i zemljama EU, koje su veće i do 20 ili 30 centi nego u Crnoj Gori.
“Cijene u marketima su približne onima u Evropi, a otkupljivači uzimaju enormne iznose za sebe, dok se ne povećava cijena otkupa farmerima. Farmeri prosto zbog takve situacije ne mogu da se bave svojim poslom, već moraju da se bore za svoja prava”,kaže Lakić.
Lakić je istakao i da su poljoprivrednici šokirani pokušajem dijela poljoprivrednika da prevare državu za subvencije za žitarice.
“Mjere koje su za to bile predviđene bile su populističke. Trebalo je uvrstiti mjere za gorivo koje smo više puta isticali, da imamo povrat PDV-a, a to nemamo već pet godina. Postoji zakon koji sprečava zloupotrebe i treba da kažnjava, ali očigledno da se zakon nije primjenjivao. Naročito oni koji pokušaju da prevare treba da budu isključeni iz bilo koje vrste subvencija”, navodi Lakić.
Agrobudžet za ovu godinu bio je projektovan na 51 milion eura, da bi rebalansom budžeta za 2022. godinu Vlada Crne Gore opredijelila dodatna 4,22 miliona eura.
Kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu, dodatna sredstva u ovoj godini namijenjena su za rješavanje putne i vodovodne infrastrukture u iznosu od 700 hiljada eura, za realizaciju mjera iz oblasti ruralnog razvoja 1,2 miliona, i to u dijelu nabavke namjenske mehanizacije i rasnih mliječnih grla.
Ipak, ni ta mjera za uvoz prvobitno planiranih 750 steonih junica nije realizovana u punom kapacitetu zbog nestašice junica širom Evrope, o čemu je “Dan” ranije pisao.
Za narednu godinu budžetom je za poljoprivredu opredijeljeno 52.393.562,78 eura, od čega za podršu 22.674.505,89 eura, za subencije 12.637.050,20, socijalne transfere seoskom stanovništvu 7.452.800 eura.
Sastanak će biti održan u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa početkom u 10 časova.
Izvor: Dan
Može vam se dopasti
Ekonomija
Ministarstvo: Nema smanjenja, doći će do povećanje svih penzija iznad 450 eura
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopštilo je da se penzije neće umanjivati. Oni su se oglasili, kako navode, povodom različitih tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom.
“Vlada Crne Gore i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodice i demografije nastoje da kreiraju penzijsku politiku koja ima za cilj stabilan i održiv penzijski sistem i adekvatnost penzijskih davanja. Adekvatna briga o penzionerima najbolji je način da se zahvalimo za sve ono što je ova populacija uradila tokom svog životnog i radnog vijeka. Stoga je briga o položaju kako zaposlenih tako i penzionera u Crnoj Gori visoko u agendi 44. Vlade Crne Gore. S tim u vezi ističemo da prosječna penzija (prema isplatnim podacima za mjesec jul 2024. godine) iznosi 515,55 EUR, dok je najniža penzija u iznosu od 450 EUR-a veća od najnižih penzija u većini drugih država u regionu “, navode iz Ministrastva u saopštenju.
Podsjećaju, najniža penzije je u periodu 2024, u odnosu na 2020. godinu porasla 206,1%, sa 147€ na 450€, što znači da je minimalna penzija porasla 132,9% više u odnosu na rast inflacije za period 2024/2020.
“Od 1. oktobra povećaće se plate za oko 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori od čega će najveći rast ostvariti oni koji sada primaju minimalnu zaradu od 450 eura, a koja će biti povećana na 600 eura (33 odsto) za srednjšokolce i 800 eura (78 odsto) za visokoškolce, dok će svim ostalima plata biti povećana po osnovu smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog za pet odsto. Imajući u vidu da se u posljednje vrijeme u javnosti pojavljuju različita tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom te povećanjem penzija i njihovom isplatom ističemo da je jedan od najvažnijih ciljeva Fiskalne strategije, pored stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, markroekonomske i fiskalne stabilnosti te snažnog investicionog ciklusa, unapređenje životnog standarda građana “, preciziraju oni.
Pojašnjavaju da samim tim penzije će i u budućnosti biti sigurne i neće doći do njihovog smanjenja, naprotiv, doći do povećanje svih penzija iznad 450 EUR-a.
“Najavljeno smanjenje doprinosa će umanjiti prihode u budžetu Fonda penzijskog i invalidskog Crne Gore, međutim isti će se nadomjesti kroz nove mjere na prihodnoj strani. Dakle, penzije će i dalje biti sigurne, jer je zakonom garantovana redovna isplata prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iz budžetskih sredstava “, stav je Ministarstva.
Takođe, prema njihovim riječima, penzije u budućnosti neće biti manje, iako će lični koeficijenti za određene kategorije osiguranika biti manji, iz razloga što lični koeficijent nije jedini parametar koji se uzima u obzir prilikom obračuna penzije.
“Naime, dva bitna parametra, penzijski staž i vrijednost penzije za jedan lični bod takođe utiču na iznos obračuna penzije. Prioritet Vlade Crne Gore i Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodice i demografije će i u budućem periodu biti redovnost u isplati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i unaprjeđenje adekvatnosti penzijskih davanja “, zaključuju u saopštenju.
Ekonomija
Spajić: Izgradnja autoputa Matesevo – Andrijevica kroz tri EBRD tendera
Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da se kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica odvija kroz tri EBRD tendera.
“Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica (dionica 1 na mapi): Izbor Izvodjaca/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera”, napisao je na mreži X premijer.
Kako je naveo, pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju kroz jedan EBRD tender, nadzor kroz drugi EBRD tender i PIU konsultant kroz treći EBRD tender.
Ekonomija
Spajić: Prosječna zarada uskoro će biti 1.000 eura
Prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, dok će sve penzije od januara sledeće godine biti uvećane za 50 – 60 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vili “Gorica” tokom prezentovanja Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.
“Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike”, naveo je Spajić.
Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno – povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.
“Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti”, naveo je Spajić.
U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.
Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.
Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.
Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.
“Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine”, istakao je Spajić.
Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.
“Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene”, kazao je Spajić.
Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.
Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.
“Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet”, kazao je on.
Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.
“Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja. Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti”, naveo je Spajić.
“Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima”, kazao je Spajić.
Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.
“Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju”, kazao je premijer.
Kaluđerović predložila da roditeljsko odsustvo traje 18 mjeseci: “Ovo je investicija u budućnost”
Mujović: Najveći problem u Podgorici je kolektor
Medijski savjet za samoregulaciju proširio članstvo na 49 medija
Istaknuto
Jezero, grle te djeca!: Edukativno-zabavna manifestacija na Vranjini
Nacionalni parkovi Crne Gore organizuju manifestaciju „Dana Nacionalnog parka Skadarsko jezero“, koja će se održati u nedjelju, 22. septembra 2024....
Vukovi Zeta spremni za sezonu 2024/2025: Ambicije veće nego ikada!
Košarkaški klub “Vukovi Zeta” ulazi u sezonu 2024/2025 sa velikim ambicijama i jasnom vizijom – da postane jedno od najperspektivnijih...
Popović: Cilj nam je pružiti kvalitetnu uslugu što većem broju korisnika
V.D direktora JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju Golubovci Sandra Popović, u intervjuu za Portal Zeta istakla...
Knežević najavio: Karleuša pjeva 27. oktobra u Zeti
Pjevačica Jelena Karleuša najavila je koncert za 27. oktobar u Zeti, a njenu Instagram objavu na svom profilu objavio je...
Za budućnost Zete: Predsjednik Milatović da se ogradi i osudi izjave odbornika Vučinića
Koalicija “Za budućnost Zete” reagovala je na izjave odbornika Pokreta za Podgoricu, Draga Vučinića, koje se odnose na stanovnike Zete....
Najnovije
- Kaluđerović predložila da roditeljsko odsustvo traje 18 mjeseci: “Ovo je investicija u budućnost”
- Mujović: Najveći problem u Podgorici je kolektor
- Medijski savjet za samoregulaciju proširio članstvo na 49 medija
- Pejović: Pojedinci koji ističu borbu protiv DPS-a, prihvatili sa njima manjinsku Vladu i skraćenje mandata u Glavnom gradu
- Zeta i Ilarion startovali trijumfima, Olyimpico se nada boljim rezultatima
Istaknuto
-
Događaji3 дана ranije
Najistaknutiji učenici iz opštine Zeta uživali u izletu na Biogradskom jezeru i Ski centru 1600
-
Sport3 дана ranije
Vukovi Zeta spremni za sezonu 2024/2025: Ambicije veće nego ikada!
-
Zeta4 дана ranije
Golubovci: Pumpe su nove, ali Opština nije kupila agregat
-
Hronika2 дана ranije
Knežević: Milo tražio novac za izbore u Zeti, dvadeset godina smo ja i još 100 privrednika finansirali DPS
-
Sport1 дан ranije
Zeta i Ilarion startovali trijumfima, Olyimpico se nada boljim rezultatima
-
Događaji3 дана ranije
Jezero, grle te djeca!: Edukativno-zabavna manifestacija na Vranjini
-
Lokalni izbori Podgorica 20243 дана ranije
Knežević: Milatović odlučio da bude potpredsjednik Dritana Abazovića (VIDEO)
-
Lokalni izbori Podgorica 202417 сати ranije
Mujović: Najveći problem u Podgorici je kolektor