Ekonomija

U budžetu 30 miliona manje za poljoprivredu

Nezadovoljni novcem opredijeljenim za poljoprivredu u predlogu budžeta za narednu godinu, kao i izostankom konkretnih mjera za poboljšanje položaja poljoprivrednih gazdinstava, predstavnici Udruženja poljoprivrednika Danilovgrada i Crne Gore održaće danas sastanak sa predstavnicima Vlade kako bi pronašli rješenje za postojeću situaciju.

Prema navodima predstavnika Udruženja farmera Danilovgrada Vlada Lakića, budžet je trebalo da bude predviđen na 88 miliona eura, ali je u međuvremenu skresan na 52 miliona.

Većina ljudi ne zna da od tih sredstava nije sve predviđeno za direktna davanja, već 70 odsto ide na administraciju i druge troškove. Puna su nam usta razvoja poljoprivrede kao strateške grane, od izbora do izbora samo se priča o turizmu i poljoprivredi. Ali kad dođemo do budžeta, od toga nema ništa – poručio je Lakić.

Lakić je istakao i da su, osim resornog ministra Vladimira Jokovića, tražili prisustvo i premijera Dritana Abazovića, ministra finansija Aleksandra Damjanovića i ministra ekonomskog razvoja Gorana Đurovića.

“Budžet je trabalo da bude veći, ministar Joković je čak uvjeravao da će biti 100 miliona, a on je i potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem, ne samo ministar poljoprivrede. Budžet nije ni veći, ni razvojni, jer nema nijedne nove mjere sadržane u njemu”,naveo je Lakić.

Istakao je i da ništa nije ispoštovano po pitanju davanja državnog zemljišta farmerima, a ni agrobudžet za narednu godinu nije veći od ovogodišnjeg.

“Inflacija je kao što vidimo 17 odsto, a i dalje će rasti, prema nekim predviđanjima i do 20 odsto. Makar da je povećan agrobudžet za toliko pa da se farmeri nečemu nadaju. Kada je riječ o strategiji za razvoj poljoprivrede, uvjeravani smo da ćemo dobiti po 80 do 100 eura po pokošenom hektaru, ali ni po tom pitanju nije bilo nekog napretka”,kazao je Lakić.

On navodi i da je došlo do drastičnog skoka cijena otkupa mlijeka u regionu i zemljama EU, koje su veće i do 20 ili 30 centi nego u Crnoj Gori.

“Cijene u marketima su približne onima u Evropi, a otkupljivači uzimaju enormne iznose za sebe, dok se ne povećava cijena otkupa farmerima. Farmeri prosto zbog takve situacije ne mogu da se bave svojim poslom, već moraju da se bore za svoja prava”,kaže Lakić.

Lakić je istakao i da su poljoprivrednici šokirani pokušajem dijela poljoprivrednika da prevare državu za subvencije za žitarice.

“Mjere koje su za to bile predviđene bile su populističke. Trebalo je uvrstiti mjere za gorivo koje smo više puta isticali, da imamo povrat PDV-a, a to nemamo već pet godina. Postoji zakon koji sprečava zloupotrebe i treba da kažnjava, ali očigledno da se zakon nije primjenjivao. Naročito oni koji pokušaju da prevare treba da budu isključeni iz bilo koje vrste subvencija”, navodi Lakić.

Agrobudžet za ovu godinu bio je projektovan na 51 milion eura, da bi rebalansom budžeta za 2022. godinu Vlada Crne Gore opredijelila dodatna 4,22 miliona eura.

Kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu, dodatna sredstva u ovoj godini namijenjena su za rješavanje putne i vodovodne infrastrukture u iznosu od 700 hiljada eura, za realizaciju mjera iz oblasti ruralnog razvoja 1,2 miliona, i to u dijelu nabavke namjenske mehanizacije i rasnih mliječnih grla.

Ipak, ni ta mjera za uvoz prvobitno planiranih 750 steonih junica nije realizovana u punom kapacitetu zbog nestašice junica širom Evrope, o čemu je “Dan” ranije pisao.

Za narednu godinu budžetom je za poljoprivredu opredijeljeno 52.393.562,78 eura, od čega za podršu 22.674.505,89 eura, za subencije 12.637.050,20, socijalne transfere seoskom stanovništvu 7.452.800 eura.

Sastanak će biti održan u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa početkom u 10 časova.

Izvor: Dan

Sledeće

Damjanović: Ukidanje zdravstvenog osiguranja provjeriti na Ustavnom sudu

Ne propustite

Priliv stranih direktnih investicija 847,83 miliona eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.