Ekonomija

Damjanović: Ukidanje zdravstvenog osiguranja provjeriti na Ustavnom sudu

Da u Vladi ozbiljno razmatraju vraćanje zdravstvenih doprinosa ranije je saopštio ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Vlada trenutno ne razmatra vraćanje doprinosa za zdravstvo, kazao je za Televiziju Crne Gore ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Damjanović ipak tvrdi da će se prije bilo kakve odluke konsultovati Ustavni sud, te da će, ukoliko i vrate obavezno zdravstveno osiguranje, tu stavku plaćati samo oni sa zaradama višestruko većim od prosječne.

Kako god, moraće da se razgovara sa socijalnim partnerima, koji tvde da novca za zdravstveni sistem ima.

Nema sumnje da je odluka o ukidanju obaveznih zdravstvenih doprinosa bila loša. Sada je došla na naplatu – budžet je, kaže ministar finansija Aleksandar Damjanović oprećen za oko 200 miliona eura, a održivost javnog zdravlja pod znakom pitanja.

“Ispred mene je Ustav Crne Gore, član 67 koji govori o socijalnom osiguranju – glasi da je socijalno osiguranje zaposlenih obavezno. I po meni je to neupitno ustavna kategorija”, kaže Damjanović za TVCG.

A ustavnost Zakona o ukidanju obaveznog zdravstvenog osiguranja sada nije moguće provjeriti.

I samo to je razlog zbog kojeg će u Vladi još malo sačekati s odlukom o eventualnom vraćanju obaveznog zdravstvenog osiguranja.

“Ne razmišljamo, da budem precizan u ovom trenutku o toj opciji, dok ne provjerimo zakonitost odluke da se ukine doprinos od strane prethodne administracije. Nadam se da će se Ustavni sud brzo kompletirati da provjerimo tu ustavnost”, naveo je ministar finansija.

Odluku o ukidanju zdravstvenog osiguranja Unija slobodnih sindikata pozdravila je, jer su tada kažu, dobili garancije da zbog povećanja zarada u javnom sektoru zdravstvo neće trpjeti, te da novca u budžetu ima.

“Ako se krene u proces ponovnog uvođenja doprinosa, taj neko će morati i insistiraćemo da nam objasni zbog čega to radi, a nije pokušao da sa prohodne strane obezbijedi ta sredstva. Mi odgovorno tvrdimo da ta sredstva mogu da se se obezbijede iz budžeta. Tako da pozivam donosioce odluka da više razgovaramo o prihodnoj strani budžeta. Primjera radi, da se uvede sistem odgovornosti na svim nivoima, da se racionalno troše buđetska sredstva što sad trenutno nije situacija”, naveo je generalni sekretar USSCG Srđa Keković.

Da u Vladi ozbiljno razmatraju vraćanje zdravstvenih doprinosa ranije je saopštio ministar zdravlja Dragoslav Šćekić. Kako god da odluče, moraju konsultovati socijalne partnere, jasan je Keković.

“Ostajem pri ideji da je u najmanju ruku pravedno da visoke zarade, preko 1000, 1500 eura negdje moraju da budu u tom nekom spektru gdje bi se doprinosi zdravstveni plaćali makar minimalno, 3 do 5 procenata”, naveo je damjanović.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje ukinuti su krajem 2020. godine, a iako je bilo planirano da se nedostajuća sredstva nadomjeste s prihodne strane budžeta, praksa je pokazala da zdravstveni sistem trpi, te da se dugovi Ministartva zdravlja i Fonda zdravstva samo gomilaju.

Slične teme:aleksandar damjanović Crna gora ministarstvo finansija

Sledeće

Spoljno trgovinska razmjena Crne Gore 3,52 milijarde

Ne propustite

U budžetu 30 miliona manje za poljoprivredu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Vlada usvojila predlog odluke o davanju koncesije za aerodrom u Zeti južnokorejskom Inčonu

Vlada Crne Gore je usvojila predlog odluke o davanju koncesije za aerodrome u Tivtu i Zeti na 30 godina južnokorejskom Inčonu.

Taj predlog će uskoro poslati Skupštini na potvrđivanje.

Nakon što Skupština potvrdi predlog odluke, ugovor o koncesiji će se potpisati.

Vlada, odnosno država Crna Gora imaće godinu dana da ispuni sve preduslove i preda aerodrome na upravljanje Inčonu.

Radulović je saopštio informaciju da nakon 30 godina imovina aerodroma ostaje državi.

“Sve što bude izgrađeno i rekonstruisano ostaće državi. Što se tiče naše imovine koju bismo dali, to će ostati naša imovina”, kazao je Radulović.

Ocijenio je da bi dalje prolongiranje procesa poslalo lošu poruku investitorima jer bi razotkrilo sporost sistema i nesposobnost države da realizuje započete projekte.

Podsjetimo, Uprava za državnu imovinu procijenila je imovinu Aerodroma Crne Gore na 264.364.795 eura, što je skoro dvostruko više u odnosu na prethodnu procjenu iz 2018.

Ekonomija

Od sjutra skuplje sve vrste goriva

U Crnoj Gori će od sjutra biti skuplje sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Dizel će poskupiti 10 centi i koštaće 1,78 eura, a lož ulje 11 centi i cijena litra biće 1,95 eura.

Litar BMB 98 koštaće 1,63 eura što je skuplje četiri centa, dok će litar BMB 95 poskupiti tri centa i koštaće 1,59 eura.

“Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta naredni obračun će se obaviti 14. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 15. aprila”, kazali su iz Ministarstva.

U Ministarstvu ističu da su, zahvaljujući smanjenju akcize, cijene naftnih derivata značajno niže u odnosu na one koje bi važile bez ove mjere.

EUROSUPER 98: 1,63 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 1,79 eura (bez smanjenja)

EUROSUPER 95: 1,59 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 1,76 eura (bez smanjenja)

EURODIZEL: 1,78 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 2,05 eura (bez smanjenja)

LOŽ ULJE: 1,95 eura

“Ove mjere imaju za cilj da ublaže pritisak na standard građana i privredu, te da obezbijede stabilnost cijena u izazovnim ekonomskim okolnostima”, zaključili su u iz MER-a.

Ekonomija

Vlada Crne Gore poseže za maksimalnom mjerom: Umjesto 31, dizel skuplji svega 4 centa

Vlada Crne Gore na današnjoj telefonskoj sjednici donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na 7 dana, prenosi TVCG.

Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza sa nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU.

I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.

U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo 4 centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura.

Uz ove mjere, građani Crna Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi.

Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.