Digitalni svijet

Sve češća pojava sajber-kriminala u Crnoj Gori

Službenici Uprave policije (UP) su tokom 2022. i za tri mjeseca ove godine postupali u 10 predmeta koji se tiču krivičnih djela iznuda i ucjena, u kojima su zloupotrijebljene informacione tehnologije u smislu kreiranja kompromitujućeg materijala, a za koji je u zamjenu da se ne objavi, tražen određeni iznos novca. To su kazali iz Uprave policije, ukazujući da je otežana identifikacija počinilaca ovih krivičnih djela.

“Identifikacija počinilaca ovih krivičnih djela veoma je otežana iz razloga što sajber-kriminalci prilikom vršenja ovih krivičnih djela koriste razne alate kako bi prikrili lokaciju sa koje je izvršeno krivično djelo, kao i činjenice da žrtva komunicira ne samo sa jednom osobom već sa više njih, što otežava i mogućnost aktiviranja međunarodne saradnje”, objašnjavaju iz UP.

“Ove vrste prevara nazivaju se SEXTORTION ili seks ucjene, gdje se obično posredstvom društvenih mreža dolazi u kontakt sa žrtvom i nakon kratkog razgovora (ćaskanja) u direktnim porukama se od te osobe zahtijeva da ostvare video-poziv i da žrtva pokaže dio tijela, a ne znajući da sa druge strane sajber-kriminalci snimaju video-poziv. Obično nakon toga usleđuju poruke od strane sajber-kriminalaca da imaju sve snimljeno i da će video materijal poslati svim osobama iz njegove liste prijatelja ukoliko im se ne uplati određeni iznos novca “, navode iz UP.

Iz policije navode da je u ovim slučajevima najvažnija preventiva i edukacija, kako bi građani bili svjesni opasnosti koje mogu da ih zadese korišćenjem informacionih tehnologija, kao i društvenih mreža.

“Ukoliko su građani već postali žrtve, predlažemo da se nikako ne uplaćuje traženi novac sajber-kriminalcima, da odmah blokiraju osobu koja ih ucjenjuje i da se jave najbližoj stanici policije kako bi podnijeli zvaničnu prijavu”, ističu iz policije.

Upozoravaju da sajber-kriminal, kao i kriminal uz korišćenje informacionih tehnologija, svakim danom u Crnoj Gori postaje sve češća pojava, što, kako navode, pokazuje i broj krivičnih prijava koje je Uprava policije podnijela u prethodnom periodu, kao i trend u regionu i svijetu.

U ucjenjivačkim mejlovima, odnosno porukama, predatori uglavnom tvrde da su “provalili” u telefon ili kompjuter žrtve, da su preuzeli sve podatke, da imaju kompromitujući materijal. Za brisanje takvog navodnog materijala traže novac, a u slučaju da žrtva ne uplati traženi iznos, prijete njegovim objavljivanjem.

Stručnjak za informacione tehnologije (IT) Dejan Abazović kazao je ranije da sve ozbiljnije pokušaje prevare, iznude, ucjena treba prijaviti nadležnim službama i organima, s obzirom na to da se radi o sajber-kriminalu. On je upozorio da apsolutne zaštite nema i smatra da je najbolji odgovor na ovakve situacije razvoj digitalne pismenosti.

Izvor: Dan

Slične teme:Crna gora sajber kriminal sextortion

Sledeće

Crna Gora prva u svijetu dobija Viber pretplatničku uslugu

Ne propustite

Ažurirajte Google Chrome, trenutna verzija je nestabilna

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Kripto berze oduševljene Trampovom pobjedom, bitkoin porastao

Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens porastao za 7,78 odsto na 69.164,27 eura.

Investitori vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta, prenosi CNBC.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 99,40 milijardi eura, što je trostruko više u odnosu na juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, što pokazuje da je raspoloženje ulagača na visokom nivou i da vjeruju u rast cijene bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 7,19 odsto na 2.445,62 eura, a vrednost bajnens koina (BNB) za 3,63 odsto na 543,25 eura.

Kripto valuta solana (SOL) je porasla za 13,87 odsto na 174,63 eura, a avalanš (AVAX) za 12,85 odsto na 24,75 eura.

Telegramova kripto valuta tonkoin (TON) se nakon hapšenja osnivača ove društvene mreže Pavela Durova u Parizu 24. avgusta danas prodaje za 4,37 eura, što je otprilike za 1,34 odsto više nego juče, prenosi Tanjug.

Durov je pušten iz zatvora 28. avgusta uz kauciju od pet miliona eura, a zabranjeno mu je da napušta francusku teritoriju i mora da se javlja policiji dva puta sedmično.

Bajnens je kripto valuti TON dodao popularnu skraćenicu DYOR (Do your own research) koja poziva na dodatni oprez prilikom trgovine.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i doužkoinom (DOGE) koji je porastao za čak 16,96 odsto.

Najveći rast trenutno bilježe kripto valute COW, CETUS i NEIRO.

Digitalni svijet

Zbog ovoga sve više vremena provodite na Facebooku i Instagramu

Prilikom objave najnovijih poslovnih rezultata, iz Mete su se pohvalili porastom vremena koje korisnici provode na njihovim društvenim mrežama.

Računica za sve društvene mreže je prilično jasna – što je broj korisnika veći i što oni duže vremena provode skrolujući po ekranima, to će im se prikazivati veći broj reklama. A to, naravno, znači i veće prihode i veći profit, što je na kraju krajeva, i glavni cilj privatnih kompanija.

Tehnološke kompanije zato godinama traže čarobnu formulu koja će im omogućiti da korisnici što duže zadrže pažnju i pogled na ekranima, gledaju što više sadržaja i reklama. Da bi u tome uspjeli, moraju konstantno da mijenjaju i usavršavaju algoritam, ali i da budu oprezni u vezi sa vrstom sadržaja koja će im se prikazivati. Tako npr. negativan i nasilan sadržaj može da privlači veliku pažnju korisnika, ali takav sadržaj može imati loše posledice za njih, a to se posebno odnosi na tinejdžere.

Meta je, izgleda, uspjela da pronađe način na koji može da dodatno zadrži pažnju korisnika Facebooka i Instagrama, a to je algoritam zasnovan na – vještačkoj inteligenciji. Od kada je predstavljen, vrijeme koje korisnici provode na ovim društvenim mrežama značajno se povećalo, pohvalili su se prošle nedjelje iz Zakerbergove kompanije. Od predstavljanja novog AI algoritma vrijeme koje korisnici provode na Facebooku povećalo se za oko osam odsto, dok je taj procenat za Instagram manji, ali i dalje značajan – šest odsto. Iz Mete su pominjali samo procente, a ne i povećanje konkretnog vremena koje sada korisnici provode na tim mrežama. Prema predviđanjima stručnjaka s eMarktera, to povećanje bi moglo da iznosi 10 do 15 sati više tokom godinu dana, prenosi The Independent. Zakerberg ima još planova u vezi sa svojom društvenom mrežom i AI-jem pa je tako prošle nedjelje, tokom objave tromjesečnih rezultata, najavio da se nada da će na Facebook i Instagramu dodati i potpuno novi feed, odnosno kategoriju sadržaja koja će biti u potpunosti generisana putem vještačke inteligencije ili će to biti nekaki siže koji je sastavila vještačka inteligencija.

Očekivanja za budućnost su, dakle, da će na krilima AI-ja korisnici provoditi više vremena uz Zakerbergove mreže, što će se pozitivno odraziti na prikaz oglasa i prihode od oglašavanja, ali s druge strane mogli bi se značajno povećati troškovi razvoja i korišćenja vještačke inteligencije.

Digitalni svijet

Google prati vašu lokaciju na svakih 15 minuta

Novi izvještaj tima za istraživanje iz Cybernews-a otkriva zabrinjavajuće podatke o tome kako Google neprestano prati korisnike putem svojih uređaja, čak i kada je GPS isključen.

U studiji, istraživači su testirali novi Pixel 9 Pro XL sa podrazumijevanim Google nalogom i postavkama. Otkriveno je da uređaj šalje podatke Google-ovim serverima svakih 15 minuta, uključujući lokaciju, email adresu, broj telefona i druge podatke, čak i kada GPS nije uključen.

Istraživači su otkrili da uređaj koristi obližnje Wi-Fi mreže kako bi procijenio lokaciju, iako je GPS isključen. Ovakva praksa može izazvati zabrinutost korisnika zbog nedostatka transparentnosti u pogledu podataka koji se prikupljaju i šalju. Tim iz Cybernews-a takođe navodi da telefon periodično pokušava da preuzme novi kod, potencijalno otvarajući sigurnosne rizike, iako nema dokaza da se ovo dešava sa malicioznim kodom.

Ovi nalazi su posebno zabrinjavajući jer se komunikacija odvija sa Google-ovim servisima bez eksplicitnog pristanka korisnika. Primjera radi, Google Photos je kontaktiran od strane uređaja, iako korisnici nisu otvorili aplikaciju niti slikali fotografije. Ovo podiže pitanja o transparentnosti i kontroli nad podacima koje korisnici zaista imaju.

Google još uvijek nije odgovorio na ove tvrdnje, ali korisnici sa pravom izražavaju zabrinutost zbog ove duboke integracije praćenja u njihovoj svakodnevnoj upotrebi uređaja.